Ištvan Kiš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ištvan Kiš
Lični podaci
Datum rođenja(1857-05-08)8. maj 1857.
Mesto rođenjaKerešladanj, Austrijsko carstvo
Datum smrti9. januar 1902.(1902-01-09) (44 god.)
Mesto smrtiBudimpešta, Austrougarska
ObrazovanjeUniverzitet tehnologije u Budimpešti

Ištvan Kiš (Kerešladanj, 4. maj 1857Budimpešta, 9. januar 1902) bio je mađarski arhitekta i univerzitetski profesor.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Gimnaziju je završio u Velikom Varadinu i Budimu. Započeo je studije kao stipendista na Kraljevskom mađarskom univerzitetu „Jožef” u Budimpešti 1875. godine. Godine 1878. odlazi na studijsko putovanje u Nemačku, Francusku i Englesku, a 1880. godine stiče diplomu arhitekte. Za vreme studija predavao je u gimnaziji 4. okruga u Budimpešti, a od 1880. do 1882. godine kao asistent na fakultetu. Od 1882. do 1885. godine ponovo boravi u inostranstvu kao stipendista ministarstva vera i narodne prosvete. U tom periodu bio je student Teofila Hanzena na Akademiji lepih umetnosti u Beču. Po povratku iz inostranstva radio je kao profesor na Kraljevskom univerzitetu umetnosti „Jožef” u Budimpešti. Devedesetih godina 19. veka projektovao je gotovo isključivo sudske zgrade. Bio je član upravnog odbora Mađarskog društva inženjera i arhitekata, član saveta udruženja i odbora izdavačke kuće; vanredni član Mađarskog društva primenjenih umetnosti i Nacionalnog saveta za javno zdravlje. U decembru 1901, njegov stari problem sa bubrezima se ponovo pojavio i umro je 9. januara 1902. u 45. godini.

Naučni radovi[uredi | uredi izvor]

  • Kamen Svete Margarete, Budimpešta (1884)
  • Arhitektura severozapadne Evrope, Budimpešta (1885)
  • Kamene konstrukcije kosih svodova, Budimpešta (1886) Šest ploča sa crtežima(sva tri posebna izdanja iz Biltena Mađarskog inženjerskog i arhitektonskog društva)

Dela[uredi | uredi izvor]

U Budimpešti

  • Kuća Laslo, 1893-1897.
  • Klinika za akušerstvo i ginekologiju, 1894-1898.
  • Dom za nezbrinutu decu, 1897.
  • II hirurška klinika, 1898-1900.
  • Sopstvena kuća, 1899-1900.
  • Bolnica Bratstva Svetog Jovana, 1903.

U današnjoj Mađarskoj

U susednim zemljama

Galerija[uredi | uredi izvor]


Literatura[uredi | uredi izvor]