Kamion

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kamion tegljač Volvo VNL za severnoameričko tržište.
Daimler-Lastwagen, 1896
Damper BelAZ 75600 nosivosti 320 tona.
Prvomajska parada u Ljubljani 1961. godine. Kamion 6G koji sa modelom 4G spada u prve modele kamiona koja je fabrika u Priboju proizvodila po licenci Sauer. To su bili prvi teški kamioni proizvedeni u SFRJ. Uz određene modifikacije od modela 6G nastao je FAP 13, po mnogima najčuveniji jugoslovenski kamion, koji je počeo da se proizvodi 1962. godine i u koji je ugrađivan motor FAMOS F, R4, 8000 kubika, 130 KS, 2000 o/min, izrađen u Hrasnici.
Ural NEKST - vojna varijanta.
Kamion dostavni furgon Iveko dejli - šesta generacija (2014 - ).
Kamion samoistovarač KamAZ 65802.
Kamion tegljač Mercedes-Benc aktros IV.

Kamion (tj. teretno motorno vozilo)[1] je motorno vozilo namenjeno za prevoz tereta, obično u drumskom saobraćaju. Reč „kamion" dospela je u srpski jezik od francuske reči za teretno motorno vozilo „camion", najverovatnije tokom Prvog svetskog rata. Osnovni elementi strukture kamiona su: pogonski agregat (motor), šasija (platforma), karoserija (kabina i tovarni sanduk), specijalni sistemi (samoistovar, sistem za povezivanje vučnog i priključnog vozila i sl). Šasija može biti integrisana sa karoserijom, odnosno tovarnim sandukom i otvorena noseća za nadogradnju i vuču (tegljač) priključnih vozila. Kamioni kao teretna vozila a na osnovu ambijenta za koji su namenjeni mogu biti putna (drumska) i besputna (terenska).

Većina kamiona koji se trenutno koriste još uvek pokreću dizel motori, iako mali i srednji kamioni sa benzinskim motorima postoje u SAD, Kanadi i Meksiku. Tržišni udeo kamiona na električni pogon brzo raste, očekuje se da će dostići 7% na globalnom nivou do 2027. godine, a električni pogon već preovladava i među najvećim i najmanjim kamionima.[2] U Evropskoj uniji, vozila sa bruto kombinovanom masom do 35 t (34 duge tone; 39 kratkih tona) poznata su kao laka komercijalna vozila, a ona preko kao velika teretna vozila.

Tipovi[uredi | uredi izvor]

Prema položaju motora razlikuju se sledeće kompozicione šeme teretnih vozila - kamiona:

  • motor iznad prednje osovine, kabina iza motora
  • motor iznad prednje osovine, kabina delimično iznad motora
  • motor iznad prednje osovine, kabina iznad motora
  • motor iza prednje osovine, kabina ispred prednje osovine

Sa aspekta osnovne namene, kamioni se mogu svrstati u tri osnovne grupe:

  • transportni
  1. mali teret (kamionet)
  2. teretni
  3. furgon
  4. samoistovarač
  5. damper
  • radni (dizalica, el. agregat, čišćenje i pranje ulica, radionica i dr.)
  • specijalni
  1. cisterna
  2. hladnjača
  3. prevoz stoke
  4. prevoz drveta
  5. bet. mešalica
  6. sanitet

Kategorizacija kamiona se može izvršiti i na osnovu nosivosti.

Kamion može vući jednu ili više prikolica. U zavisnosti od konstrukcije i namene, razlikuju se razne vrste kamiona, npr:

  • kiper je kamion kod kojeg se iza vozačke kabine nalazi sanduk za sipki teret, koji se po potrebi može nagnuti, tako da se istovar tereta vrši pod uticajem Zemljine teže;
  • cisterna je kamion namenjen za prevoz tečnosti;
  • tegljač je kamion kod kojeg ne postoji tovarni prostor, već samo specijalni zglob (sedlo), na koji se oslanja prednji deo poluprikolice, u kojoj se prevozi teret. Ovakav skup vozila se stručno naziva vučni voz, ili kolokvijalno šleper.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Jugoslaviji je 1938. godine bilo registrovano samo 12.500 motornih vozila. Međutim, te iste godine otpočinje prva montaža motornih vozila - kamiona u Jugoslaviji i na Balkanu u fabrici avionskih motora - IMAD u selu Rakovica blizu Beograda. Već sledeće 1939. godine u krugu IMAD-a počinje izgradnja prve namenske fabrike automobilskih motora i kamiona koja je svečano otvorena oktobra 1940. godine. Kupljena je licenca za kamion praga RN-8 s rednim četvorotaktnim 6-to cilindriničnim benzinskim motorom, vodenim hlađenjem, jačine 70 konjskih snaga, sa bočnim stojećim ventilima. Do Nemačko-italijanskog napada na Jugoslaviju aprila 1941. montirao je svega 250 kamiona. Nakon završetka rata, nove vlasti pokrenule su proizodne linije za kamione u IMR-u (bivši IMAD) u Rakovici i u TAM-u u Mariboru. Nabavljena je dodatna dokumentacija za kamion Praga RN-13 nosivosti 3,5 tone koji je poneo novo ime pionir. Obe fabrike su uporedo proizvodile pionire do 1950. godine. U TAM-u proizvodili su pionire do 1959. godine. Ukupno je proizvedeno 17.416 vozila. Kamion TAM pionir je prvo motorno vozilo koje se masovno proizvodilo u Jugoslaviji.

Unutrašnje sagorevanje[uredi | uredi izvor]

Godine 1895, Karl Benz je dizajnirao i napravio prvi kamion sa unutrašnjim sagorevanjem. Kasnije te godine neki od Benzovih kamiona su modifikovani u autobuse od strane Netfenera. Godinu dana kasnije, 1896. godine, Gotlib Dajmler je napravio još jedan kamion sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem, Dajmler Motor Lastvagen.[3] Druge kompanije, kao što su Pežo, Reno i Bising, takođe su napravile svoje verzije. Prvi kamion u Sjedinjenim Državama napravio je Autokar 1899. godine i bio je dostupan sa motorima od 5 ili 8 KS (4 ili 6 kW).[4] Kamioni tog doba su uglavnom koristili dvocilindrične motore i imali su nosivost od 15 do 2 tone (33.100 do 4.400 lb). Posle Prvog svetskog rata napravljeno je nekoliko napretka: električni starteri i motori sa 4, 6 i 8 cilindara.

Dizel motori[uredi | uredi izvor]

Iako je izumljen 1897. godine, dizel motor se nije pojavio u proizvodnji kamiona sve dok ga Benz nije predstavio 1923. godine.[5] Dizel motor nije bio uobičajen u kamionima u Evropi sve do 1930-ih. U Sjedinjenim Državama, Autokar je sredinom 1930-ih uveo dizel motore za teške primene. Potražnja je bila dovoljno velika da je Autokar 1939. lansirao model „DC“ (konvencionalni dizel). Međutim, trebalo je mnogo duže da dizel motori budu široko prihvaćeni u SAD: benzinski motori su još uvek bili u upotrebi na teškim kamionima 1970-ih.[6][7]

Električni motori[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Električni kamion

Električni kamioni prethodili su kamionima sa unutrašnjim sagorevanjem i bili su stalno dostupni od sredine 19. veka. Tokom 1920-ih, Autokar Truks je bio prvi od vodećih proizvođača kamiona koji je ponudio niz električnih kamiona na prodaju.[8] Električni kamioni su bili uspešni za gradsku dostavu i kao specijalizovana radna vozila kao što su viljuškari i tegljači. Veća gustina energije tečnih goriva ubrzo je dovela do opadanja kamiona na električni pogon u korist, prvo, benzinskih, a zatim dizel motora i motora na CNG, sve dok tehnologija baterija nije napredovala 2000-ih, kada su nove hemije i proizvodnja većeg obima proširile opseg primenljivosti električnog pogona na kamione u mnogo više uloga. Danas proizvođači elektrificiraju sve kamione usled nacionalnih regulatornih zahteva, pri čemu su kamioni velikog dometa najizazovniji.[9][10]

Prodaja[uredi | uredi izvor]

Svetsko tržište kamiona[uredi | uredi izvor]

Najveći neamerički proizvođači kamiona na svetu 2015. godine.
Poz. Model Jedinica
1 Dajmler (Mercedes-Benc, Frejtlajer, Junimog, Vestern star, Fjuso, Bratbenc) 506.663[11]
2 Navistar internašonal 359.000[12]
3 Dongfeng 336.869[13]
4 Tata 317.780[14]
5 Volvo grupa (Volvo, Mak, Reno, UD Nisan) 207.475[15]
6 Folksvagen grupa (MAN, Skanija, Kaminjos e Onibus) 179.035[16]
7 Hino 162.870[17]
8 Pakar (DAF, Kenvort, Peterbilt, Lejland) 154.700[18]
9 Stelantis (Iveko) 140.200[19]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Glossary” (PDF). www.trucking.org. Arhivirano iz originala (PDF) 29. 11. 2019. g. Pristupljeno 12. 9. 2019. 
  2. ^ Gies, Erica (2017-12-18). „Electric Trucks Begin Reporting for Duty, Quietly and Without All the Fumes”. Inside Climate News. Arhivirano iz originala 13. 6. 2021. g. Pristupljeno 13. 6. 2021. „Replacing fleets of medium- and heavy-duty trucks can help cut greenhouse gas emissions and make cities quieter and cleaner. Because trucks need so much hauling power, they have eluded electrification until recently; a battery that could pull significant weight would itself be too hefty and too expensive. But now, improvements in battery technology are paying off, bringing down both size and cost. The number of hybrid-electric and electric trucks is set to grow almost 25 percent annually, from 1 percent of the market in 2017 to 7 percent in 2027, a jump from about 40,000 electric trucks worldwide this year to 371,000.” 
  3. ^ „Truck History”. About.com. Arhivirano iz originala 11. 07. 2012. g. Pristupljeno 6. 9. 2008. 
  4. ^ „Autocar, Always up, Our History”. Autocar, LLC. Arhivirano iz originala 22. 10. 2018. g. Pristupljeno 21. 10. 2018. 
  5. ^ „Debut of diesel engines in tractors and trucks”. Daimler AG. Arhivirano iz originala 27. 9. 2018. g. Pristupljeno 27. 9. 2018. 
  6. ^ Davies, Peter J. (2000). The World Encyclopedia of Trucks. Lorenz Books. str. 20—21, 114, 118, 160, 204. ISBN 0-7548-0518-2. 
  7. ^ Motor's Truck and Diesel Repair Manual (26 izd.). Motor. 1973. str. 530, 1035. ISBN 0-910992-16-9. 
  8. ^ „AutoCar Archives”. Arhivirano iz originala 17. 8. 2021. g. Pristupljeno 1. 7. 2021. 
  9. ^ Profita, Cassandra (2020-06-26). „California's Landmark Electric Truck Rule Targets 'Diesel Death Zone'”. National Public Radio. Arhivirano iz originala 9. 6. 2021. g. Pristupljeno 14. 6. 2021. „California will require automakers to sell more electric trucks starting in 2024. The measure, approved unanimously Thursday by the California Air Resources Board, says that by 2045 all new trucks sold in the state should be zero-emissions.” 
  10. ^ Shephardson, David; Groom, Nichola (2020-06-25). „California passes landmark mandate for zero emission trucks”. Reuters. Arhivirano iz originala 14. 6. 2021. g. Pristupljeno 14. 6. 2021. „The mandate, which applies to medium-duty and large trucks, will put an estimated 300,000 zero-emission trucks on the road by 2035. The mandate will start in the 2024 model year and initially require 5%–9% zero emission vehicles (ZEV) based on class, rising to 30%–50% by 2030. By 2045, all vehicles should be ZEVs. The regulation would apply to pickup trucks weighing 8,500 pounds or more, but not to light-duty trucks, which are covered by separate zero emission regulations.” 
  11. ^ „Annual Report 2015”. Daimler. 2016. Arhivirano iz originala 2. 10. 2016. g. Pristupljeno 25. 9. 2016. 
  12. ^ „Form 10K Navistar International Corp.”. US Securities and Exchange Commission. 2016. str. 48. Pristupljeno 24. 9. 2016. 
  13. ^ „2015 Annual Report” (PDF). Dongfeng. 2016. str. 10. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 09. 2016. g. Pristupljeno 25. 9. 2016. 
  14. ^ „70th Annual Report 2015-2015” (PDF). Tata. 2016. str. 53. Arhivirano iz originala (PDF) 9. 10. 2016. g. Pristupljeno 24. 9. 2016. 
  15. ^ „Annual and Sustainability Report 2015” (PDF). Volvo. 2016. str. 91. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 10. 2016. g. Pristupljeno 25. 9. 2016. 
  16. ^ „Annual Report 2015” (PDF). Volkswagen. 2016. str. 98. Arhivirano iz originala (PDF) 9. 10. 2016. g. Pristupljeno 25. 9. 2016. 
  17. ^ „Financial Reports for the Fiscal Year Ending” (PDF). Hino Motors. 2016. str. 25. Arhivirano iz originala (PDF) 9. 10. 2016. g. Pristupljeno 25. 9. 2016. 
  18. ^ „2015 Annual Report” (PDF). PACCAR. 2016. str. 28. Pristupljeno 25. 9. 2016. 
  19. ^ „2015 Annual Report” (PDF). CNH. 2016. str. 60. Arhivirano iz originala (PDF) 23. 10. 2016. g. Pristupljeno 23. 10. 2016. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Kamion na Vikimedijinoj ostavi.


Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Камион&oldid=27555820”