Pređi na sadržaj

Karin Gering

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karin Gering
Karin Gering 1927.
Druga imenaGrofica Karin fon Kancov
Datum rođenja(1888-10-21)21. oktobar 1888.
Mesto rođenjaStoklholmŠvedska
Datum smrti17. oktobar 1931.(1931-10-17) (42 god.)
Mesto smrtiStoklholmŠvedska
Mesto ukopaLovo Kirka, Lovon, Švedska
SuprugNils von Kantzov
(v. 1910; raz. 1922)
Herman Gering
​( v. 1923; njena smrt 1931)
DecaTomas fon Kancov
RođaciMarija od Rosena (sestra)

Karin Akselina Hulda Gering (nem. Carin Axelina Hulda Göring; 21. oktobar 1888 — 17. oktobar 1931) bila je prva žena Hermana Geringa.

Raniji život[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Stokholmu 1888. Njen otac, baron Karl Aleksandar Fok, bio je pukovnik švedske vojske , iz porodice koja je emigrirala u Švedsku iz Vestfalije. Njena majka, koja se zvala Huldin Beamiš, rođena je 1860. godine u irskoj porodici poznatoj po tome što je u Korku kuvala Beamish and Crawford stouta (pivo) . Njen pra-pradeda, Vilijam Bimiš, bio je jedan od osnivača Beamish and Crawforda, a njen deda je služio u britanskoj gardi Koldstrim. Karinina baka po majci osnovala je privatno religiozno sestrinstvo, Društvo Edelvajs. Bila je četvrta od pet kćeri; njene sestre su bile Fani fon Vilamovic-Melendorf (18821956), Meri fon Rozen (18861967), Elza i Lili. Meri je bila udata za grofa Erika fon Rozena (18791948), jednog od osnivača Nacionalsocijalističkog bloka, švedske nacionalsocijalističke političke partije.[1]

Godine 1910. udala se za oficira švedske vojske, Nilsa fon Kancova. Njihovo jedino dete, Tomas fon Kancov, rođen je 1913. godine.

Veza sa Geringom[uredi | uredi izvor]

Godine 1920, dok je bila otuđena od svog prvog muža, Karin je upoznala Hermana Geringa u zamku Rokelštad dok je bila u poseti svojoj sestri Meri. Četiri godine mlađi od nje, radio je u Švedskoj kao komercijalni pilot za kratkotrajnu avio-kompaniju "Svensk Lufttrafik" i bio je u zamku jer je tamo doleteo sa grofom Erikom fon Rozenom, mužem njene sestre Marije. Gering se zaljubio u Karin i ubrzo je počeo da je upoznaje u Stokholmu, iako je, u to vreme skandalozno, bila razdvojena udata žena sa malim detetom. Razvedena je od fon Kancova u decembru 1922. i udala se za Geringa 3. januara 1923.[2]

Lili i Karin Fok

Nakon braka, Geringovi su prvo živeli u kući u predgrađu Minhena. Karin je pratila svog muža i postala članica Nacističke partije. Kada je Gering bio teško povređen u prepone dok je marširao zajedno sa Hitlerom u neuspelom puču u pivnici u novembru 1923. godine, Karin ga je odvela u Austriju, a zatim u Italiju, i negovala ga nazad do zdravlja[3], Karinina i Geringova romantičnu ljubavnu priču koristila je Gebelsova propagandna mašina, a par je obilazio naciju kako bi povećao popularnost Nacističke partije.[2]

Karin je bolovala od tuberkuloze u ranim četrdesetim. Kada je njena majka, Huldin Fok, neočekivano umrla 25. septembra 1931, to je bio veliki šok za 42-godišnju Karin. Iako je njeno zdravlje još uvek bilo krhko, otišla je u Švedsku na sahranu svoje majke.[2] Sledećeg dana je u Stokholmu doživela srčani udar. Kada su vesti stigle do Geringa, on joj se pridružio tamo i ostao sa njom sve dok nije umrla od zatajenja srca 17. oktobra 1931, četiri dana pre svog 43. rođendana.[2][4]

Nakon njene smrti, Karinina starija sestra Fani napisala je njenu biografiju koja je ubrzo postala bestseler u Nemačkoj. Do 1943. prodat je u 900.000 primeraka.

Karinina smrt je bila veliki udarac za Geringa. Godine 1933. počeo je da gradi lovački dom, koji je postao njegov glavni dom, i nazvao ga Karinhol u njenu čast. Tamo je ponovo sahranio njeno telo iz njenog prvobitnog groba u Švedskoj, na sahrani kojoj je prisustvovao Adolf Hitler. Gering je ispunio Karinhol slikama Karin, kao i svoj stan u Berlinu, gde je napravio oltar u znak sećanja na nju koji je ostao čak i nakon što se ponovo oženio 1935. Karinhol je srušen po Geringovom naređenju dok su sovjetske trupe napredovale 1945. godine.

Posle Drugog svetskog rata, ostatke za koje se verovalo da su od Karin izvukla je porodica Fok, kremirala i ponovo sahranila u Švedskoj. Godine 1991. pronađeni su ostaci koji bi takođe mogli biti od Karin i poslati su u Švedsku na identifikaciju. Dokazi sugerišu da su novi ostaci bili njeni i da su ponovo sahranjeni.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Preterm Birth Dialogues Virtual Conference 29-20 March 2021”. Preterm Birth Dialogues Virtual Conference 29-20 March 2021. Frontiers Media SA. 2021. doi:10.3389/978-2-88966-550-1. 
  2. ^ a b v g Hermann Göring, Brill | Schöningh, 2012-01-01, str. 91—174, Pristupljeno 2022-03-08 
  3. ^ Bonomi, Kathryn (2003), Goering [Göring], Hermann, Oxford University Press, Pristupljeno 2022-03-08 
  4. ^ Haidenthaller, Ylva (januar 2020). „Adapting Antiquity: References to Classical Literature on Early Modern Swedish Medals”. IKON. 13: 303—314. ISSN 1846-8551. doi:10.1484/j.ikon.5.121581. 
  5. ^ Bergel, Erik; Byström, Karin; Dahrén, Börje; Lindström, Louise; Wiberg, Ninna; Åkesson Kågedal, Erik (2021-03-16). „Öppet, hållbart och forskarnära: En konsekvensanalys för framtida arbete med avtal och publiceringsstöd vid Uppsala universitetsbibliotek”.