Kanjon Brusnice

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kanjon Brusnice se nalazi u jugozapadnom delu planine Zvijezde, zapadno od Predovog krsta, u zapadnoj Srbiji, na teritoriji NP Tara.

Opis kanjona[uredi | uredi izvor]

Kanjon je usekao Brusnički potok, u gornjem delu toka u stenama dijabaz-rožnačke formacije. Teče prema jugu, a nailaskom na gornje i srednjotrijarske krečnjake laktasto skreće ka severozapadu i useca kanjon Brusnice. Ulaz u kanjon nalazi se na 700 m.n.v., izlaz je u nivou jezera Perućac na 291 m.n.v (Kanjon Drine) i ima visinsku razliku od 410 metara. Kanjon ima asimetrične dolinske strane: desna dolinska strana je znatno viša, te kod Malinjaka (1.224 m.n.v) kanjon dubok 625 metara, leva dolinska strana je znatno niža i tu je dubina kanjona oko 200 metara. Na uzdužnom profilu česti su vertikalni prelomi sa pojavom brojnih vodopada (vodopad Bunar), slapova i eversionih lonaca.[1]

Režim zaštite I stepena[uredi | uredi izvor]

Lokalitet u režimu zaštite I stepena, površine je 407,87ha, obuhvata slivno područje Brusničkog potoka zajedno sa njegovim izvorišnim delom i ušćem Srednjeg potoka i Omarske reke. Zaštićenu površinu čini Kanjon Brusnice sa izrazitim kanjonskim karakterom i strmim, gotovo vertikalnim stranama. Lokalitet predstavlja stanište starih crnoborovih šuma, šuma Pančićeve omorike, šuma omorike sa crnjušom (Erico-Picetum-omorikae mixtum). Kanjon Brusnice jedini je lokalitet sa Pančićevom omorikom u kome se može pratiti kompletna sukcesija od nuduma, preko opožarene površine ka zajednici lokalnog klimaksa, što predstavlja njegovu najveću vrednost. Strukturu današnjih sastojina lokaliteta sačinjavaju omorika, smrča, crni bor, javor, mleč, crni jasen i druge vrste sa vresom koji dominira u spratu niskih žbunova. Javljaju se i retke vrste faune, pre svega, medved i divokoza.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „U carstvu medveda i divokoza - Kanjon Brusnice”. Extreme canyoning. Arhivirano iz originala 01. 03. 2017. g. Pristupljeno 28. 2. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]