Pređi na sadržaj

Komarani (srednji vek)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Komarani (lat. Comarani,Comarane) je bilo srednjovekovno naselje u Polimlju i karavanska stanica na Drinskom (Jezerskom) putu, koja se jedno vreme nalazila na granici između Srbije u Bosne. Nalazili su se na levoj obali Lima, severno od današnjeg Brodareva, a u blizini i danas postoji istoimeni zaselak. Robu do Komarana su najčešće prenosili Vlasi ponosnici iz katuna Maleševci, a ona je tu ili prodavana ili je prepakivana i slata dalje, ka unutrašnjosti Srbije i Balkanskog poluostrva.

Kao deo oblasti Brankovića, u Komaranima se nalazio njihov vlastelin Pribil Kućinić, kod koga su dolazili karavani iz Dubrovnika, između 1392. i 1406. godine. Na značaju su naročito dobili od treće decenije XV veka i često se javljaju u dubrovačkim dokumentima, između 1421. i 1436. godine. Posle pada Srpske despotovine, sredinom XV veka, Komarani se pominju u popisu Skadarskog sandžaka iz 1485. godine, kao jedna od nahija.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]