Kontraobaveštajna služba
![]() |
Kontraobaveštajna služba (KOS) je bila samostalna služba u vojnoj organizaciji Jugoslovenske narodne armije (JNA). Nastala je 1946. godine od Trećeg odseka OZNE pri Ministarstvu narodne odbrane.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Nakon donošenja Ustava FNRJ, 13. marta 1946. godine, reorganizovane su sigurnosno-obaveštajne službe. Od Prvog i Drugog odseka OZNE formirana je pri Ministarstvu unutrašnjih poslova — Uprava državne bezbednosti (UDBA), dok je od Trećeg odseka OZNE pri Ministarstvu narodne odbrane formirana — Kontraobaveštajna služba Jugoslovenske armije (KOS).
Uprava Kontraobaveštajne službe je 1. marta 1948. godine ušla u sastav Generalštaba Jugoslovenske armije i postala njena XII uprava. U Organe bezbednosti Kontraobaveštajna služba je preimenovana 23. marta 1955. godine. Tada je iz Generalštaba JNA izmeštena u Državni sekretarijat za narodnu odbranu (DSNO), a kasnije Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (SSNO). U organizacijskom sastavu DSNO (SSNO) postojala je Uprava bezbednosti, a organi bezbednosti bili su u formacijskom sastavu komandi, jedinica i ustanova vojske i SSNO.
Nakon nestanka JNA i formiranja Vojske Jugoslavije, 20. maja 1992. godine, Uprava bezbednosti je ponovo izmeštena iz SSNO i vraćena u Generalštab VJ.
Kontra-obaveštajna služba igrala je značajnu ulogu tokom raspada SFRJ, a njene najpoznatije operacije su — Operacija Labrador i Operacija opera orijentalis, kao i Afera Špegelj i Operacija Štit.
Rukovodioci[uredi | uredi izvor]
- načelnici Trećeg odeljenja pri Odeljenju za zaštitu naroda (OZNA), 1944—1946:
- Jefto Šašić, 1944—1945
- Vjekoslav Klišanić, 1945
- Ivan Rukavina, 1945—1946
- načelnici Kontraobaveštajne službe pri Generalštabu JNA, 1946—1955:
- Ivan Rukavina, 1946—1947
- Blažo Janković, 1947—1948
- Đoko Jovanić, 1948
- Srećko Manola, 1948—1953
- Ivan Rukavina, 1953—1955
- načelnici Uprave bezbednosti pri Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu, 1955—1992:
- Ivan Rukavina, 1955—1959
- Rudolf Pehaček, 1959—1960
- Srećko Manola, 1960—1963
- Mirko Bulović, 1963—1970
- Radovan Vojvodić, 1970—1974
- Asim Hodžić, 1974—1980
- Georgije Jovičić, 1980—1984
- Stane Brovet, 1984—1988
- Đorđe Miražić, 1988—1990
- Vuleta Vuletić, 1990—1992