Pređi na sadržaj

Kontraobaveštajna služba

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kontra­oba­veštajna služba (KOS) je bila samostalna služba u vojnoj organizaciji Jugoslovenske narodne armije (JNA). Nastala je 1946. godine od Trećeg odseka OZNE pri Ministarstvu narodne odbrane.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nakon donošenja Ustava FNRJ, 13. marta 1946. godine, reorganizovane su sigurnosno-obaveštajne službe. Od Prvog i Drugog odseka OZNE formirana je pri Ministarstvu unutrašnjih poslova — Uprava državne bezbednosti (UDBA), dok je od Trećeg odseka OZNE pri Ministarstvu narodne odbrane formirana — Kontraobaveštajna služba Jugoslovenske armije (KOS).

Uprava Kontraobaveštajne službe je 1. marta 1948. godine ušla u sastav Generalštaba Jugoslovenske armije i postala njena XII uprava. U Organe bezbednosti Kontraobaveštajna služba je preimenovana 23. marta 1955. godine. Tada je iz Generalštaba JNA izmeštena u Državni sekretarijat za narodnu odbranu (DSNO), a kasnije Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (SSNO). U organizacijskom sastavu DSNO (SSNO) postojala je Uprava bezbednosti, a organi bezbednosti bili su u formacijskom sastavu komandi, jedinica i ustanova vojske i SSNO.

Nakon nestanka JNA i formiranja Vojske Jugoslavije, 20. maja 1992. godine, Uprava bezbednosti je ponovo izmeštena iz SSNO i vraćena u Generalštab VJ.

Kontra-obaveštajna služba igrala je značajnu ulogu tokom raspada SFRJ, a njene najpoznatije operacije su — Operacija Labrador i Operacija opera orijentalis, kao i Afera Špegelj i Operacija Štit.

Rukovodioci[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]