Pređi na sadržaj

Krila (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Krila
Krila, izdanje Službenog glasnika i UBSM iz 2020. godine
Nastanak i sadržaj
AutorStanislav Krakov
Zemlja Kraljevina SHS
Jeziksrpski
Izdavanje
Datum1922.

Krila je roman Stanislava Krakova (Kragujevac, 28. mart 1895 — Sen Žilijen, 15. decembar 1968) srpskog oficira, novinara, književnika i reditelja[1], objavljen 1922. godine.[2]

O autoru[uredi | uredi izvor]

Stanislav Krakov je bio srpski oficir, publicista, književnik, kolekcionar, sineasta. Život su mu obeležila četiri rata. Učestvovao je u Prvom i drugom balkanskom ratu, Prvom svetskom ratu i Drugom svetskom ratu.[2]

Stanislav Krakov „srpski Hemingvej“, u jednoj enciklopediji nazvan “veliki junak ratova“, a u drugoj, posle Drugog svetskog rata „narodni neprijatelj“, ili kako je sam sebe nazivao „putujućom tragedijom“ rođen je 1895. godine u Kragujevcu. Otac, Zigmund, (Aleksandar) Krakov bio je Poljak, lekar, a majka Persida iz tada ugledne porodice, sestra Milana Nedića. Osnovnu školu krenuo u Knjaževcu, a završio je u Zaječaru 1905. godine, a zatim se porodica preselila u Kladovo. 1910. godine se upisuje u Drugu mušku gimnaziju. Kao učenik sedmog razreda, pošto nije mogao biti primljen u redovnu vojsku, prijavljuje se u četnički odred Vojvode Vuka.[3]

Ranjavan je sedamnaest puta. Dobio je: dve medalje za hrabrost, Albanska spomenica, Krst milosrđa,Orden belog orla sa mačevima 4. stepena, dve medalje za hrabrost...

Stanislav Krakov je posle Prvog svetskog rata upisao prava, odlučio je da napusti vojnu službu i penzionisan je kao poručnik 1921. godine. Od te godine počinje njegovo intenzivno bavljenje novinarstvom. Nije se slagao sa komunistima i u septembru 1944. godine pobegao je u Austriju, zatim u Švajcarsku, i na kraju u Francusku u kojoj se zadržao. Označen je kao saradnik okupatora, fašista, izdajnik, narodni neprijatelj, plaćenik, doušnik nemačke policije, kvisling.[2]

Izbegao je hajku koja je za njim kao „neprijateljem naroda“ trajala godinama posle okončanja Drugog svetskog rata, živeće u bedi i strahu.[3]

Stanislav Krakov je bio vrlo zainteresovan za filmsku umetnost. Bio je pasionirani filatelista i numizmatičar. Živeo je u Parizu, a umro je u Ženevi 15. decembra 1968. godine, gde je bio na lečenju.[3]

O delu[uredi | uredi izvor]

Roman Krila Stanislava Krakova se može nazvati istorijskim romanom jer govori o Prvom svetskom ratu, solunskom frontu... U knjizi nema glavnog junaka, to je roman o ratu, o ogromnoj kobi u kojoj je svako junak u smrtnim užasima i Stanislav Krakov ga je naslikao onakvim kakav jeste, neposredno, filmskom brzinom.[4] Krila u naslovu romana, pored opasnosti i brzine, jasan su figurativni znak katarzičnog uznesenja i iznenadne smrti glavnog junaka, ali i ostalih junaka. Likovi ovog romana su ljudi osuđeni na smrt. Ovo je priča o strahu, radosti i smrti, koja se svakog časa može iznenadno pojaviti.[3][2]

Krila jesu arhetipski znak modernog doba. Mogu da znače slobodu, pokret, uznesenje, uzlet mašte, žeđ za dalekim i nedokučivim prostorima duha, odnosno pokušaj da se prevaziđe ljudska sputanost, tačnije vezanost za zemlju i da se iz prosečnosti uzdigne misao slobodnog čoveka.[3]

Bibliografska beleška o romanu[uredi | uredi izvor]

  • Krila, Vreme, Beograd, 1922.
  • Krila, priredio Gojko Tešić, "Filip Višnjić", Beograd, 1991.
  • Krila, u Gojko Tešić(prir.), Romani srpske avangarde: U beskrajnom plavom krugu Miloša Crnjanskog, knj. 1, Čigoja štampa - Službeni glasnik, Beograd, 2010.
  • Krila, Nova iskra, Beograd, 2016.
  • Krila, u Miloš Crnjanski, Dnevnik o Čarnojeviću (prir. JelenaPanić Maraš) i Stanislav Krakov, Krila (prir. Zorana Opačić), Antologijska edicija Prvi svetski rat u svetskoj književnosti, tom II, Službeni glasnik, Beograd, 2018.
  • Krila, Službeni glasnik, Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković", Edicija: Dela Stanislava Krakova, Beograd, 2020.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Srpski biografski rečnik, tom 5, Matica srpska, Novi Sad 2011. godine, odrednica „Krakov, Stanislav“. ISBN 978-86-7946-085-1. str. 325-326., COBISS.SR 266200327
  2. ^ a b v g d Krakov, Stanislav (2020). Krila. Beograd: Službeni glasnik. str. korice knjige, 149—195. ISBN 978-86-519-2512-5. 
  3. ^ a b v g d „Krila”. knjizara.com. Pristupljeno 20. 9. 2021. 
  4. ^ „Krila”. delfi.rs. Pristupljeno 20. 9. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]