Pređi na sadržaj

Lemurija (kontinent)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kumari Kandam - Lemurija.

Lemurija ili Limurija je hipotetičko izgubljeno kopno, čije su postojanje u Indijskom ili Pacifičkom okeanu predviđale danas prevaziđene naučne teorije 19. veka. Ideju su prisvojili tadašnji okultisti, a kasnije postaje i deo pop-kulture. Neki tamilski pisci povezuju ovaj pojam sa Kumari Kandamom - mitskim izgubljenim kontinentom drevne tamilske civilizacije, koji se nalazio južno od današnje Indije, u Indijskom okeanu.

Evolucija ideje

[uredi | uredi izvor]

U početku je Lemurija zamišljana kao potopljeni kopneni most, koji bi objasnio određene diskontinuitete u biogeografiji. Ova ideja postaje zastarela nastankom modernih teorija tektonskih ploča. Zaista postoje potopljeni kontinenti, poput Zelandije u Tihom okeanu i Mauricije[1] i Kergelenskog platoa u Indijskom okeanu, ali nijedna geološka formacija ispod ova dva okeana nije mogla da služi kao kopneni most među kontinentima.

Ideja Lemurije uključena je u verovanja proto - Nju Ejdž pravca teozofije[2], a kasnije i u druga ne - mejnstrim verovanja. Priče o Lemuriji se razlikuju, ali im je zajedničko uverenje da je u drevnim vremenima postojao kontinent, koji je potonuo ispod okeana kao posledica neke velike geološke promene, poput zamene polova. Pobornici ovakvih teorija često veruju da jedan takav kataklizmičan događaj uništiti moderni svet.

Poreklo naučne teze

[uredi | uredi izvor]

Postulacija

[uredi | uredi izvor]

U „Kvartalnom časopisu nauke”, 1864. godine se pojavilo delo „Sisari Madagaskara”, zoologa i biogoegrafa Filipa Sklejtera. Koristeći se klasifikacionom kategorijom koju je nazvao lemuri, koja je uključivala i povezane primatske grupe[3], a zbunjen postojanjem njihovih fosilnih ostataka i na Madagaskaru i u Indiji, i njihovim manjkom u Africi i na Bliskom istoku, Sklejter predlaže kako su ta dva dela kopna nekad bila deo većeg kontinenta. Ova pretpostavka se ispostavila kao tačna, mada je taj kontinent u stvari bio superkontinent Pangea.

„Anomalije faune sisara Madagaskara se najbolje mogu objasniti pretpostavkom... postojanja većeg kontinenta koji je zauzimao prostore Atlantskog i Indijskog okeana... da se ovaj kontinent raspao u ostrva, od kojih su se neka pripojila... Africi, neka... onome što je danas Azija; i da na Madagaskaru i na Maskarenskim ostrvima imamo relikvije ovog velikog kontinenta, za koji... predlažem naziv Lemurija.”[3]

Paralele

[uredi | uredi izvor]

Sklejterova teorija nije bila neuobičajena za svoje vreme. Priče o pravim i izmaštanim kopnenim mostovima fascinirale su Sklejterove savremenike. Etjen Žofrua Sent-Iler je dve decenije ranije, takođe posmatrajući vezu između životinja u Indiji i na Madagaskaru, predložio postojanje južnog kontinenta, ali mu nije nadenuo ime.[3] Prihvatanje Darvinizma uputilo je naučnike u potragu za tačkom evolutivnog porekla vrsta. Pre prihvatanja teorije kretanja kontinenata, biolozi su često postulirali postojanje potopljenih kopnenih površina, kako bi objasnili populacije bazirane na kopnu, a koje su sada odvojene vodenim preprekama. Geolozi su na sličan način pokušavali da objasne veliku sličnost između stenovitih formacija na različitim kontinentima. Prvi sistematizovani pokušaj načinio je Melkijor Neumajr u svojoj knjizi Erdgeschichte iz 1887. godine. [4] Tokom 19. veka, predložen je veliki broj teorija o potopljenim kopnenim mostovima i kontinentima, kako bi se objasnila rasprostranjenost životinjskih vrsta.

Objavljivanje

[uredi | uredi izvor]

Kako je dobila na značaju u naučnim krugovima, ideja o Lemuriji počinje da se pojavljuje u delima drugih naučnika. Ernst Hekel, darvinovski taksonomista, predložio je postojanje Lemurije kao objašnjenje „karika koje nedostaju” unutar lanca fosilnih ostataka. Prema nekim izvorima, Hekel je ovu tezu predložio pre Sklejtera, ali nije koristio naziv „Lemurija”[5]. On je pretpostavio da je ljudska vrsta potekla sa ovog izgubljenog kontinenta, a da fosili ne mogu biti nađeni jer su sa njim potonuli pod okean.

U pokušaju da objasne rasprostranjenost raznih vrsta kroz Aziju i Amerike, neki naučnici su izlagali hipoteze po kojima se Lemurija prostirala i na neke delove Tihog okeana.

Potiskivanje

[uredi | uredi izvor]

Teorija o postojanju Lemurije potpuno je nestala iz konvencionalnog naučnog diskursa, pošto su opšteprihvaćene postale teorije o tektonskim pločama i kretanju kontinenata. Sledeći teoriju o tektonskim pločama, Indija i Madagaskar su uistinu bili deo istog kopna, čime se objašnjava geološka sličnost. Kretanje ploča je uzrokovalo to da se Indija milionima godina unazad odvoji i pomeri na svoju sadašnju lokaciju. Pra-kopno, superkontinent Gondvana, nije potonuo već se raspao.

Kumari Kundam

[uredi | uredi izvor]

Neki tamilski pisci, poput Devaneje Pavanara, povezuju Lemuriju sa Kumari Kundamom - mitskim potopljenim kopnom koje se pominje u tamilskoj književnosti, za koje se tvrdi da je kolevka civilizacije.[6]

U popularnoj kulturi

[uredi | uredi izvor]

Od 1880-ih pa nadalje, ideja o postojanju Lemurije poslužila je kao inspiracija za nastanak brojnih romana, televizijskih programa, filmova i muzike.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Morelle, Rebecca (25. 2. 2013). „Parts of ancient continent found” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 5. 12. 2019. 
  2. ^ Campbell, Bruce F. (1980). Ancient wisdom revived : a history of the Theosophical movement. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-03968-1. OCLC 5727185. 
  3. ^ a b v Nield, Ted (2007). Supercontinent : ten billion years in the life of our planet. Cambridge, Mass.: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-02659-9. OCLC 85485183. 
  4. ^ NEUMAYR, Melchior (1886—87). Erdgeschichte. OCLC 561980718. 
  5. ^ Sprague de Camp, L. (1954). Lost Continents. str. 52. 
  6. ^ Tēvanēyan̲, Ñā. (Ñānamuttan̲), (2001). The primary classical language of the world. G. Elavazhagan. OCLC 56067070. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]