Marko Stojanović
Marko Stojanović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 15. april 1844. |
Mesto rođenja | Šabac, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 21. septembar 1923.79 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina SHS |
Marko Stojanović (Šabac, 15. april 1844 — Beograd, 21. septembar 1923) bio je srpski advokat, viceguverner Narodne banke i fotograf amater.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Roditelji su mu bili skromnog stanja ali ugledni. Gimnaziju je završio u Beogradu kao i pravni odsek Liceja, izdržavajući se posluživanjem i nošenjem porcija. Služio je kod vojvode Uzun-Mirka a docnije kod Koste Protića, kraljevskog namesnika. Po završetku škole bio je neko vreme u službi, pa je postao advokat. Godine 1884, učestvovao je u osnivanju Narodne banke, a 1895. godine postao je viceguverner. Za vreme I. sv. rata spasio je bančinu imovinu.
Prvi je u Beogradu koristio pisaću mašinu za koju je sam naručio ćirilična slova. Sudovi su bili neko vreme u nedoumici da li da primaju te predstavke, koje po zakonu i pravilu treba da su „napismeno“ podnesene.[2]
Fotograf amater[uredi | uredi izvor]
Fotografijom se počeo baviti početkom devedesetih godina 19. veka. S obzirom da se na njegovim fotografijama često pojavljuje Anastas Jovanović, vrlo je verovatno da se pod uticajem ovog fotografskog entuzijaste i sam počeo baviti fotografijom. Bio je fotograf-realista a njegove fotografije bi se mogle uklopiti u savremenog shvatanja fotografije, koja se naziva lajf-fotografijom.
Preko pet stotina originalnih fotografija — kontakt kopija govore o skromnom umetniku koji je „za svoju dušu“ fotografisao život uz Beogradu, ne vodeći računa da li će one biti umetnost ili ne. Baš time on je stvorio ne samo izvanredne fotografije već i istinske dokumente s kraja devetnaestog i s početka 20. veka. Najbrojnije fotografije koje je M. Stojanović ostavio su portreti: Anastas Jovanović, fotograf i litograf: Milovan Glišić, književnik; Ljubomir Kovačević i Dragiša Stanojević istoričari, Vladan Đorđević lekar i političar, Đoka Jovanović vajar, Konstantin Jovanović arhitekt, Isak Levi trgovac i fotograf amater, i mnogi drugi. Mnoge fotografije beleže Beograd koji je danas zaboravljen.
O fotografskom opusu Marka Stojanovića Arhiv Narodne banke Srbije, u čijim se zbirkama čuva preko 300 njegovih snimaka, 2009. godine priredio je izložbu pod nazivom „Odraz stvarnosti. Izložba fotografija Marka Stojanovića, viceguvernera Narodne banke“.
Marko Stojanović, galerija izložbenih dela[uredi | uredi izvor]
-
Isak Levi, oko 1898.
-
Arhitekt Konstantin Jovanović, oko 1898.
-
Kuća Marka Stojanovića fotografisana sa ulaza u Kalemegdan, oko 1898.
-
Milan Đ. Milićević sa suprugom na kalemegdanskoj klupi
-
Đorđe Jovanović: Lik Marka Stojanovića, viceguvernera NBS, bronza, prečnik 21cm, 1914
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hristić 1989, str. 347.
- ^ Hristić 1989, str. 348.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hristić, Kosta N. (1989). Zapisi starog Beograđanina. Beograd: Nolit. ISBN 978-86-19-01637-7.
- Branibor Debeljković, Beograd i Beograđani krajem 19. veka viđeni okom Marka Stojanovića, Beograd, privatno izdanje, 2008.
- Goran Malić, Letopis srpske fotografije 1839-2008. Beograd : Fotogram, 2009.
- Sonja Jerković, Saša Ilić, Katalog izložbe: Odraz stvarnosti. Izložba fotografija Marka Stojanovića, viceguvernera Narodne banke. Beograd : Narodna banka Srbije, 2009.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Aleksandar Božović: Kuća Marka Stojanovića, Pariska 15 u Beogradu, Nasleđe, broj 10, 2009. godine