Mia Čorak Slavenska

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mia Čorak
Mia Čorak Slavenska, 1940
Datum rođenja(1916-02-20)20. februar 1916.
Mesto rođenjaBrod na SaviAustrougarska
Datum smrti5. oktobar 2002.(2002-10-05) (86 god.)
Mesto smrtiLos AnđelesSAD
Ploča u spomen Mie Čorak

Mia Čorak Slavenska (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 1916 - Los Anđeles 2002) bila je jedna od najvećih jugoslovenskih i američkih primabalerina, srpsko-italijanskog porijekla.

Biografija

Mia Slavenska, rođena je 20. februara 1916. godine u Brodu na Savi (danas Slavonski Brod), kao Mia Čorak, od oca Srbina Milana Čoraka, uglednog apotekara i majke Italijanke Hedvige Palme Čorak.

Mlada Čorak balet uči kod Džosefine Vajs i Margarite Froman, a prvi put nastupa na pozornici Narodnog zemaljskog kazališta u Zagrebu (danas: Hrvatsko narodno kazalište)[1] 1924. godine, kada se premijerno izvodi Baranovićev balet „Licitarsko srce“.

Dalje usavršavanje nastavlja u Beču,[2] da bi od 1929. u Zagrebačkom HNK-u bila angažovana kao solistkinja,[3] ali uskoro i kao prva jugoslovenska primabalerina, jer su do tada u tom pozorištu angažovali strane plesačice. Tokom njenog nastupa na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu, gdje je bio organizovan i plesni turnir, Mia je izvela zapažen nastup sa tačkom „Iz moje domovine“. Nakon toga, usledile su mnogobrojne ponude za njen angažman u inostranstvu.

Njen prvi veliki međunarodni angažman dogodio se prilikom otvaranja Rokfelerovog pozorišta u Parizu, gdje Mia nastupa zajedno sa zvjezdanim Sergejom Lifarom kao partnerom u baletu „Triumf Davidiv“. Zaredali su njeni nastupi u više gradova u Evropi i Africi.

Godine 1938. Mia odlazi u Sjedinjene Države, gdje niže uspjeh za uspjehom u svjetski poznatom Metropolitanu. Plesni partneri su joj neki od najpoznatijih plesača svih vremena, uz već spomenutog Lifara, Juškević i Mjasin. I u Americi je pobudila veliki interes, gdje ponovno prima odlične kritike. Mia se isprobala i na filmu „Smrt labuda“, koji je osvojio prvu nagradu na takmičenju umjetničkog filma u Parizu. Nakon Drugog svjetskog rata udaje se za Kurta Nojmana, austrijskog glumca, s kojim ima ćerku Mariju. Godine 1947. uzima američko državljanstvo, a njeno dotad umjetničko ime Slavenska postaje novo prezime.[4]

U Njujorku 1960. godine otvara baletni studio, pa se sve više posvećuje pedagoškom radu, da bi 1963. i konačno napustila pozorište. Do početka osamdesetih predavala je na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu, nakon čega odlazi u penziju. Preminula je 5. oktobra 2002. godine u Los Anđelesu, a po sopstvenoj želji, sahranjena je na zagrebačkom groblju u Mirogoju, na pravoslavnom odjelu. U znak spomena na ovu veliku umjetnicu, njen rodni grad, Slavonski Brod, postavlja 2004. godine spomen ploču na kuću u kojoj se rodila, proglašavajući je najvećom „hrvatskom“ balerinom svih vremena.[5]

Vidi još

Reference

  1. ^ Zvanični sajt: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. децембар 2016), приступљено: 11. јануар 2016.
  2. ^ Encyclopædia Britannica Mia Slavenska (језик: енглески)
  3. ^ Matica.hr - Ljepota, Gracija i Harmonija - Mia Čorak Slavenska, biblioteka 'Gesta'. ISBN 978-953-217-083-2.
  4. ^ The New York Times 'GISELLE' PERFORMED BY THE BALLET RUSSE; Mia Slavenska Dances Title Role at the Metropolitan (jezik: engleski)
  5. ^ Sve o Baletu Najpoznatiji plesači