Pređi na sadržaj

Mirkovce (Čučer-Sandevo)

Koordinate: 42° 05′ 40″ S; 21° 24′ 23″ I / 42.0944° S; 21.4064° I / 42.0944; 21.4064
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mirkovce
mkd. Мирковци
Mirkovci, seoski detalj
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaČučer-Sandevo
Stanovništvo
 — (2002)969
Geografske karakteristike
Koordinate42° 05′ 40″ S; 21° 24′ 23″ I / 42.0944° S; 21.4064° I / 42.0944; 21.4064
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina490 m
Mirkovce na karti Severne Makedonije
Mirkovce
Mirkovce
Mirkovce na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1011
Pozivni broj(+389) 02
Registarska oznakaSK

Mirkovce (Mirkovci, mkd. Мирковци) je naselje u Severnoj Makedoniji, u severnom delu države. Mirkovce je naselje u okviru opštine Čučer-Sandevo.

Mirkovce ima veliki značaj za srpsku zajednicu u Severnoj Makedoniji, pošto Srbi čine manjinu u naselju.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mirkovce je smešteno u severnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg grada, Skoplja, selo je udaljeno 12 km severno.

Selo Mirkovce se nalazi u istorijskoj oblasti Crnogorje, u južnoj podgorini Skopske Crne gore, na približno 490 m nadmorske visine. Severno od naselja izdiže se planina, a južno se pruža Skopsko polje.

Mesna klima je kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U mestu je postojala srpska narodna škola 1844-1884. godine. Posle jednogodišnjeg prekida rada 1885. godine je obnovljena.[1] Godine 1899. tu je svečano proslavljena školska slava Sv. Sava. Službovao je u crkvi na liturgiji pop Petar Miljčević. Gazda Stojko Vučković bio je školski domaćin (kum slave) a svetosavsku besedu izgovorio učitelj Serafim Marinković.[2]

Godine 1899. Mirkovce je mesto u kojem je pripadalo Srbima, 66 kuća i pravoslavna crkva posvećena Sv. Nikoli. Bugarima je bilo naklonjeno 60 kuća, a okupljali su se ovi u pravoslavnoj crkvi posvećenoj Sv. Petki.[3]

Bile su 1924. godine u tom selu dve novije pravoslavne crkve, kao i ženski manastir.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Mirkovce je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 969 stanovnika.

Većinsko stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (91%), a manjina su Srbi (7%). Početkom 20. veka Srbi su bili isključivo stanovništvo u selu.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1904. godine
  2. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1899. godine
  3. ^ "Delo", Beograd 1899. godine
  4. ^ "Vreme", Beograd 1924. godine

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]