Pređi na sadržaj

Nafplio

Koordinate: 37° 34′ S; 22° 48′ I / 37.57° S; 22.8° I / 37.57; 22.8
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nafplio
Ναύπλιο
Pogled na stari deo Nafplia
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaPeloponez
OkrugArgolida
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.33.356[1]
 — gustina86,02 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate37° 34′ S; 22° 48′ I / 37.57° S; 22.8° I / 37.57; 22.8
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina0-10 m
Površina387,78 km2
Nafplio na karti Grčke
Nafplio
Nafplio
Nafplio na karti Grčke
Poštanski broj211 00
Registarska oznakaΑΡ

Nafplio, Nafplion ili Nauplion (grč. Ναύπλιο, engl. Nafplion) grad je u Grčkoj i upravno središte okruga Argolida, u okviru Periferije Peloponez. Grad nije najveće mesto u prefekturi, već je to grad Argos.

Grad Nafplio je značajan u istoriji savremene Grčke, kao njena prva prestonica u vreme 18291834. godine, nakon čega je Atina preuzela za stalno ovu ulogu.

Stariji oblik ime je „Nafplion“, verovatno izveden iz starijeg „Nauplion“. Postoje pretpostavke da je ovo nastalo uprošćavanjem naziva „Novi grad“ (grč. "Nea Polis"). Istog korena je i naziv poznatog italijanskog grada Napulj. Zbog toga Italijani Nafplio nazivaju „Napuljem Romanije“, pri čemu je Romanija stari naziv za Vizantiju.

Prirodni uslovi

[uredi | uredi izvor]
Detalj na stari deo Nafplia sa mesnom crkvom
Detalj iz gradske luke
Glavni gradski trg
Stare kuće gradskih trgovačkih porodica

Grad Naflio se nalazi u istočnom delu grčkog poluostrva i istorijske pokrajine Peloponez, a u središnjem delu prefekture. Grad je smešten na malom poluostrvu u vrhu Argoliskog zaliva. Iza grada pruža je ravnica drevne Argolide, najplodniji i najbogatiji deo prefekture.

Klima u Nafpliu je sredozemna, sa žarkim i dugim letima i blagim i kišovitim zimama. Na okolnim planinama ona dobija oštrije crte.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Nafplio spada u retke gradove u Grčkoj, čija je savremena istorija mnogo značajnija nego antička.

Najstariji arheološki nalazi u području Nafplia govore da je ovo područje bilo naseljeno još u vreme neolita. Pre Mikenskog razdoblju a ovom prostoru su se naselili Dorci. Značajnija naselja na ovom mestu javilo se tokom Mikenske civilizacije (1580—1100. p. n. e.) i ona su bila njena glavna žarišta (Mikena, Tirins). Naselje na mestu današnjeg grada je bilo drugorazrednog značaja i ostaće to i tokom vremena stare Grčke i starog Rima.


Tokom većeg dela srednjem veka naselje je bilo u sasatvu Vizantije. 1212. godine naselje potpalo pod krstašku državu Prinicipat Ahaju, a 1388. godine preuzeli su ga Mlečani. Oni su grad okružili zidinama i izgradili veliku tvrđavu, očuvanu do današnjeg vremena. Međutim, sve to nije pomoglo da grad bude odbranjen od Turaka 1540. Mlečani ga ponovo prisvajaju 1685. godine i započinju izgradnju savremenije tvrđave za koju se veruje da je najveći mletački graditeljski poduhvat izvan prostora Italije. Međutim, Turci ponovo osvajaju i tvrđavu i grad 1715.

1821. godine je počeo Grčki ustanak, a Nafplio postaje najveće tursko utvrenje u borbi protiv Grka. Posle uspostavljanja nove države, Nafplio postaje privremena prestonica novoosnovane Grčke 1829. godine, ali status prestonice posle 5 godina dobija Atina. Nafplio time pada u razdoblje stagnacije, koje će se produžiti duboko u 20. vek.

Grad je bio pošteđen mnogih razaranja tokom ratova 20. veka. Ali, tek osnivanjem nove prefekture Argolida sa sedišetm u Nafpliu grad dobija uslove za razvoj. Posle toga počinje nova izgradnja i on se poslednjih decenija brzo osavremenjava. Velika pomoć u razvoju dao je gradu brz razvoj turizma.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Nafplio danas ima oko 15.000 stanovnika u gradu i u okolini. Stanovništvo su uglavnom etnički Grci, mada se poslednjih decenija doselilo i dosta stranaca. Na poslednja tri popisa broj stanovnika se kretao na sledeći način:

Demografija
1981.1991.2001.
10.61111.89713.822

Kretanje broja stanovnika u opštini po popisima:

Demografija
1991.2001.
14,74016,885

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Nafplio je poslednjih decenija izrastao u važan turistički centar Grčke. Tome je znatno doprinelo očuvano gradsko jezgro sa veoma mnogo uticaja zapadne arhitekture, što Nafpliu i danas daje svojevrsni šarm. Grad danas privlači strane turiste i same turiste iz Grčke, posebno vikend turiste iz Atine.

Grad je takođe i upravno i trgovačko središte prefekture. Pre nekoliko godina u gradu otvoren je Fakultet lepih umetnosti u okviru Univerziteta Peloponeza.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Detailed census results 2011”. Arhivirano iz originala 16. 10. 2015. g. Pristupljeno 7. 5. 2015. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]