Pređi na sadržaj

Novak Radonić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Novak Radonić
Novak Radonić - Autoportret sa šeširom, Galerija Matice srpske
Lični podaci
Datum rođenja(1826-03-13)13. mart 1826.
Mesto rođenjaMol, Habzburška monarhija
Datum smrti11. jul 1890.(1890-07-11) (64 god.)
Mesto smrtiSremska Kamenica, Austrougarska
Umetnički rad
Poljeslikarstvo
književnost
Pravacromantizam

Novak Radonić (Mol, 13. mart 1826Sremska Kamenica, 11. jul 1890) bio je srpski slikar i pisac.[1] Uz Stevana Todorovića i Đuru Jakšića pripada vodećim slikarima srpske epohe romantizma.

Život i delo[uredi | uredi izvor]

Radonić je rođen i odrastao u varošici Molu u Bačkoj. Tu je završio osnovnu školu i zatim nastavio gimnaziju u Segedinu. Počeo je tek srednju školu i njegov otac zanatlija je primetio sklonost ka crtanju svog sina i poslao ga je na zanat kod molera. Prve slikarske poteze sticao je kod slikara Pere Pilića u Senti. Kasnije prelazi u Arad kod slikara Nikole Aleksića.[2] Kao oduševljeni omladinac učestvovao je požrtvovano u burnim događajima 1848-1849. godine. Kada je skupio nešto para upisao se na slikarsku akademiju u Beču (1852—1856).[3] Posle završene bečke Akademije, dve godine radi u Temišvaru, Karlovcima i Novom Sadu do 1858. godine. Novosadski period (1860-1863) u Radonićevom opusu predstavlja najplodniji deo njegovog stvaralaštva.[3]

Zauzimanjem Jovana Subotića otišao je 1858. godine na dvogodišnje studijsko putovanje po Italiji.[4] Zadivljen remek-delima evropske umetnosti počeo je međutim da sumnja u sebe kao slikara, i gubi volju za značajnije poduhvate. Po povratku prima se prvog posla u Sentomašu 1860. godine, i to je njegov krajnji umetnički domet. Oslikao je ikonostase pravoslavnih crkvi u Sentomašu (Srbobranu), Adi (1863) i Ilandži (1875).[4]

Darovit i savestan, ali nesiguran i sumnjičav prema sopstvenom delu, bez samopouzdanja, uvek u dilemi, dvoumio se između racionalnog i emotivnog, klasičnog i romantičnog, moralizatorskog i iskrenog, javnog i ličnog. Prošao je kroz više etapa umetničkog razvoja, od bidermajersko-nazarenskog pristupa vezanog za školovanje, do romantičarskog naturalizma. Najbolje se iskazao kao portretista, u oblasti crkvenog slikarstva pokazao je zavisnost od akademskih šablona, dok je istorijsko-alegorijskim kompozicijama zauzeo posebno mesto u srpskom likovnom romantizmu. U svom radu se istakao naročito u portretima[5] a slikao je i istorijske motive, kopije, alegorijske scene i jedna pejzaž.[3] Smatrao je da su prave slike slike velikog formata.

Od 1864. bio je redovni član Matice Srpske. Biran je za dopisnog člana Srpskog učenog društva (preteče SANU). Bavio se pred smrt u Novom Sadu, gde je radio činovnički posao i uz put pisao. Kao potpredsednik književnog odelenja Matice Srpske obavljao je funkciju bibliotekara i arhivara.[3]

Fotografija Novaka Radonića u starosti

Kao pisac pisao je književne i novinske krokije, kozerije i pamflete i pisao je u Žiži, Komarcu, Zmaju i Danici.[1] Pred smrt je predao Matici srpskoj rukopis: „Reči kojih u Vukovu Rječniku nema“.[6][7]

Umro je u 64-oj godini života, u Sremskoj Kamenici, u kući pesnika Jovana Jovanovića Zmaja. Došao je tu maja 1890. godine da bi se lečio bolestan i depresivan. Sahranjen je na kameničkom groblju[8] od strane brojnih poštovalaca i prijatelja.

Njegova poznata dela su: Smrt Kraljevića Marka, Vile krunišu Branka Radićevića, Smrt cara Uroša.

Smatra se jednim od vodećih slikara srpskog romantizma.[9]

U Molu se nalazi škola koja nosi njegovo ime.[10] Stalna postavka reprodukcija Radonićevih najvažnijih dela nalazi se u Domu kulture u Molu.[11]

Rodna kuća Novaka Radonića predstavljala je spomenik kulture sve do 2006. godine kada je porušena.[12]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Molska mudrovanja Novaka Radonića: koja su od više godina u raznim listovima pod znakom "N" izlazila : s dodatkom nekoliko pripovetčica. Knj.1, 1878[13]
  • Molska mudrovanja Novaka Radonića koja su od više godina u raznim listovima pod znakom "N." izlazila. : s dodatkom nekoliko pripovetčica. Knj. 2, 1879[14]
  • Reči kojih u Vukovu Rječniku nema[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 685. 
  2. ^ Medaković, Dejan (1981). Srpska umetnost u XIX veku (na jeziku: srpski). Srpska književna zadruga. 
  3. ^ a b v g admin. „Novak Radonic”. ARTIS CENTER (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-13. 
  4. ^ a b "Branik", Novi Sad 1890.
  5. ^ Vasić, Pavle (1976). Umetnički život (na jeziku: srpski). Umetnička akademija. str. 20. 
  6. ^ {cite web|author= |url=http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=1025 |title=http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs |date= |website= |publisher= |access-date=17. 6. 2014}}
  7. ^ „Novak Radonić (1826-1890)”. Zvanična prezentacija Osnovne škole Novak Radonić u Molu. Pristupljeno 28. 7. 2019. 
  8. ^ „Groblje Sremska Kamenica - Novi Sad - Novi Sad Pravoslavna vjeroispovijest”. Nekros. 2023. 
  9. ^ admin. „Novak Radonic”. ARTIS CENTER (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-13. 
  10. ^ „Zvanična prezentacija Osnovne škole "Novak Radonić", Mol”. osnovakradonicmol.freehostia.com. Pristupljeno 2020-11-13. 
  11. ^ Vojvodine, Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija. „Stalna postavka reprodukcija slika Novaka Radonića u Molu”. JMU Radio-televizija Vojvodine. Pristupljeno 2020-11-13. 
  12. ^ „RODNA KUĆA NOVAKA RADONIĆA ZAUVEK IZGUBLjENA Urušila se , nema popravke”. Dnevnik (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-02-03. 
  13. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Molska mudrovanja Novaka Radonića : koja su od više godina u raznim listovima pod znakom "N" izlazila : s dodatkom nekoliko pripovetčica. Knj.1 :: COBISS+”. plus.sr.cobiss.net (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 07. 04. 2022. g. Pristupljeno 2020-11-13. 
  14. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Molska mudrovanja Novaka Radonića koja su od više godina u raznim listovima pod znakom "N." izlazila. : s dodatkom nekoliko pripovetčica. Knj. 2 :: COBISS+”. plus.sr.cobiss.net (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 08. 04. 2022. g. Pristupljeno 2020-11-13. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]