OŠ „Dositej Obradović” Kneževo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Osnovna škola „Dositej Obradović”
Tiposnovna škola
LokacijaKneževo
Država Bosna i Hercegovina

OŠ „Dositej Obradović” je jedna od osnovnih škola na području opštine Kneževo. Nalazi se u Ulici Dujka Komjenović bb u Kneževu. Ime je dobila po Dositeju Obradoviću srpskom književniku, prevodiocu, prosvetitelj i reformator revolucionarnog perioda nacionalnog buđenja i preporoda. Bio je osnivač i profesor Velike škole, preteče Beogradskog univerziteta. On je bio prvi popečitelj prosvete u Sovjetu i autor svečane pesme „Vostani Serbije“.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prva osnovna škola u Skender Vakufu, današnje Kneževo, počela je da radi 1883, na mjestu gdje se i danas nalazi školska zgrada. Bila je to brvnara pokrivena daskom. Prvi učitelj do 1905. bio je Milan Trešnjić. Zbog ratnih dešavanja škola nije radila 1942–1945, kada je nastava za 60 učenika ponovo počela da se održava u drvenoj zgradi, koja se zvala „čitaonica“. U toku 1947. izgrađena je školska zgrada sa dvije učionice. Od 1958/1959. škola je počela da prerasta u osmogodišnju. Školske 1961/1962. nastavu je pohađalo 430 učenika. Njihov broj se povećavao, naročito 1959–1964. godine. Izgrađene su četvorogodišnje škole u selima: Bastaji, Borak, Bregovi, Golo Brdo, Kobilja, Mokri Lug i Šolaji, koje su pripadale centralnoj školi u Skender Vakufu. Školske 1963/1964. u njen sastav ušle su i škole iz Davidovića, Dobratića i Meline, tako da je centralna škola sa područnim školama imala 1.492 učenika. Od 1962. nosila je naziv Centralna osnovna spomen-škola, a od 1965. – "22. februar". Školske 1971/72. otvorena je nova školska zgrada za 1.967 učenika. Otad se broj učenika u ovoj opštini smanjuje. Školske 1975/1976. Bastaji su imali 116 učenika, Golo Brdo 75, a Kobilja 83. Škola je 1982. dobila naziv „Luka Radetić“, a od 1. jula 1991. zove se „Dositej Obradović“. Iste godine pohađala su je 1.294 učenika. Godine 2010/2011. imala je 655 učenika, 47 nastavnika, dvojicu pravoslavnih i jednog islamskog vjeroučitelja. U njenom sastavu bile su područne petogodišnje škole: Bastaji, Bregovi, Borak, Golo Brdo, Kobilja, Malići i Mokri Lug. Sve su osnovane krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina XX vijeka i radile su sa minimalnim brojem učenika. Škola je 2022/2023. imala 347 učenika, 37 nastavnika, dvojicu vjeroučitelja pravoslavne i jednog islamske vjeronauke. Ima sportsku salu i uređene sportske terene. Školska biblioteka sadrži 24.176 knjiga. Od 1970. izlazi školski list „Glas s planine“. Godine 1973. škola je odlikovana Ordenom rada sa srebrnim vijencem.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Milisavac, Živan, ur. (1984). Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. str. 583. 
  2. ^ Enciklopedija Republike Srpske. 5, K-L. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2023. str. 257—258. ISBN 978-99976-42-72-1.