Olga Kijevska
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: članak je napisan hagiografskim stilom, a takođe je najverovatnije i istorijski neutemeljen. |
Olga Kijevska | |
---|---|
Lični podaci | |
Mesto rođenja | Pskov, |
Datum smrti | 969. |
Mesto smrti | Kijev, |
Porodica | |
Supružnik | Igor Rjurikovič |
Potomstvo | Svjatoslav I Kijevski, Uleb Igorevič |
Blažena Olga Kijevska (rus. Ольга Киевская), poznata i kao Olga Prekrasna i Sveta Jelena (890—969) bila je vladarka Kijevske Rusije u periodu od 945. do 963. kao regent svom sinu Svjatoslavu I Kijevskom. Poznata je kao prva ruska vladarka koja je primila hrišćanstvo.
Rodila se oko 890. godine u selu Vibutska, u blizini današnjeg grada Pskova. Bila je supruga kijevskog kneza Igora Rjurikoviča. Olga je po smrti muža postala regent Igorovom nasledniku i svom trogodišnjem sinu. Kada joj je drevljanski knez Mal poslao bračnu ponudu, poručila je da pristaje, ali da prvo mora poslati svoje najviše saradnike u Kijev da se upoznaju sa budućim podanicima. Mal je pristao, a Olga je ispočetka goste lepo primila da bi ih potom na prevaru spalila. Ona je potom pokrenula pohod na obezglavljene Drevljane i osvojila njihovu zemlju.[1]
Godine 957. Olga je došla u Carigrad gde se krstila, dok je ceremoniju detaljno opisao Konstantin VII Porfirogenit. Na krštenju je uzela ime Jelena, po prvoj hrišćanskoj carici Jeleni, majci Konstantina Velikog.
Nakon što je Svjatoslav postao knez, obavljala je upravne poslove dok je Svjatoslav ratovao. Umrla je 11. jula 969. godine u vreme opsade Kijeva od strane Pečenega, dok je njen sin Svjatoslav ratovao sa Bugarima.
Dvadeset godina nakon njene smrti, njen unuk Vladimir I Veliki primio je hrišćanstvo i krstio Rusku zemlju. Podigao je kamenu crkvu u ime Presvete Bogorodice (zvana Desetak, jer je Vladimir na nju dao deseti deo svoje imovine), i dogovorivši se sa mitropolitom Kijevskim Leontijem, sveti Vladimir je izvadio mošti svete Olge, čitave, netruležne i miomirisne, i preneo ih u ovu crkvu gde se i danas nalaze.[2]
Pravoslavna crkva proslavlja Svetu Olgu kao ravnoapostolnu 11. jula po julijanskom kalendaru.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Malkova, N. A. Svяtaя knяginя Olьga kak agiologičeskiй tip // Religiovedenie, 2011, № 1, 25-31.
- Jelačić, Aleksej (1929). Istorija Rusije. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Miljukov, Pavel (1939). Istorija Rusije. Beograd: Narodna kultura.
- ŽITIJE SVETE VELIKE KNEGINjE RUSKE OLGE, U SVETOM KRŠTENjU JELENE - Prepodobni Justin Ćelijski (iz „Žitija svetih“)