Olštin

Koordinate: 53° 47′ 00″ S; 20° 30′ 00″ I / 53.783333° S; 20.5° I / 53.783333; 20.5
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Olštin
polj. Olsztyn
Gradska kuća u Olštinu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Poljska
Vojvodstvo Vojvodstvo varminsko-mazursko
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.174.641
 — gustina1.977,14 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate53° 47′ 00″ S; 20° 30′ 00″ I / 53.783333° S; 20.5° I / 53.783333; 20.5
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina87,7-154,4 m
Površina88,33 km2
Olštin na karti Poljske
Olštin
Olštin
Olštin na karti Poljske
Poštanski broj10-001–11-041
Pozivni broj(+48) 89
Registarska oznakaNO
Veb-sajt
http://www.olsztyn.eu/

Olštin (polj. Olsztyn, nem. Allenstein) grad je u severoistočnoj Poljskoj. Glavni je grad Varminsko-mazurskog vojvodstva. U gradu je 2008. živelo 175.843 ljudi.

Grad se nalazi na pruzi Varšava-Kalinjingrad. U okolini grada postoji petnaestak jezera, što je značajna turistička atrakcija.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tvrđava tevtonskih vitezova

Olštin je nastao kao tvrđava tevtonskih vitezova izgrađena u periodu 1346—1353. Po reci Ale (poljsko ime Lina) dobila je ime Alenštajn. Oblast je pripadala Kraljevskoj Pruskoj sa nemačkim stanovništvom (uglavnom protestanti) i pod protektoratom poljskog kralja. Nikola Kopernik je ovde bio ekonom tvrđave između 1516. i 1521. Grad je pogodila švedska invazija u drugoj polovini 17. veka i kolera 1710. Prusko kraljevstvo je prisvojilo ovo mesto 1772. Tada je ono imalo svega 1.772 stanovnika. Od ujedinjenja Nemačke 1871. Alenštajn je bio u provinciji Istočna Pruska. Posle Prvog svetskog rata, na plebiscitu 1920. 97,8% stanovništva je glasalo da ostanu u Nemačkoj. Grad je osvojila i uništila Crvena armija 22. januara 1945. Od januara do avgusta iste godine proterano je sve nemačko stanovništvo, a tu su se naselile poljske izbeglice sa istoka. Grad je promenio ime u Olštin.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Olštin

Olštin se nalazi u severoistočnom delu Poljske u regiji poznatoj kao „Hiljadu jezera“.

Grad se nalazi u regionu jezera, šume i ravnice. Postoji 15 jezera unutar administrativnih granica grada (13 površine veće od 1 ha). Ukupna površina jezera u Olštinu je oko 725 ha, što čini 8,25% od ukupne površine grada.

R. br. Naziv jezera Površina [ha] Dubina
maksimalna [m]
1. Ukiel (Krzywe) 412 43
2. Kortowskie 89,7 17,2
3. Track (Trackie) 52,8 4,6
4. Skanda 51,5 12
5. Redykajny 29,9 20,6
6. Długie 26,8 17,2
7. Sukiel (Czarne) 20,8 25
8. Tyrsko (Gutkowskie, Zbzikowe, Żbik) 18,6 30,6
9. Stari Dvor 6,0 23,3
10. Siginek (Kopytko, Podkówka, Styginek) 6,0 nema podataka
11. Czarne ok. 1,3 nema podataka
12. Żbik ok. 1,2 nema podataka
13. Pereszkowo (Pyszkowo) ok. 1,2 nema podataka
14. Mumel ok. 0,3 ok. 2,5
15. Modrzewiowe 0,25 nema podataka
Legenda
jezero površine veće od 1 ha
jezero površine manje od 1 ha
Rozmieszczenie jezior w Olsztynie

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Olštin je podeljena u 23 okruga, koji imaju članove lokalnue uprave. Oni su najniži nivo lokalne vlasti.

Okrug Broj stanovnika Površina Gustina naseljenosti
Brzeziny 1,456 2.25 km² 647.1/km²
Dajtki 5,863 7.5 km² 781.7/km²
Generałów 6,500 no data no data
Grunwaldzkie 6,027 1.46 km² 4.128,1/km²
Gutkowo 2,256 7.2 km² 313.3/km²
Jaroty 29,046 4.82 km² 6.026,1/km²
Kętrzyńskiego 7,621 4.83 km² 1.577,8/km²
Kormoran 16,166 1.1 km² 14.696,4/km²
Kortowo 1,131 4.22 km² 268/km²
Kościuszki 6,704 1.18 km² 5.681,4/km²
Likusy 2,286 2.1 km² 1.088,6/km²
Mazurskie 4,615 5.98 km² 771.7/km²
Nad Jeziorem Długim 2,408 4.23 km² 569.3/km²
Nagórki 12,538 1.69 km² 7.418,9/km²
Pieczewo 10,918 2.24 km² 4.874,1/km²
Podgrodzie 11,080 1.35 km² 8.207,4/km²
Podleśna 10,414 9.93 km² 1.048,7/km²
Pojezierze 13,001 2.39 km² 5.439,7/km²
Redykajny 1,555 6.1 km² 254.9/km²
Śródmieście 3,448 0.58 km² 5.944,8/km²
Wojska Polskiego 6,759 5.03 km² 1.343,7/km²
Zatorze 6,988 0.45 km² 15.528,9/km²
Zielona Górka 1,015 6.44 km² 157.6/km²

U Olštinu, postoji 17 manjih naselja, bez članova saveta lokalne uprave. Oni nisu zvanična administrativna podela, ali su izolovane (na primer, zbog svoje lokacije) i njihovo ime često koristi od strane lokalnog stanovništva: Jakubowo, Karolin, Kolonia Jaroty, Kortowo II, Łupstych, Mleczna, Niedźwiedź, Piękna Góra, Podlesie, Pozorty, Skarbówka Poszmanówka, Słoneczny Stok, Stare Kieźliny, Stare Miasto, Stare Zalbki, Stari Dvor, Track, Zacisze, Tęczowy Las.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1950.1980.2010.2012.
67.800133.300176.463174.641

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]