Olštin
Olštin polj. Olsztyn | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Poljska |
Vojvodstvo | Vojvodstvo varminsko-mazursko |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 174.641 |
— gustina | 1.977,14 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 53° 47′ 00″ S; 20° 30′ 00″ I / 53.783333° S; 20.5° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 87,7-154,4 m |
Površina | 88,33 km2 |
Poštanski broj | 10-001–11-041 |
Pozivni broj | (+48) 89 |
Registarska oznaka | NO |
Veb-sajt | |
http://www.olsztyn.eu/ |
Olštin (polj. Olsztyn, nem. Allenstein) grad je u severoistočnoj Poljskoj. Glavni je grad Varminsko-mazurskog vojvodstva. U gradu je 2008. živelo 175.843 ljudi.
Grad se nalazi na pruzi Varšava-Kalinjingrad. U okolini grada postoji petnaestak jezera, što je značajna turistička atrakcija.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Olštin je nastao kao tvrđava tevtonskih vitezova izgrađena u periodu 1346—1353. Po reci Ale (poljsko ime Lina) dobila je ime Alenštajn. Oblast je pripadala Kraljevskoj Pruskoj sa nemačkim stanovništvom (uglavnom protestanti) i pod protektoratom poljskog kralja. Nikola Kopernik je ovde bio ekonom tvrđave između 1516. i 1521. Grad je pogodila švedska invazija u drugoj polovini 17. veka i kolera 1710. Prusko kraljevstvo je prisvojilo ovo mesto 1772. Tada je ono imalo svega 1.772 stanovnika. Od ujedinjenja Nemačke 1871. Alenštajn je bio u provinciji Istočna Pruska. Posle Prvog svetskog rata, na plebiscitu 1920. 97,8% stanovništva je glasalo da ostanu u Nemačkoj. Grad je osvojila i uništila Crvena armija 22. januara 1945. Od januara do avgusta iste godine proterano je sve nemačko stanovništvo, a tu su se naselile poljske izbeglice sa istoka. Grad je promenio ime u Olštin.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Olštin se nalazi u severoistočnom delu Poljske u regiji poznatoj kao „Hiljadu jezera“.
Grad se nalazi u regionu jezera, šume i ravnice. Postoji 15 jezera unutar administrativnih granica grada (13 površine veće od 1 ha). Ukupna površina jezera u Olštinu je oko 725 ha, što čini 8,25% od ukupne površine grada.
R. br. | Naziv jezera | Površina [ha] | Dubina maksimalna [m] |
---|---|---|---|
1. | Ukiel (Krzywe) | 412 | 43 |
2. | Kortowskie | 89,7 | 17,2 |
3. | Track (Trackie) | 52,8 | 4,6 |
4. | Skanda | 51,5 | 12 |
5. | Redykajny | 29,9 | 20,6 |
6. | Długie | 26,8 | 17,2 |
7. | Sukiel (Czarne) | 20,8 | 25 |
8. | Tyrsko (Gutkowskie, Zbzikowe, Żbik) | 18,6 | 30,6 |
9. | Stari Dvor | 6,0 | 23,3 |
10. | Siginek (Kopytko, Podkówka, Styginek) | 6,0 | nema podataka |
11. | Czarne | ok. 1,3 | nema podataka |
12. | Żbik | ok. 1,2 | nema podataka |
13. | Pereszkowo (Pyszkowo) | ok. 1,2 | nema podataka |
14. | Mumel | ok. 0,3 | ok. 2,5 |
15. | Modrzewiowe | 0,25 | nema podataka |
Legenda | |
---|---|
jezero površine veće od 1 ha | |
jezero površine manje od 1 ha |
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Olštin je podeljena u 23 okruga, koji imaju članove lokalnue uprave. Oni su najniži nivo lokalne vlasti.
Okrug | Broj stanovnika | Površina | Gustina naseljenosti |
---|---|---|---|
Brzeziny | 1,456 | 2.25 km² | 647.1/km² |
Dajtki | 5,863 | 7.5 km² | 781.7/km² |
Generałów | 6,500 | no data | no data |
Grunwaldzkie | 6,027 | 1.46 km² | 4.128,1/km² |
Gutkowo | 2,256 | 7.2 km² | 313.3/km² |
Jaroty | 29,046 | 4.82 km² | 6.026,1/km² |
Kętrzyńskiego | 7,621 | 4.83 km² | 1.577,8/km² |
Kormoran | 16,166 | 1.1 km² | 14.696,4/km² |
Kortowo | 1,131 | 4.22 km² | 268/km² |
Kościuszki | 6,704 | 1.18 km² | 5.681,4/km² |
Likusy | 2,286 | 2.1 km² | 1.088,6/km² |
Mazurskie | 4,615 | 5.98 km² | 771.7/km² |
Nad Jeziorem Długim | 2,408 | 4.23 km² | 569.3/km² |
Nagórki | 12,538 | 1.69 km² | 7.418,9/km² |
Pieczewo | 10,918 | 2.24 km² | 4.874,1/km² |
Podgrodzie | 11,080 | 1.35 km² | 8.207,4/km² |
Podleśna | 10,414 | 9.93 km² | 1.048,7/km² |
Pojezierze | 13,001 | 2.39 km² | 5.439,7/km² |
Redykajny | 1,555 | 6.1 km² | 254.9/km² |
Śródmieście | 3,448 | 0.58 km² | 5.944,8/km² |
Wojska Polskiego | 6,759 | 5.03 km² | 1.343,7/km² |
Zatorze | 6,988 | 0.45 km² | 15.528,9/km² |
Zielona Górka | 1,015 | 6.44 km² | 157.6/km² |
U Olštinu, postoji 17 manjih naselja, bez članova saveta lokalne uprave. Oni nisu zvanična administrativna podela, ali su izolovane (na primer, zbog svoje lokacije) i njihovo ime često koristi od strane lokalnog stanovništva: Jakubowo, Karolin, Kolonia Jaroty, Kortowo II, Łupstych, Mleczna, Niedźwiedź, Piękna Góra, Podlesie, Pozorty, Skarbówka Poszmanówka, Słoneczny Stok, Stare Kieźliny, Stare Miasto, Stare Zalbki, Stari Dvor, Track, Zacisze, Tęczowy Las.
Demografija[uredi | uredi izvor]
1950. | 1980. | 2010. | 2012. |
---|---|---|---|
67.800 | 133.300 | 176.463 | 174.641 |