Opština Sopište
Sopište Sopište | |||
---|---|---|---|
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | ![]() | ||
Sedište | Sopište | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo | 5.656 | ||
Gustina naseljenosti | 25,47 st./km2 | ||
Geografske karakteristike | |||
Površina | 222,1 km2 | ||
Ostali podaci | |||
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) | ||
Veb-sajt | www.sopiste.gov.mk |
Opština Sopište je jedna od opština Skopskog statističkog regiona u Severnoj Makedoniji. Sedište opštine je istoimeno selo Sopište.
Položaj[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c0/Sopi%C5%A1te_Municipality.svg/280px-Sopi%C5%A1te_Municipality.svg.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/28/Karshiyaka-view.jpg/280px-Karshiyaka-view.jpg)
Opština Sopište nalazi se u središnjem delu Severne Makedonije. Sa drugih strana nalaze se druge opštine Severne Makedonije:
- sever — Opština Karpoš
- severistok — Opština Kisela Voda
- istok — Opština Studeničani
- jug — Opština Makedonski Brod
- zapad — Opština Želino
- severozapad — Opština Saraj
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Reljef: Opština Sopište područno pripada maloj oblasti Karšijak, koja se gotovo poklapa sa granicama opštine. Na severu je ona ograničena planinom Vodno, a na jugu planinom Karadžica.
Klima U nižem delu opštine je umerenokontinentalna, dok se u planinskim delovima opštine oseća njena oštrija varijanta.
Vode: Svi vodeni tokovi su mali i spuštaju se iz južnom, višeg, dela opštine ka severu, ka Vardaru.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Opština Sopište imala je po poslednjem popisu iz 2002. g. 5.656 st., od čega u sedištu opštine 1.459 st. (26%). Opština je retko naseljena, posebno seosko područje u južnoj polovini, koja je dalja od prestonice.
Nacionalni sastav po popisu iz 2002. godine bio je:
Broj | Postotak | |
Ukupno | 5.656 | 100% |
Makedonci | 3.404 | 60,2% |
Albanci | 1.942 | 34,3% |
Turci | 243 | 4,3% |
ostali | 67 | 1,2% |
Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]
U opštini postoji 13 naseljenih mesta, sva sa statusom sela:
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]