Osjek (Ilidža)

Osjek
Administrativni podaci
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Kanton	Kanton Sarajevo
Opština	Ilidža
Stanovništvo
— 2013.	1.997
Geografske karakteristike
Koordinate	43° 50′ 46″ S; 18° 16′ 43″ I
Vremenska zona	UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Osjek Osjek na karti Bosne i Hercegovine

Osjek je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Ilidža, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 1.997 stanovnika.

Geografija

Smješten je sa desne strane magistralnog puta Sarajevo—Kiseljak. Kroz ovo naselje teku reke Bosna i Zujevina. Veruje se da je mesto dobilo naziv po tome sto je tokovima ovih reka bilo odsečeno od ostalog dela Sarajevskog polja.

Istorija

Osjek u časopisu Bosanska Vila od 1887. godine

Iz Blažuja sjeveru pošavši, četvrt sata daleko, leži selo Osjek. Položajem je u ravni i ima 25 kuća. Od tih su neke u grupi smještene oko rijeke, Zujevine, koja je kroz Osjek provedena. Istočno i sjeverno od kuća osječkijeh pružaju se plodne NjIVE i krasne livade žitelja osječkih. U Osjeku stapuju sve sami pravoslaavi Srbi. i oni se bave isključivo obrađivanjem zemlje. Selo Osjek dobilo je svoje ime od toga što je rijekom Bosnom odsječeno (rastavljenno) od opštine Donjeg Butmira, kojoj pripada. Za postanak mu se tačno ne zna, a po pripovjedanju narodnom i predanju, koje je u narodu sačuvano, zna se da su u njemu živili odvajkada Srbi. Da je u njemu nekada živir i vladao neki Paša Kukavica pa za tijem da je poslije njega, sav Osjek ne ostavivši isti poroda nakon sebe, kupio iz carske hazne neki beg Omarija, za vrijeme koga su Srbi uživali veliku slobodu i zaštitu (Vidi Javor od g. 1885. br. 11. 12. str. 345. .'575) i da je poslije Omarije prešo po nasljedstvu u ruke Mustaj paše, Halilbašića i Čengića. Od starina u Osjeku nalaze se rušsvine zvane Odžak za koju pripovijeda narod, da je tuj bio nekada veliki Odžak, ali čij ne zna se, Kula Mustaj pašinice, koju je zadao paša Kukavica, (tako ga narod zove) Ta je kula visoka na tri kata, i pod njome imade 'tavnica, u kojoj se i danas nalazi kostura od Srba, koji su u njoj robujući isturili. U njoj su umrla dva kaluđera, njiove su kosti pobožni Srbi krijući izvadili i zakopali blizu kule u jednu njivu. Mjesto će su te kosti zakopane danas je zaraslo u trlje, i ne može se iskrčiti. Narod pripovijeda da je više pokušavao da se iskrči i u njivu obrati, ali da je uvijek strad'o svaki onaj, ko ga je krčiti počeo, da se svaki ili posjek'o ili ubio, i da je tako odma od krčenja odust'o. I pašinica je za to naredila da se to mjesto ne smije nikada iskrčiti. U tamnici te kule nekada su nalazili prnibježišta i hajduci : Mijat Arambaša i sestrić mu Marinko i tuj su provodili sakriveni duže vramena. Kula je načinjena od kamena, iz razvalina odžaka i pred vratima te kule ima ploča jedan metar duga i po metra široka, na toj ploči stoji i danas ovaj natpis M .......VIP. .. .....POVIPIA. .. .... VSMARI....I.. O.... ...B.........M........P Natpis nije cijel, bio je mnogo veći; pa ga je neko istuko sa krajeva, te je samo još ovo zaostalo. Misli se da je ta ploča takođe iz razvalina odžaka tuj prenijeta. Narod još pripovijeda da su majstori kad su odžak razvaljivali našli grdno blago, i da su to krijući od paše Kukavice natovarili na sedam mazgi, pa sa ovima potkovavši ih naopako da im se trag ne ufati, utekoše nekuda, odaklen su i došli. U Osjeku imade groblje, ali na njemu nema nikakovi važni spomennka. Na tome se groblju čine zborovi o Markovu danu i o Zadušnicama. Na putu između Blažija i Osjeka ima seoce zvano Slatnna, tuj je kula Hajdar bega Čengića. Slatinom se zove zbog livade koja leži ispod te kule, na kojoj livadi na više mjesta izvire kisela voda jednaka onaj na Kiseljaku. Zapadno od Osjeka uzdiže se brdo i zove se Crkvine, pruža se od Blažujskih polja između Osjeka i Rogačićki polja pravcem do Crnotine. Po kosi toga brda imadu nekolike kuće raštrkane jedna od druge i u ovijem stanuju pr. Srbi. Ime je dobilo od crkvišta, koje se nalazi na najvišem vrhuncu tog brda prema selu Rogačićima. Po predanju narodnom tuj je bila crkva od koje se razvaline i danas nalaze, zaraele u sitnu šumu. Ko je crkvu podigo, koji je hram crkve bio, i kad je postajala, ne zna se. U razvalinama crkvenim nalazi se ploča istesana na formu umivaonice, kraj razvalina ima groblje u koje se seljani toga sela kopaju, ali i ono Nema ništa iz čeka bi se moglo što važno dokučiti. A pokraj groblja imaju nekolpika velika mramora. Malo dalje od tijeh razvalina imade lijepo istesan kamen za koji seljaci pripovjedaju da su ga tri nuta nosili uzidati u bosansku ćupriju i da se sva tri puta sam povrać'o. Niže Crkvina nalazi se u njivama prema Rogačićima voda zvana Grkovica, drukčije Grkova česma, ljekovita radi groznice. Od Crkvina, odnosno te razvaline, sjeveru kosom pošavši zove se jedan brežuljak Vinograd i narod pripovjieda da su tuj bili vinogradi kad je crkva na Crkvinama bila. Iz razvalina te crkve povađen je kamen i napravljen Dervišev han u Blažuju, i u tome pripovijedaju da su uzidani neki natpisi za koje nijesam nikako mogao doznati na kome su mjestu, i šta je na njima napisano. Osim hana papravljena je a jedna kuća na Crkvinama.

U Osjeku od davnina žive srpske pravoslavne porodice: Urta, Šoja, Kuljanin, Janković, Bogdanović, Njego, Zeljaja, Ešpek, Filipović, Bratić, Tešanović i dr.

Osjek u toku rata u Bosni i Hercegovini (1992—1995)

Tokom trajanja rata u Bosni i Hercegovini Osjek je bio u sastavu Republike Srpske. Osječki bataljon, koji je bio u sastavu Ilidžanske brigade Vojske Republike Srpske, podnio je velike žrtve za stvaranje Republike Srpske i uspješno je branio vjekovna srpska ognjišta na ovom području. Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma Osjek je pripao Federaciji Bosne i Hercegovine tako da je gotovo cjelokupno stanovništvo napustilo ovaj prostor.

Stanovništvo

Mjesna zajednica Osjek, popis 1991.

Nacionalnost	1991.
Srbi	1.802 (90,23%)
Muslimani	51 (2,55%)
Hrvati	20 (1,00%)
Jugosloveni	98 (4,9%)
ostali i nepoznato	26 (1,30%)
ukupno	1.997

Literatura

• Blažuj i okolina., BOSANSKA VILA, 1887-09-15 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. jul 2013)
• Popis po mjesnim zajednicama 1991.