Паваши
| Pavaši | |
|---|---|
| |
| Felicola subrostratus | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Podred: | Mallophaga Nitzsch, 1818
|
Pavaši ili perojedi i dlakojedi. su beskrilni insekti, pripadnici tri familije iz reda Malofaga (lat. Mallophaga). Hrane se paperjem, perjem, dlakom, izlučevinama kože i peruti. Izazivaju bolesti pod nazivom malofagoza ili pavašljivost.[1]
Način prenošenja[uredi | uredi izvor]
Pavaši se prenose sa jedne na drugu životinju direktnim dodirom. Najbrojnije su na mladim životinjama. Malofagoza je jedna od karakteristika loših zoohigijenskih uslova držanja životinja.
Morfološke i biološke odlike[uredi | uredi izvor]
Pavaši imaju spljošteno telo, pokriveno dlačicama. Po svom izgledu slične su vašima, od kojih se razlikuju po usnom aparatu, koji je prilagođen za drobljenje. Veličine su od 2 do 6 mm, međutim ženke su veće od mužjaka.
Pavaši kao stalni paraziti karakterišu se time što ženka polaže jaja na bazi perja i dlake domaćina. Nakon 5 do 6 dana jaja embrioniraju i iz njih izlaze larve, koje se razlikuju od odraslih isključivo po veličini i boji. Posle nekoliko presvlačenja, tokom 3-4 nedelje, od larvi nastaju odrasli paraziti.[2]
Klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Predstavnika u ovom redu ima oko 3.000 vrsta.[3] Pavaši kao paraziti različitih vrsta ptica i sisara prikazani su na na sledećim tabelama:
| Podrazred Amblycera | ||
| Porodica | Rod | Domaćin |
| Somaphantidae | Bonomiella | Golubovi |
| Menoponidae | Menopon | Golubovi |
| Eomenacanthus | Golubovi | |
| Menacanthus | Golubovi | |
| Hohorstiella | Kokoši | |
| Uchida | Golub | |
| Trinotonidae | Trinoton | Domaća guska |
| Colpocephalidae | Neocolpocephalum | Golubovi |
| Gyropidae | Gyropus | Morsko prase |
| Gliricolidae | Trimenopon | |
| Gliricola | Morsko prase | |
| Podrazred Ischnocera | ||
| Porodica | Rod | Domaćin |
| Gonioidae | Oulocrepis | Golubovi |
| Goniocotes | Golubovi | |
| Campanulotes | Kokoši | |
| Chelopistes | ||
| Stenocrotaphus | Biserka | |
| Coloceras | Kokoši | |
| Lipeuridae | Lipeurus | Golubovi |
| Cuclotogaster | Golubovi | |
| Esthiopteridae | Anatoecus | Plovke i patke |
| Columbicola | Kokoška | |
| Anaticola | Plovke i patke | |
| Trichodectidae | Trichodectes | Pas |
| Felicola | Domaća kokoška | |
| Bovicolidae | Bovicola | Domaće govedo (B. bovis) Koza (B. caprae) Ovca (B. ovis) |
| Holakartikos | Koza | |
| Werneckiella | Konj | |
Štetno delovanje[uredi | uredi izvor]
Pavaši ne sišu krv domaćina, već se hrane dlakom, perjem, i epidermisom životinja. Kod sisara seku, lome i oštećuju dlake, što ima za posledicu njihovo ispadanje, a kod peradi oštećuju mlado perje.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ D.E. Bay & R.L. Harris . Introduction to Veterinary Entomology (A Guide to Livestock Insects). Robert Harris Publisher. 1988. ISBN 978-0-9624083-0-4.
- ^ Séguy E. - Insectes ectoparasites, in L. Chopard (dir.), Faune de France, 43, Lechevalier. Paris, 1944.
- ^ P. Kamburov, I. Vasilev, D. Georgieva, Й. Kamenov, V. Koйnarski, Veterinarno-medicinska parazitologiя, Agropres. 1994. ISBN 978-954-467-001-6. str. 446-447.
| Državne | |
|---|---|
| Ostale | |
