Pokrajina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pokrajina (lat. provincia) oblik je lokalne samouprave u državama koje nisu centralizovane. Republika Srbija ima dve pokrajine, Vojvodinu i Kosovo i Metohiju. Pokrajina je teritorijalni oblik organizacije države definisan ustavom. Pokrajina dobija deo nadležnosti sa centralne vlasti na niže teritorijalne oblike u oblasti zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.

U saveznim državama pokrajina može biti naziv za federalnu jedinicu. Tokom razdoblja Britanskog carstva različite kolonije su imale naziv provincije poput Provincije Kanade i Provincije Južne Australije. U federacijama funkcije središnje i pokrajinske vlasti ili područja jurisdikcije naznačena su u ustavu. One koje nisu posebno označene u ustavu nazivaju se „rezidualne sile”. Te rezidualne sile leže na pokrajinskoj (ili državnoj) nivou u decentraliziranom federalnom sistemu (poput Sjedinjenih Država i Australije) s obzirom na centralizirani federalni sistem u kojemu su zadržane na federalnom nivou (kao u Kanadi).[1] Usprkos tome, neke od nabrojenih sila mogu takođe biti vrlo značajne. Kanadske provincije su, na primer, suverene u odnosu na važne poslove poput zakona i reda, vlasništva, građanskih prava, obrazovanja, socijalne pomoći, zdravstvenih službi i čak poreza.

Evolucija federacija stvorila je neizbežno povlačenje užeta između shvatanja federalne prevlasti nasuprot „državnim pravima”. Istorijska podela odgovornosti u federalnim ustavima neizbežno je predmet mnogobrojnih preklapanja. Na primer kada središnja vlast, koja je odgovorna za „spoljašnje poslove”, ulazi u međunarodne sporazume u područjima gde država ili pokrajina imaju suverenitet, sporazumi sklopljeni na nacionalnom nivou mogu stvoriti jurisdikcijsko preklapanje i sukobljavajuće zakone. To preklapanje stvara mogućnost za unutrašnje prepirke koje vode do ustavnih amandmana i sudskih odluka koje značajno menjaju ravnotežu snaga.

Reč pokrajina, tj. provincija stvorili su Rimljani koji su svoje carstvo podelili u provincije. Smatra se da reč potiče iz latinske reči provincia (zona uticaja), koja je nastala od reči pro („ispred”) i vincia („povezano”). U Francuskoj izraz en province još uvek teži značenju „izvan regije Pariza”. Pre Francuske revolucije zemlja se sastojala od regije Il de Frans – kraljevske lične zemlje – i kraljevskih pokrajina, kojima su nekad upravljali njihovi vlastiti feudalni gospodari. Budući da se termin sada službeno koristi za drugi nivo vlasti, taj se izraz ponekad zamjenjuje sa en région.

Isti se izraz koristi u Peruu gde en provincias znači „izvan grada Lime” iako je sama Lima smeštena u provinciji. Budući da je zemlja podeljena u dvadeset pet regija koje su onda podeljene u 194 provincije, provincije su tek treća jedinica vlasti u Peruu.

U arapskim zemljama drugi nivo vlasti naziva se muhfazah, a prevodi se kao guvernerat. Taj termin se takođe koristi za istorijske ruske gubernije. Usporedi oblast.

U Poljskoj istovredni pojam provinciji je vojvodstvo (województwo).

Savremene provincije[uredi | uredi izvor]

Podrazredi nazvani ili prevedeni u „pokrajina”, tj. „provincija”.

Zemlja mesni naziv broj entiteta
Provincije Avganistana od arap. vilajet 24[2][3]
Provincije Argentine špan. provincia 23[4][5][6]
Provincije Belgije 10[7][8][9]
Provincije Belorusije belorus. voblast 6[10][11][12]
Provincije Bolivije špan. provincia 112
Provincije Bugarske bug. oblast 28[13][14][15]
Provincije Čilea špan. provincia 51[16][17]
Provincije Ekvadora špan. provincia 22
Provincije Ekvatorske Gvineje špan. provincia 7
Provincije Filipina fili.: lalawigan / probinsya 79
Provincije Finske fin. läänit / šved. län 6
Provincije Gabona franc. province 9
Provincije Indonezije indo. propinsi 29
Pokrajine Irana perz. ostan 31
Provincije Irske 4
Provincije Italije ital. provincia 103
Provincije Jermenije marz 11[18][19]
Provincije Južne Afrike 9
Provincije Kanade engl./franc. province 10[20][21][22][23][24][25]
Provincije Kambodže khaet (ខេត្ត) 24 + 1[26]
Provincije Kazahstana oblasy 14
Provincije Kenije 8
Provincije Kine kin. sheng 22[27]
Provincije Kirgistana oblasty 7
Provincije Koreje kor. do, to 14
Provincije Kube špan. provincia 15
Provincije Laosa lao khoueng 16
Provincije Madagaskara 6
Provincije Holandije hol. provincie 12
Provincije Omana arap. vilajet približno 60
Provincije Pakistana 4
Provincije Papue Nove Gvineje 19
Provincije Perua špan. provincia 180
Provincije Poljske poljl. województwo 16
Provincije Ruande intara 12
Provincije Sao Tome i Prinsipe port. 2
Provincije Saudijske Arabije arap. mintaqah 13
Provincije Solomonskih Ostrva 9
Provincije Španije špan. provincia 50
Provincije Tadžikistana velojati, od arap. vilajet 3
Provincije Tajlanda changwat 76[28]
Provincije Turkmenistana od arap. vilajet 5
Provincije Turska tur. il 81
Provincije Ukrajine ukr. oblast 24[29]
Provincije Uzbekistana od arap. vilajet 12
Provincije Vanuatua 6
Provincije Zambije 9
Provincije Zimbabvea 8

Najnaseljenija provincija je Henan, Kina, stan. 93,000,000. Takođe su vrlo naseljene nekoliko drugih kineskih provincija, jednako kao i Pundžab, Pakistan, stan. 85,000,000.

Najveće provincije prema površini jesu Sinđan, Kina (1,600,000 km²) i Kvebek, Kanada (1,500,000 km²).

Takođe postoje provincije na Novom Zelandu, ali se zemlja ne smatra „federalnom” zemljom. Provincije ipak imaju nekoliko dužnosti poput sakupljanja poreza, a svaka provincija ima i svoju vlastitu zdravstvenu upravu te uprava nad okružnim zatvorima.

Guvernerati[uredi | uredi izvor]

Termin guvernerat se naširoko koristi u arapskim zemljama za označavanje administrativne jedinice; prevod je arapske reči muhafazah. Neki guvernerati povezuju više od jednog vilajeta; drugi blisko slede tradicionalne granice nasleđene od osmanskog vilajetskog sistema.

Istorijske pokrajine[uredi | uredi izvor]

Antičke i srednjovekovne/feudalne pokrajine[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „A chorographical map of the Province of New-York in North America, divided into counties, manors, patents and townships; exhibiting likewise all the private grants of land made and located in that Province”. Library of Congress. Pristupljeno 4. 12. 2017. 
  2. ^ Ahmed, Azam (8. 12. 2012). „For Afghan Officials, Facing Prospect of Death Is in the Job Description”. The New York Times. Pristupljeno 18. 6. 2013. 
  3. ^ „Afghanistan: Province Dashboard”. World Bank. 
  4. ^ Constitution of the Argentine Nation, National Constituent Convention, Santa Fe, 22. 8. 1994, Arhivirano iz originala 4. 6. 2011. g. 
  5. ^ Rey Balmaceda, Raúl (1995). Mi país, la Argentina (na jeziku: španski). Buenos Aires: Arte Gráfico Editorial Argentino. ISBN 84-599-3442-X. 
  6. ^ Rock, David (1987). Argentina, 1516-1987: From Spanish Colonization to the Falklands War. University of California Press. ISBN 978-0520061781. 
  7. ^ „Province of Belgium”. statoids.com. 
  8. ^ Ferdy Willems and Danny Pieters (21. 3. 2000). „Proposal of Law creating the Province of Eupen-Sankt Vith and a German-speaking electoral circle for the elections of the Chamber of Representatives and the Senate” (PDF) (na jeziku: holandski i francuski). The Belgian Chamber of Representatives. Pristupljeno 2007-09-02. 
  9. ^ Jan Loones (VU) (13. 7. 1995). „Proposal of Law granting all provincial competences to the organs of the German-speaking Community and on the representation of the German language area in the Legislative Chambers” (na jeziku: holandski). The Belgian Senate. Pristupljeno 2007-09-02. 
  10. ^ Belarus Regions
  11. ^ Minsk summary Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. novembar 2020), at the website of the Belarus embassy in Russia.
  12. ^ „Regions of Belarus”. Statoids. 
  13. ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 2014-10-13. g. Pristupljeno 2014-10-07. 
  14. ^ „2011 Population Census - main result” (PDF). Nsi.bg. Pristupljeno 15. 10. 2017. 
  15. ^ „Predstavяme Vi rezultatite ot Prebroяvane 2011 za stranata, po oblasti i obщini :”. Censusresults.nsi.bg. Arhivirano iz originala 18. 8. 2011. g. Pristupljeno 15. 10. 2017. 
  16. ^ „National Statistics Institute” (na jeziku: španski). Pristupljeno 30. 12. 2010. 
  17. ^ „Territorial division of Chile” (PDF). Pristupljeno 30. 12. 2010. 
  18. ^ „Provinces: area, population and density” (PDF). 
  19. ^ „Estimated population of Armenia as of 01.01.2016” (PDF). 
  20. ^ Place name (2013). „Census Profile”. Statistic Canada. Arhivirano iz originala 8. 2. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013. 
  21. ^ Reader's Digest Association (Canada); Canadian Geographic Enterprises (2004). The Canadian Atlas: Our Nation, Environment and People. Douglas & McIntyre. str. 41. ISBN 978-1-55365-082-9. Arhivirano iz originala 3. 5. 2016. g. Pristupljeno 21. 11. 2015. 
  22. ^ „Population estimates, quarterly”. Statistics Canada. 20. 3. 2020. Arhivirano iz originala 3. 7. 2020. g. Pristupljeno 20. 3. 2020. 
  23. ^ „Land and freshwater area, by province and territory”. Statistics Canada. 2005. Arhivirano iz originala 24. 5. 2011. g. Pristupljeno 4. 8. 2013. 
  24. ^ Coche, Olivier; Vaillancourt, François; Cadieux, Marc-Antoine; Ronson, Jamie Lee (2012). „Official Language Policies of the Canadian Provinces” (PDF). Fraser Institute. Arhivirano iz originala (PDF) 28. 4. 2012. g. Pristupljeno 6. 8. 2012. 
  25. ^ „Guide to the Canadian House of Commons”. Parliament of Canada. 2012. Arhivirano iz originala 27. 6. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013. 
  26. ^ 76 provinces + 1 special governed district (Phnom Penh). However, Cambodian usually presume Phnom Penh as another province for convenience.
  27. ^ The People's Republic of China (PRC) claims it has 23 provinces, one of them being Taiwan, which the PRC does not have control. The Republic of China (frequently referred to as Taiwan or ROC) controls all of Taiwan Province and several small islands of Fujian and Hainan Province.
  28. ^ 76 provinces + 1 special governed district (Bangkok). However, Thai people usually presume Bangkok as another province for convenience.
  29. ^ 24 oblasts, one autonomous republic, and two "cities with special status".

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]