Ponavljanje istorije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mark Tven: „moja omiljena teorija [je] da nema pojave [koja] je jedina i sama, nego je puko ponavljanje stvari koja se dešavala pre, a možda često”;[1] suprotna misao nepoznatog izvora pripisuje se takođe Tvenu: „Istorija se ne ponavlja, nego se sriče.”[2]

Ponavljanje istorije ili istorijski recidiv jeste repeticija sličnih ili istih događaja u istoriji.[1] Koncept istorijskog ponavljanja različito se primenjuje na celokupnu istoriju sveta (npr. na uspone i propasti carstava), na ponavljajuće uzorke u istoriji državnih uređenja, te na dva specifična događaja koji imaju upadljivu sličnost.[3] Hipotetski, u ekstremnom slučaju, koncept ponavljanja istorije podrazumeva oblik doktrine večnog povratka, o kojoj se pisalo od antike i koju su u 19. veku opisali Hajnrih Hajne (citirao ga Valter Kaufman)[4] i Fridrih Niče (Vesela nauka i Tako je govorio Zaratustra).[4]

Koncept se često označava frazom „Istorija se ponavlja”. Ovo, međutim, u ciklusima kraćim od kosmološkog trajanja ne može da bude striktno tačno (prema G. V. Trompfu).[5] U ovoj interpretaciji ponavljanja, nasuprot ničeovskoj interpretaciji, nema metafizike. Ponavljanje se dešava zbog dokučivih okolnosti i lanaca uzročnosti.[6] Sličan pogled je i 1763. predstavio Ruđer Bošković.[7] Primer mehanizma je sveprisutni fenomen višestrukog nezavisnog otkrića u nauci i tehnologiji, koji su opisali Robert K. Merton i Harijet Zakerman.

Trompf, u svojoj knjizi Ideja istorijske rekurencije u zapadnjačkoj misli, beleži istorijski ponavljane uzorke političke misli i ponašanja na Zapadu od vremena antike (stari vek).[8] Ako istorija ima lekcije koje treba da se nauče, iste se parekselans mogu naći u ovim uzorcima (primena koncepta).

Ponavljanja istorije „upadljive sličnosti” mogu ponekad da izazovu osećaj „sklađivanja”, „rezonance” ili dežavu efekta (o ovome se u popularnoj kulturi govorilo u filmu Dan mrmota).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Mark Twain, The Jumping Frog: In English, Then in French, and Then Clawed Back into a Civilized Language Once More by Patient, Unremunerated Toil, illustrated by F. Strothman, New York and London, Harper & Brothers, Publishers, 1903, p. 64. »a favorite theory of mine [is] that no occurrence is sole and solitary, but is merely a repetition of a thing which has happened before, and perhaps often.«
  2. ^ „History Does Not Repeat Itself, But It Rhymes”. Quote Investigator. 12. 1. 2014. 
  3. ^ G.W. Trompf, The Idea of Historical Recurrence in Western Thought, passim.
  4. ^ a b Walter Kaufmann, Nietzsche: Philosopher, Psychologist, Antichrist, 1959, p. 276.
  5. ^ G.W. Trompf, The Idea of Historical Recurrence in Western Thought, p. 3.
  6. ^ Pierre-Simon Laplace, A Philosophical Essay, New York, 1902, p. 4.
  7. ^ Carlo Cercignani, chapter 2: "Physics before Boltzmann", in Ludwig Boltzmann: The Man Who Trusted Atoms, Oxford University Press, 1998, ISBN 0-19-850154-4, p. 55.
  8. ^ G.W. Trompf, The Idea of Historical Recurrence in Western Thought, passim.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Logo Vikicitata engleski Vikicitat ima citate vezane za članak: Ponavljanje istorije