Портал:Kozara i Potkozarje/26.-29. jul 1941.

Napomena (ovdje)

26. jula 1941. godine dr Mladen Stojanović je uputio poziv da se hitno pošalju naoružani ljudi u Palančište, tj. na Maslin Bair. Seljaci su imali karabine i pištolje gasere. Josip Mažar Šoša i Mićo Šurlan došli su na teren bosanskonovskog sreza i formirali odred.

27. jula 1941. godine na sastanku na području bosanskonovskog sreza formirana je Lješljanska grupa od 60 boraca. Za komandira određen je Milorad Mijatović, rezervni oficir. To je učinjeno na području Dobrljina i Kuljana.

Ustaše vrše neviđene zločine nad srpskim stanovništvom, a za to vrijeme Komunistička partija Jugoslavije sprema narod na ustanak da ga zaštiti od narodnih izdajnika ustaša i okupatora.

27. jula 1941. godine u ranu zoru planuo je ustanak u drvarsko-grahovskom srezu. Ustanici su istog dana oslobodili Drvar, a narednog dana Bosansko Grahovo i Oštrelj i likvidirali mnoge oružničke postaje.

Prostrujile su vijesti kako su se na ustanak digli Drvarčani i Ličani, kao i narod ispod Grmeča. Sve to je naelektrisalo i onako napetu atmosferu u selima. Dovoljan je bio samo jedan pucanj pa da se on slije u hiljadu, u ustanak.

29. jula 1941. godine u blizini kuće Dragoja Miljatovića Švarca, u selu Međuvođu, srez Bosanska Dubica, održan je sastanak partijskog rukovodstva za Bosansku Dubicu i članova sreskog vojnog štaba, na koji je došao Ahmet Šehović Šeho da prenese direktive Đure Pucara Starog, sekretara Oblasnog komiteta za Bosansku krajinu, da se odmah počne sa ustankom, sa oružanom borbom. Na sastanku su bili članovi KPJ i sreskog vojnog štaba za Bosansku Dubicu: Boško Šiljegović, Miloš Šiljegović, Dragoje Miljatović Švarc i Dragoja Ručmov. Bila je predviđena prva akcija, napad na žandarmerijsku kasarnu u Knežici, koja je izvršena 30. jula 1941. godine. Sastanak su osiguravali naoružani borci. Pri kraju sastanka naišli su žandari i ubili vojnog povjerenika Đurđa Aburazora. Drugi stražari otvorili su vatru na žandarmerijsku patrolu. Nastala je trka za njima.

Narod Knešpolja je prvim plotunima ispaljenim 29. jula 1941. godine izražavao svoje tradicionalne želje. Tako prvi ustanički pucnji pod Kozarom odjeknuše u Knešpolju. Oni simbolično nagovjestiše da mira u Knešpolju nema sve do oslobođenja.