Praistorija na tlu Poljske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostaci neolitske kulture u Poljskoj.
Ostaci Lužičke kulture.

Praistorija na tlu Poljske obuhvata period od doseljavanja prvih ljudi do raspada prvobitne ljudske zajednice u Poljskoj. Arheološki nalazi su jedini izvor za istoriju ovog doba, pošto je pismenost stigla u Poljsku tek 966. sa primanjem hrišćanstva.

Paleolit[uredi | uredi izvor]

Prema arheološkim nalazima, u južnom delu današnje Poljske živeo je u ranom paleolitu neandertalski čovek. Posle otapanja leda i stvaranja blažih klimatskih uslova krajem paleolita, naseljena je sva Poljska izuzev obale Baltičkog mora.

Neolit[uredi | uredi izvor]

Civilizacija ranog neolita na teritoriji Poljske je razvijena, u kontinuitetu sa neolitskom civilizacijom severne i istočne Evrope.

Lužička plemena[uredi | uredi izvor]

U drugoj polovini II milenijuma p. n. e. Poljsku naseljavaju lužička plemena. Arheološki nalazi govore da su lužička plemena, pored toga što su se bavila stočarstvom, dobro poznavala obradu bronze, a od VII veka p. n. e. i gvožđa. Plemena često među sobom ratuju, te se naselja utvrđuju zemljanim i kamenim zidovima ili drvenom ogradom. Prvobitna zajednica lužičkih plemena raspada se u III i II veku p. n. e.[1]

O značaju lužičkih plemena danas postoje dva, još nepotvrđena gledišta:

  • starije (sa početka 20. veka) - da su oni preci Slovena.[1]
  • novije (šire prihvaćeno) - da su preci Germana.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Gažević, Nikola (1970—1976). Vojna enciklopedija. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 93, tom 7. 
  2. ^ Brather, Sebastian (1. 6. 2011). „The Western Slavs of the Seventh to the Eleventh Century - An Archaeological Perspective”. History Compass (na jeziku: engleski). 9 (6): 454—473. ISSN 1478-0542. doi:10.1111/j.1478-0542.2011.00779.x. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gažević, Nikola (1970—1976). Vojna enciklopedija. Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 93, tom 7.