Pređi na sadržaj

Развој духовног живота у Босни под утицајем турске владавине

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivo Andrić (1922)
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovDie Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirgung der turkischen Herrschaft
AutorIvo Andrić
ZemljaJugoslavija
Jeziknemački
Žanr / vrsta delaDoktorska disertacija
Izdavanje
Izdavanje1924. (odbranjena)
1982.(prvi put javno štampana)
Prevod
PrevodilacZoran Konstantinović

Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine“ (nem. Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirgung der turkischen Herrschaft) naziv je doktorske disertacije srpskog književnika i nobelovca Ive Andrića. Napisana je na nemačkom jeziku. Tematski predstavlja Andrićev pokušaj da ocrta razvojnu liniju duhovnog života Bosne od vremena njene državne samostalnosti do ukidanja Osmanlijske vlasti. Disertacija započinje sagledavanjem kulturnih razlika u srednjovekovnoj Bosni i sukoba rimokatoličke i pravoslavne crkve sa većinskom bogumilskom zajedniciom, dok je glavni deo posvećen islamizaciji Bosne, položaju rimokatoličke i pravoslavne crkve pod turskom upravom, kulturnom zaostatku ovog podneblja u odnosu na ostatak Evrope i istorijskom uticaju Osmanlija na život i karaktere stanovnika. Osnovna teza ovog rada je tvrđenje da je Bosnu osvojio jedan azijatski ratnički narod, čije su društvene institucije i običaji značili negaciju svake hrišćanske kulture i čija je vera prekinula duhovni život zemlje, izobličila ga i od njega načinila nešto sasvim osobeno.[1][2]

Andrić je disertaciju pisao pod teškim okolnostima, pošto je zbog nezavršenog fakulteta, otpušten iz diplomatske službe Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a doktori su mu ustanovili i tuberkulozu.[3] Disertaciju je odbranio na Univerzitetu u Gracu 1924. godine, pred komisijom koju su činili Rajmund Fridrih Kajndl i Hajnrih Feliks Šmit. Obojica su rad ocenili ocenom izvrsno.[4] Pošto je disertacija nastala iz potrebe sticanja diplome, bez velikih naučnih ambicija, Andrić nije dozvoljavao da se ona prevodi i štampa za vreme njegovog života. Prvi prevod na srpski jezik je objavljen u časopisu „Sveske Zadužbine Ive Andrića” (broj 1 za 1982. godinu). Prevod je načinio Zoran Konstantinović. Kasnije je prevod štampan u više izdanja.

Danas se značaj ove disertacije svodi na njen literalni i poetički značaj, a ne na naučno-istorijsku važnost.[5] U njemu su nagoveštene mnogobrojne teme koje će pisca okupirati u njegovim proznim delima. Mnoge knjige do kojih je došao pišući tezu, Andrić je docnije koristio kao istorijsku građu za pisanje romana i pripovedaka koje opisuju život Bosne pod Osmanlijskim carstvom. Poslednjih godina Andrićeva doktorska teza izaziva kontroverze među pojedinim pripadnicima bošnjačkog naroda. Naime, pojedinci upravo disertaciju ističu kao jedan od tekstova kojima je Andrić navodno doprinosio mržnji prema muslimanima.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Konstantinović 2017, str. 61.
  2. ^ Andrić 2017, str. 15.
  3. ^ Konstantinović 2017, str. 59.
  4. ^ Andrić 2017, str. 56.
  5. ^ O Andrićevoj disertaciji na sajtu njegove zadužbine (Pristupljeno: 20. 2. 2018)
  6. ^ Nadan Filipović, Ivo (Ivan) Andrić - Crtice i upitnici Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. februar 2018), Bošnjačko oko, 5. oktobar 2011. (Pristupljeno: 13. april 2017)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Andrić, Ivo (2017). Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine. Beograd;: Politika. 
  • Konstantinović, Zoran (2017). „O Andrićevom doktoratu”, pogovor u novinskom dodatku: Ivo Andrić, Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine. Beograd;: Politika. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]