Razgovor:Bošnjački jezik/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Ne bih želio da se ovo shvati niti kao popovanje na srpskoj wiki, niti kao omalovažavanje Bošnjaka i njihova jezika, no, kao netko tko je napisao veći dio teksta o tom jeziku na bosanskoj wiki (a i kao koliko-toliko racionalna osoba), mislim da treba reći sljedeće:

  • ime toga jezika u srpskom i hrvatskom je bošnjački. Jedino i isključivo.
  • nije znak nikakvog šovinizma klasificirati to pod terminom "bošnjački jezik", nego je to jedino ispravno rješenje. Kao što se u hrvatskom jezik Slovenaca zove slovenski, a u srpskom slovenački, ili druge oprjeke (armenski/jermenski; talijanski/italijanski..)- u srpskom i hrvatskom, za razliku od bošnjačkog, jezik Bošnjaka/Muslimana se zove bošnjački. Naravno, ako se piše tekst na tom jeziku, onda se rabi pojam bosanski.

Znam ja da je bolje "ne talasaj", itd. etc.- no, normativni naziv obvezuje. A vi kako hoćete...Mir Harven 00:54, 4 Mar 2005 (CET)

U članku postoji napomena. Inače svuda je napisano bošnjački. postoji i redirekt. Moramo se konsultovati oko promene naziva članka. Sve dolazi u obzir. Pozdrav, --Marko Pokrajac (razgovor) 00:59, 4 Mar 2005 (CET)

Ovaj put se moram složiti sa ustašom Mirkom (nije uvreda). Pošto je u Srbiji i Republici Srpskoj zvaničan naziv jezika bošnjački, onda tekst treba prebaciti u bošnjački jezik, a na bosanski jezik staviti redirekt. Pozdrav Vandal B 08:28, 4 Mar 2005 (CET)

A može i ovako umesto prostog redirekta? Ili neka varijacija, čisto da se objasni ljudima na licu mesta.

Bosanski jezik je naziv kojim se ponekad u srpskom jeziku nepravilno naziva bošnjački—jezik kojim govore Bošnjaci. Prema gramatici srpskog jezika, naziv jezika gradi se konzistentno dodavanjem odgovarajućeg nastavka na naziv naroda koji se njime služi. U samom bošnjačkom jeziku međutim, ovaj se jezik normativno naziva bosanskim, pa otuda i zabuna.

Pitanje naziva bošnjačkog jezika je i političko, jer srpski i hrvatski lingvisti smatraju da je uzimanje imena "bosanski" za jezik jednog bosanskog naroda (Bošnjaka) pokušaj unitarizacije jezičkog prostora Bosne i Hercegovine, tako da je u tim jezicima kodifikovan zvanični naziv "bošnjački jezik"; sa druge strane, njihove kolege Bošnjaci insistiraju na pravu da svoj jezik nazivaju onako kako oni osećaju najboljim, te zvanično koriste naziv "bosanski".

Videti, dakle, bošnjački jezik.

--Dzordzm 11:00, 4 Mar 2005 (CET)

Ovdje nema nikakve dileme.

1. ovo je wiki na srpskom jeziku. 2. u tom jeziku se jezik Bošnjaka zove bošnjački. 3. tu nije potrebna nikakva povijesna, politička, emocionalna,...argumentacija. Tu nije potrebna nikakva agumentacija. Jedino što treba je slijediti pravni propis. A tu je sve jasno. Finito. Mir Harven 15:22, 4 Mar 2005 (CET)

Prvi komentari

Nije mi jasno zašto kako je "bosanski jezik" na srpkom "bošnjački" ?

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 85.92.242.75 (razgovor • doprinosi) | 23:40, 24. oktobar 2005

Napomena:
Srpski i hrvatski lingvisti smatraju da je uzimanje imena "bosanski" za jezik jednog bosanskog naroda (Bošnjaka) pokušaj unitarizacije jezičkog prostora Bosne i Hercegovine. U tom smislu, zvanično ime za ovaj standardni jezik u Srbiji, Hrvatskoj i Republici Srpskoj je "bošnjački", a u Federaciji BiH "bosanski"

Pošto je neko ovde(na Balkanu) rešio da bude pametnica onde će se igramo pravljenja kovanica.

  • Bosanac - stanovnik Bosne,mož` bit` koje god veroispovesti.Govori srpskohrvatski tj. srpskim,hrvatskim ili bošnjačkim jezikom kako se to danas naziva.
  • Bošnjak - slovenski stanovnik Balkana čiji je dalji ili bliži predak zarad boljeg života promenio veru iz pravoslavne(ili katoličke) u islam.(Takođe označavan i kao:Mudža,Balija... )
  • Bošnjanin - naziv koji se koristi za ljude koji su živeli u Bosni pre turskih osvajanja,inače skovan nedavno od gornje grupe ljudi kao pokušaj da se pokaže da je u Bosni pre Turaka žveo neko k`o nije bio Srbin(ili Hrvat).

Nadam se da ti je jasno. --Crni Bombarder!!! (†) 00:22, 25 oktobar 2005 (CEST)

34 Bombardera: Srpski i hrvatski lingvisti me i ne interesuju... Što se tiče "pokušaja unitarizacije", ne radi se o pokušaju nego o unitarizaciji, tj. homogenizaciji prostora BiH, što je sasvim normalno. Za mene. I prije smo se sasvim dobro razumjeli, isto kao i sada. Kad musliman, katolik i pravoslavac a (npr.) svi žive u Zenici (odakle sam ja) razgovaraju, čine to na bosanskom jeziku. Kada pravoslavac i pravoslavac razgovaraju a (npr.) svi žive u Banjaluci, to čine na srpskom vjerovatno, i kada katolik i katolik ...(zna se). Da zaključim, a neću se osvrnuti na to na kojem jeziku razgovaraju musliman, katolik i pravoslavac koji žive u npr. Banjaluci, bosanski jezik nije jezik muslimana, nego svih ljudi koji BiH doživljavaju kao domovinu. Koliko je meni poznato, ne postoji muslimanski jezik u BiH. Možda si bolje informisan?? Čisto sumnjam! Nego, postoji li negdje u svijetu jezik čisto muslimana u nekoj zemlji? Možda muslimanski engleski, Menglish? Muslimanski švedski jezik možda? Suludo, zar ne?

Što se tiče Bošnjaka i Bošnjanina, vjerovatno si mislio na "slavenskog" stanovnika Balkana, o njihovom nastanku mnogo se zna, i Ko i Šta i Kada, samo valja potražiti, pročitati te vjerovati. I nema se šta tu pokušavati. Znate li da smo imali Kraljeve i Kraljice, koji su se izjašnjavali kao bosanski kraljevi tj. kraljice? Pih. Još prije 800-900 godina. I ti meni nema Bosne? EM

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 80.65.77.6 (razgovor • doprinosi) | 03:45, 11. decembar 2005

  • Kad ja tamo, a ono međutim oni svi govore isti jezik --Dzordzm 07:01, 11 decembar 2005 (CET)

Citat: "Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. g.određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'." Pouka: Možda se isto zvao, međutim, isti nije bio. (A i nije to tako bitno, samo nemojte mi govoriti da je nebo ljubičaste boje.) EM

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 80.65.77.6 (razgovor • doprinosi) | 00:23, 13. decembar 2005

Mislim da je ovaj članak već od prve rečenice sporan. Piše da bosanskim-bošnjačkim govore 1.8 miliona ljudi u Bosni. To bi značilo da bošnjačkim-bosanskim govore i svi Srbi i Hrvati. Što se tiče Hrvata, neka oni vide, ali što se tiče Srba to jednostavno nije tačno. Srbi iz Bosne govore srpskim. Adekvatan odgovor sa srpske strane bi bio da sada napišemo da Bosanci-Bošnjaci-Muslimani govore srpskim. I da to stavimo na bsvikipediju. I da to tako ostane. Manojlo

Miloš je vidim jednostavno vratio stari tekst, koji je preuzet sa bošnjačke viki. To je učinjeno bez osvrta na primedbu koju sam izneo da se bošnjački jezik pripisuje i svim Srbima koji žive u Bosni. Članak je i u drugim delovima blago rečeno neobjektivan i predstavlja samo jedan propagandni tekst. Kao takav je ocenjen i na hrvatskoj viki. Tamo pogledajte kako je prošao. Ignorisanje ovakvih činjenica koje sam izneo doživljavam kao nekorektnost.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Manojlo (razgovor • doprinosi) | 14:34, 2. novembar 2005

  • U BiH živi nešto preko 4 miliona stanovnika. Oko 40% je oko 1,7-1,8 miliona. Ne vidim šta je tu sporno? --Miloš Rančić (razgovor) 17:20, 2 novembar 2005 (CET)


U članku je sve sporno (počev od navedenih cifara), kao što je obično slučaj sa muslimanskom ("bošnjačkom", ko više voli) propagandom. Navodim neke primere, bez svojih komentara

1. U počecima osmanske vladavine "Bošnjak" (turcizirano povijesno "Bošnjanin") ime je za podanika kršćanske vjeroispovijesti, 2. Kod Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini su u 19. stoljeću definitivno nadvladala nacionalna imena, potisnuvši starije konfesionalne i regionalne označitelje. 3. Prije je Bošnjanin označavao bilo kojega žitelja Bosne 4. Da sarkazam povijesti bude veći, Vuk Karadžić je tu izvorno štokavsko-ikavsku [...]predstavio njemačkoj i evropskoj javnosti kao vrhunac srpske narodne poezije.

Naveo sam primere (1-3) kako pisac članka negira postojanje Srba ili srpskog jezika u Bosni. Primer br. 4. je pokušaj negiranja srpske književnosti u Bosni. Nije mi bio cilj da navedem sve primere: ima ih makar još toliko. A skrivenu propagandnu svrhu ima svaka druga rečenica, otprilike.


Članak nije pisan srpskim jezikom, već nekim bošnjačko-hrvatskim novogovorom (tako se za hrišćane kaže kršćani, naprimer), bez poveznica (to uopšte nije ni enciklopedijski tekst, već propagandni, pa poveznicama nema mesta), transliteracija sa latinice na ćirilicu nije izvršena (Voltaire piše za Voltera).

Dalje, ovaj članak se nalazi samo na našoj i bosanskoj vikipediji. Postavljen je i na hrvatsku, pa tamo nije opstao duže od par sati. Verzija na hrvatskoj je neuporedivo objektivnija i bolja. Ni engleska ni nemačka vikipedija ovako propagandno angažovani članak o bošnjačkom jeziku nemaju. Imaju jednu neuporedivo umereniju i normalniju verziju. Samo kod nas ovakve stvari prolaze. Dokle i zbog čega?

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Manojlo (razgovor • doprinosi) | 17:46, 2. novembar 2005

Nije sporno da je članak pisan tako kako je pisan. Menjaj ono što ne valja a nemoj da stavljaš nove pristrasnosti. --Miloš Rančić (razgovor) 18:29, 2 novembar 2005 (CET)
Trebalo bi svuda gde se na našoj wikipediji pojavljuje 'bosanski jezik' preraditi naziv jezika u 'bošnjački', s obzirom da je ti ispravan naziv za taj jezik - i to prema stavu merodavne institucije - nekog tamo odbora SANU. Mogu da iskopam i preciznije, ako neko ne veruje. Nadam se da autoritet SANU nije sporan.
PS Da li smo negde razjasniji koje su 'matične države' za wikipediju na srpskom?
— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik First (razgovor • doprinosi) | 22:16, 3. mart 2007

Ne postoji

Pa ljudi, zašto ovo radite. Pa svi znamo da hrvatski, bosanski itd. jezik ne postoji. Samo je stvar politike, zašto to svi lepo ne priznamo. Zašto je to toliko teško. Stalno nacionalizam, pa mislim stvarno, zemlja nam se raspala zbog toga...

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Wladimir (razgovor • doprinosi) | 18:12, 18. jun 2006

Naravno da ne postoji. Postoji jedan jezik koji nema ime i Srbi ga zovu srpskim. Prestanite više s time da je hrvatski varijanta srpskog. Možda zajedničkog jezika,ali srpskog ne!--Jolo,19. kolovoza 2006.,11:10
— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 83.131.152.17 (razgovor • doprinosi) | 11:10, 19. avgust 2006

Bez izvora

Članak ne citira ni jedan jedini izvor i prepun je irelevantnog prvobitnog istraživanja. Izuzev besciljne rasprave na temu bosanski-bošnjački, ostatak teksta je istorijat pismenosti i (zajedničkog južno-slovenskog) jezika na teritoriji Bosne i Hercegovine naravno bez ijedne reference i neprevedno na srpski jezik. --Dzordzm 00:19, 4. mart 2007. (CET)[odgovori]

Što se mene tiče ono što se sada zove bošnjački jezik je ustvari srpskohrvatski jezik ijekavskog izgovora, odnosno jedino što je preostalo od te tvorevine, pošto se govornici tog jezika služe i srpskim i hrvatskim konstrukcijama, gramatikom, riječima u govoru i pisanju, itd... Ostale su tu i neke specifične riječi, zaostavština turske kulture, ali one ne utiču na gramatiku u suštini... U srpksom i hrvatskom jeziku postoji tendencija izbjegavanja sličnosti, ili podsticanje razlika u gramatici i govoru... Dakle, ne znam na koji način bi se obradio ovaj članak, bez konstatacije da se u suštini radi o preostaloj tvorevini srpskohrvatskog ijekavskog izgovora. Što se tiče polemike, bosanski i bošnjački, ona je jednostavno besmislena. Zna se zašto Srbi taj jezik nazivaju bošnjačkim, pa kome se ne sviđa ime, neka ga zove kako hoće, ali na srpskoj Vikipediji, on će se zvati bošnjački... Inače, dok se ne obrade svi članci o tom ”zajedničkom jeziku”, tačnije dok se naši jezičari na projektu ne prihvate ove komplikovane rabote, cijeli skup članaka o južnoslovenskim jezicima će u principu ostati prilično nejasan... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 01:14, 4. mart 2007. (CET)[odgovori]

2+2=4. I tačka. Nema rasprave.

I da ponovim. O stvarima za koje postoji konačno tačno rešenje se ne raspravlja. Na žalost, danas je moderno imati svoje, izdvojeno, mišljenje o svemu. Na žalost, ponoviću. Elem. --- Bosna je geografski a ne politički pojam. Ako su u srednjem veku i postojali "bosanski Kraljevi", to je moglo biti (I NARAVNO, nažalost po "Bošnjake" BILO JE), SAMO, JEDINO I ISKLjUČIVO kao - srpski Kraljevi na teritoriji oko reke Bosne, Huma, Podrinja, Soli itd, ali u sastavu i uz blagoslov SRPSKE DRŽAVE I CRKVE. Obzirom da su bili Srbi. (Većeg dokaza od Tvrtkovih ljiljana mislim da je nemoguće naći. Ljiljani su simbol Merovinga, dinastije ANŽU, koje su Nemanjići stekli preko JELENE ANŽUJSKE... TO SU NEMANjIĆKI LjILjANI, 2+2=4.) Tačka. A Bosna je reka po kojoj je okolna teritorija dobila ime. Bošnjak je dakle teritorijalna a ne etnička definicija. Nasuprot teritoriji Mezija koju su naselili etnički Srbi pa je ista po njima dobila ime. Tačka. Dakle, Bošnjaci postoje isto koliko i Moravci i Posavci i Dunavci, tojest, samo u prezimenima ili u nadimcima. Sledi, ovi što sebe nazivaju Bošnjacima danas, sigurno nisu poseban autohton narod. Prihvatiću da oni danas više nisu ni Srbi ni Hrvati. ALI NISU NI TURCI. I tu je koren problema. Jer nešto moraju biti... A ako ostanu Balije i Poturice kao do sada, na kraju će i oni sami sebe početi da preziru onoliko koliko ih ostali preziru. Stoga su pribegli falsifikovanju istorije/lingvistike/etnologije.(Pokušaji da se pokaže da su potomci Bogumila itd...) Jer jako je teško objasniti i svetu i potomstvu a, Bogami i samom sebi da si naslednik onoga što je izd`o Veru, Rod, Krv, Zemlju i Naciju za šaku arapsko/mamelučkog pilava. Potomak oportuniste. (imaju Srbi i spisak potručenih familija : Hranušić, Hercegović, Borovinić, Branković, Vranešević, Filipović... i još gomila drugih izdajnika.) Iz svega ovoga je ILUZORNA rasprava o tzv "Bošnjačkom jeziku". Koji, naravno, ne postoji. Ako neko i koristi taj termin, to čini iz političkih (čitaj politikantskih razloga). A ne bi trebalo. Pogledajte kako Grci. Neće NIKAD dati "Makedoncima" da svoju fiktivnu naciju okite slavnim grčkim imenom Makedonija. Tako bi trebalo i mi da radimo. Tačka. -Racionalizator- 21:40, 05. Avgust 2007. (CET)

Jezik

Za srpski i hrvatski jezik piše "to je standardni jezik iz grupe južnoslovenskih jezika..." a samo za ovaj jezik piše "to je nacionalni jezik..."?

I zašto u Bosni nije službeni jezik i srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski odnosno srpski ili hrvatski itd .... ?

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik JustUser (razgovor • doprinosi) | 18:06, 7. januar 2008

Ko kaže da u Bosni i Hercegovini srpski i hrvatski jezik nisu službeni jezici???

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.190.215 (razgovor • doprinosi) | 07:16, 12. septembar 2009

Skandinavci znaju

Aj da dodam, da nebude zabune. Skandinavci su izdali 4. nastavak strategijske igre "Europa Universalis 4".

Igra počinje 1453, za vreme pada Carigrada. Sve su provincije, tadašnje, označene, ima i Srbija, a ima i Bosna sa provincijama Bosna i Hum. Za svaku provinciju je označena religija, narodnost i za Bosnu i Hum Šveđani su stavili Srbe i pravoslavnu veru.

Tolko za interesantnu informaciju. --Mile (razgovor) 18:35, 7. januar 2008. (CET)[odgovori]

Bošnjaci i bošnjački jezik

Cilj i značaj Bošnjaka(Muslimana) Kao prvo, bošnjački jezik uopšte ne postoji jer on je u stvari srpski ili hrvatski jezik koji su oni preimenovali u bosanski(bošnjački-da ne bude zabune-važno je u daljem tekstu) jer su oni u stvari (ma koliko to oni poricali) Srbi i Hrvati koji su primili Islam kao religiju/vjeru, pa prema tome i ne mogu imati svoj jezik jer su oni isti Srbi/Hrvati islamske vjeroispovjesti. I pošto ih ni Srbi/Hrvati nisu htjeli priznati za sunarodnjake oni su u početku se nazvali Muslimani. E sad početkom rata u BiH oni su se našli u nebranom grožđu(da se fifurativno izrazim) jer ne postoji zemlja Muslimanija(ili slično) pa su se oni dosjetili da se preimenuju u Bošnjake zbog toga kad se rat završi oni će postati Bošnjaci u Bosni. Nakon jedno 50 godina umjesto termina Bosanac će u školama biti termin Bošnjak pa će oni fino protjerati Srbe i Hrvate iz BiH riječima da su oni Bošnjaci i da im je matična zemlja Bosna a da su Srbi i Hrvati u Srbiji i Hrvatskoj. To je se planirano...--Đorđe Turjačanin (razgovor) 17:01, 6. novembar 2008. (CET)[odgovori]

Nije tako ba Bosanski jezik je standardna forma jezika oduvijek u Bosni i Juznoj Bosni tzv Hercegovini.Bosanskim jezikom govore bosanski pravoslavci i katolici koji su u za&dnjih sto godina pokazali svu nacionalno renegatstvo u korist velikosrpskih i velikohrvatskih projekata na racun unistenja vlastite domovine. Oni nisu uspjeli uvozom rogobatne kroatizacije ni ekavice.Tako se i danas bosanski jezik kojim se standardom sluze sva tri naroda nastala prelaskom sa bogumilske crkve bosanske na krscanstvo islam i hriscanstvo pokazuje kao nacistiji i najispravniji jezik juznoslavenskih prostora. Sandzak je najduze ostao u sastavu Bosne za vrijeme otomanske okupacije sto je urodilo plodom sacuvanja crnogorskog jezika. U sustini srpski i hrvatski jezik je istocna i zapadna varijanta bosanskog jezika.Negiranje bosanskog jezika i preimenovanja u bosnjacki je politicki promasena SH i jugoslovenska ideoloska sovinisticko fasisticka "naucna"lingvistika.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.186.244 (razgovor • doprinosi) | 09:48, 4. januar 2010

Izmišljotina

Pošto je bošnjački jezik izmišljen mislim da ne treba da se piše o njegovoj prošlosti o književnim delima na tom jeziku itd.

Samo treba spomenuti da je to jezik kojim govore Muslimani, koliko ga ljudi govori i gde. Ništa drugo!!! A navoditi neka književna dela koja nameću ti koji hoće da stvore standardni bošnjački jezik je isto što i negiranje srpskog jezika na bosanskim prostorima.

Ja sam iz Bosne i Hercegovine i svaki dan slušam šta sve izmišljaju Muslimani. Svaki dan slušam gluposti u koje samo mnogo glup čovek može poverovati.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Željko Todorović (razgovor • doprinosi) | 14:58, 26. april 2009

Nije tako ba Bosanski jezik je standardna forma jezika oduvijek u Bosni i Juznoj Bosni tzv Hercegovini.Bosanskim jezikom govore bosanski pravoslavci i katolici koji su u za&dnjih sto godina pokazali svu nacionalno renegatstvo u korist velikosrpskih i velikohrvatskih projekata na racun unistenja vlastite domovine. Oni nisu uspjeli uvozom rogobatne kroatizacije ni ekavice.Tako se i danas bosanski jezik kojim se standardom sluze sva tri naroda nastala prelaskom sa bogumilske crkve bosanske na krscanstvo islam i hriscanstvo pokazuje kao nacistiji i najispravniji jezik juznoslavenskih prostora. Sandzak je najduze ostao u sastavu Bosne za vrijeme otomanske okupacije sto je urodilo plodom sacuvanja crnogorskog jezika. U sustini srpski i hrvatski jezik je istocna i zapadna varijanta bosanskog jezika.Negiranje bosanskog jezika i preimenovanja u bosnjacki je politicki promasena SH i jugoslovenska ideoloska sovinisticko fasisticka "naucna"lingvistika.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.186.244 (razgovor • doprinosi) | 09:49, 4. januar 2010

OVAKO ba Sve do kraja 19-tog stoljeca Bosanski katolici i pravoslavci nisu se nazivali nit tzv."Hrvatima" nit tzv."Srbima",nego Bošnjacima,a tzv."srpsko-hrvatski" politicki faktor nije imao nikakvog znacajnog utjecaja na zbivanja u Bosni u njenoj cijeloj dotadašnjoj historiji.

Bosanski franjevci su kroz cijeli Srednji Vijek širili katolicizam medu Bošnjacima bogumilske vjere,ali ne i tzv."hrvatstvo",dok "pravoslavaca" prakticno nije ni bilo u Bosni sve do ulaska Bosne u sastav Otomanskog Carstva.

Medutim,krajem 19-tog stoljeca to stanje se mijenja i Bosanski katolici i pravoslavci preko noci postaju tzv. "Hrvati" i tzv. "Srbi".Od tada je Bosanski narod podijeljen i od tada pocinju i svi sukobi unutar Bosne i njenog naroda,što se NIKADA prije u cijeloj historiji Bosne nije dogadalo nego su se Bošnjaci svih vjeroispovjesti borili za Bosnu,a ne protiv nje.

O Bosnjacima,kao jednom narodu tri razlicite vjere,govori,1844 i otac srpskog radikalizma Ilija Garasanin,govoreci o "potrebi bratstva izmedju Bosnjaka i Srba i ostalih Slavena".

Osvrnimo se,dakle, na Nacertanije (1844), Ilije Garašanina. U svom programu Nacertanije on narod Bosne naziva Bošnjacima - bez obzira na vjersku pripadnost - i kada govori o programu posrbljavanja Bosnjaka on kaze: ...K ovome treba dakle uciniti da se Bošnjaci i ostali Slaveni obrate..." Nadalje, predlaže da se: "nekoliko mladih Bošnjaka u srpsku službu državnu prima da bi se ovi...obucavali i za takove cinovnike pripravljali koji bi ono što su u Srbiji naucili posle u svom otecestvu u djelo privesti mogli."

Da bi plan velike Srbije tekao bez vecih problema,i posrbljavanje Bosnjaka muslimana izvrsilo kako je zamislio,Garašanin smatra da bi se trebala pisati i opca historija Bosne gdje se "ne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri prešavsi Bošnjaka" i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i to iskljucivo "u duhu narodnog jedinstva Srba i Bošnjaka",i od strane "coveka vrslo sposobnog i duboko pronicavajuceg." (ovdje je znacajno primjetiti da Garasanin ne spominje nikakve millete,nego na vise mjesta koristi narodno ime Bosnjaci za CJELOKUPAN narod u Bosni,dakle kao zajednicki naziv svih Bosnjaka,bez obzira na vjeru).

Meta njegovog programa bili su i pravoslavni i katolicki Bošnjaci,tako Garasanin kaze da nece biti velikih problema "preobratiti",odnosno posrbiti, Bosnjake pravoslavce (Bosnjake istocnog vjeroispovijedanja),i o tome kaze sljedece:"Na istocnog veroispovedanija Bošnjake veci upliv imati nece biti za Srbiju težak zadatak.".NAPOMENA:U vrijeme kada Garasanin ovo navodi srpska pravoslavna crkva nije ni postojala u Bosni,a ni kasnije,sve do 1920 godine!!(Na osnovu sporazuma izmedju Vlade Kraljevine SHS i Carigradske patrijaršije od 18. marta 1920. godine "Sveti Arhijerejski Sinod Vaseljenske patrijaršije donio je odluku od 19. marta 1920. godine, broj 2056., kojom daje blagoslov na prisajedinjenje "ujedinjenoj srpskoj pravoslavnoj crkvi" eparhija koje do tada nikada nisu bile u sastavu srpske pravoslavne crkve ukljucujuci i eparhiju u Bosni,koja je uvijek do tada bila iskljucivo u sastavu Carigradske patrijarsije. Vlada Kraljevine SHS isplatila je Carigradskoj patrijaršiji za taj pristanak milion i pet stotina hiljada zlatnih franaka. Tom odlukom Carigradska patrijaršija oslobadja od svoje vlasti i prisajedinjuje pravoslavnoj srpskoj crkvi eparhije koje su do tada bile pod njenom upravom,dakle TEK 1920 godine srpska pravoslavna crkva se po prvi puta pojavljuje u Bosni)I nikakve narodne veze nije bilo izmedju Bosnjaka pravoslavaca i Srba pravoslavaca....Bosnjaci pravoslavci (danasnji tzv."bosanski Srbi"),inace,poticu u ogromnoj vecini od stocarskih plemena pravoslavnih Vlaha,a ostatak od Bosnjaka bogumila i nikakve veze nemaju sa Srbima.

Veci problem,pak,Garasanin vidi u posrbljavanju Bosnjaka katolika,pa o tome kaze:"Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolicki Bošnjaci zadobijedu. Na celu ovih stoje franjevacki fratri."

Bosnjaci katolici su takodjer krajem 19-stoljeca preko noci postali tzv. "bosanski Hrvati",ali je bitno napomenuti da u srednjovjekovnoj Bosni nije bilo Hrvata kao nekog naroda u Bosni,to jasno uocavaju i sami hrvatski historicari kao npr.Tomislav Raukar,Nada Klaic,itd.

Tako,hrvatski historicar Tomislav Raukar kaze vrlo jasno: "U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave...

"Dapace, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje."

Jedan od najcjenjenijih historicara u svijetu,po pitanju historije svih juznoslovenskih zemalja,hrvatski historicar Dr Nada Klaic u svome djelu "SREDNJOVJEKOVNA BOSNA - POLITICKI POLOZAJ BOSANSKIH VLADARA DO TVRTKOVE KRUNIDBE",Zagreb,1989.,dolazi do sljedecih konstatacija:

"....No, ove nevjeste projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Sisicevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Medjutim nekriticki izvjestaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze posluziti kao podloga za zakljucke samo onom historicaru kome nije odvec stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni polozaj bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba odavno isle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a jos manje vjesta konstrukcija barskog nadbiskupa koji pise sredinom 12. stoljeca...."

Sve do pred kraj 19.stoljeca u Bosni su zivjeli jedino Bosnjaci,koji su bili triju vjera muslimani katolici i pravoslavci:

Bošnjak katolicke vjeroispovijesti fra. Ivan Frano Jukic (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, koji je u svom proglasu 1848. godine zapisao:

"Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao ocenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovicne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca ocistimo od predsudah, fatajmo za knjige i casopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo."

Citav ovaj fenomen,u svojoj cuvenoj pjesmi "Pjesma Bošnjaku" koju je objavio list "BOŠNJAK" u izdanju od 2. VII, 1891 godine,opisao je i Safvet-beg Bašagic rijecima:


Znaš Bošnjace, nije davno bilo,

Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta,

Kad u našoj Bosni ponositoj,

I junackoj zemlji Hercegovoj,

Od Trebinja do Brodskijeh vrata,

Nije bilo Srba ni Hrvata.

A danas se kroz svoje hire,

Oba stranca ko u svome šire. [...]

Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago,

Naše ime ponosno i drago.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.186.244 (razgovor • doprinosi) | 09:51, 4. januar 2010

Ime jezika

Jezik koji se govori u BiH na srpskom se zove bošnjački, ne bosanski. Referenca je odluka br. 1 od 16. feb. 1998. Odbora za standardizaciju srpskog jezika koja se može videti ovde. Dakle, nema rasprave o imenu jezika niti o tome da li postoji ili ne postoji, kad su o tome doneli odluku ljudi mnogo kompetentniji za srpski jezik od svih nas zajedno ovde. Nek se negde ubaci kao referenca. --Jagoda ispeci pa reci 10:48, 13. jul 2009. (CEST)[odgovori]

Koliko često odeš u taj odbor da vidiš kako ćeš pričati?--Radenko (razgovor) 23:27, 10. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Izvini, Jagoda, ali podaci koje citiraš su iz 1998. godine (za vreme Miloševićevog režima) i danas su potpuno zastareli. Država Srbija danas priznaje naziv bosanski jezik, što možeš na primer videti u službenim rezultatima popisa iz 2002. godine: http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/Knjiga03.zip Dakle, nema ni jednog razloga da se ovaj članak ne zove bosanski jezik i smejurija je koristiti dokumente iz Miloševićevog vremena ove 2009. godine. PANONIAN (razgovor) 21:17, 28. avgust 2009. (CEST)[odgovori]
Jel može neko sa administratorskim pravima da promeni ime članka u "Bosanski jezik"? PANONIAN (razgovor) 21:21, 28. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Ovo nije srbijanska vikipedija nego srpskog jezika. A Odbor koji utvrđuje standardizaciju jezika je utvrdio da se mora koristiti naziv bošnjački i tačka! --Željko Todorović (razgovor) 00:30, 29. avgust 2009. (CEST) s.r.[odgovori]

"Mora se koristiti"??? slušaš li ti sebe? ne mora se ništa, a pogotovo se ne mora uvažavati stav Miloševićevih kvazi-naučnika. ovo je idiotska zajebancija sa imenom jezika koja nema veze ni sa srpstvom ni patriotizmom ni bilo čim sličnim, jer ime kojim Bošnjaci nazivaju svog jezik ni najmanje ne ugrožava ni jedan srpski politički, kulturni ili bilo koji drugi interes. ovo je čisto teranje inata (ili teranje kera, što se kaže ovde u Vojvodini), isključivo u smislu "ajde da se malo inatimo i podjebavamo Bošnjake samo iz mržnje i šovinizma". PANONIAN (razgovor) 13:57, 29. avgust 2009. (CEST)[odgovori]
A sad ću i da analiziram taj jezički odbor, na koji se pozivaš: http://www.rastko.rs/filologija/odbor/odluka001_c.html - prvo, ta odluka je doneta davne 1998. godine, za vreme diktatorskog Miloševićevog režima i samim tim oslikava neke stavove koji su neprihvatljivi u današnjem demokratskom društvu. jasno je, dakle, da se radi o političkom a nikako o naučnom stavu tog odbora i da, s obzirom na promenu režima u Srbiji 2000. godine, ovakve odluke i stavovi se danas više ne uvažavaju, a ne uvažava ih ni sama vlada Srbije u svojim slućbenim publikacijama, što se može videti ovde: http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/Knjiga03.zip - drugo, i sam odbor priznaje da se radi o političkoj odluci, ovo je citat koji to dokazuje: "nije teško pogoditi, a nije teško ni u nazivu jezika koji su odabrali (bosanski) prepoznati njihovu težnju ka unitarnoj BiH" - dakle, odbor se ovde ne bavi pitanjem koji je naziv jezika sa naučne tačke prihvatljiviji u srpskom jeziku, već svoju odluku pravda nekim strahom od unitarne BIH, što je potpuno neosnovano, jer pitanje kojim će imenom Bošnjaci nazivati svoj jezik u svom delu BIH zaista nema nikakve veze sa pitanjem političkog uređenja BIH, već isključivo sa pitanjem identiteta Bošnjačkog naroda, što znači da ovde uopšte nije u pitanju nekakva "odbrana" Republike Srpske od uniterne BIH već šovinističko negiranje identiteta bošnjačkog naroda. u današnjem demokratskom društvu to je neprihvatljivo, a ovo nije moj stav, već stav koji prate službeni dokumenti vlade Srbije. PANONIAN (razgovor) 14:40, 29. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Poslednje izmene koje sam načinio su obrazložene na Administratorskoj tabli. -- Обрадовић Горан (разговор) 17:16, 29. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Prvo, pošto je pomenuta odluka iz 1998. godine, nema ni jednog dokaza da pomenuti odbor tu odluku do sada nije promenio. drugo, republički zavod za statistiku je vodio detaljnu raspravu oko toga da li da se pojmovi Bošnjaci i bosanski jezik uvrste u rezultate popisa i činjenica da su oni tamo proizilazi iz te raspave, a ne iz nečijeg neznanja, samovolje ili čega već (a nema dokaza da se zavod za statistiku nije konsultovao i sa odborom za standardizaciju po ovom pitanju). treće, činjenica je da se oba naziva, bosanski i bošnjački, koriste u srpskom jeziku za oznaku ovog jezika i prema tome jednostavno nije tačno da se naziv bošnjački koristi u srpskom a naziv bosanski u bosanskom, jer se oba naziva koriste u oba jezika (na stranu to što se ovde uopšte i ne radi o različitim jezicima, već o političkim varijantama jednog istog jezika, a svaki jezik ima svoj prirodni način razvitka, bez obzira na politiku). četvrto, nemam toliko slobodnog vremena da bih nekoga ubeđivao u nešto što ne želi da prihvati iz najobičnijeg inata bez obzira na argumente i činjenice, ali ću insistirati bar na činjenici da se i naziv bosanski jezik koristi u srpskom jeziku i da ne može u uvodnoj rečenici pisati da je to bošnjački naziv za ovaj jezik, jer je to takođe i srpski naziv. PANONIAN (razgovor) 12:05, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]
Teret dokaza je na onome ko hoće da unese neku promenu. Dakle postoji odluka iz 1998, i koliko vidim nije sporno da je odluka doneta. Ti sad hoćeš od mene dokaz da odluka nije promenjena u međuvremenu? Pa ako misliš da je promenjena, izvoli, istraži i daj dokaz da je promenjena. Inače možemo da teramo ad absurdum. Tako za svaku odluku bilo gde koja se meni ne sviđa ja mogu da kažem: E! ali šta ako je odluka promenjena u međuvremenu. Hajde da uklonimo podatak dok se ne dokaže da je odluka i dalje na snazi. Priča o 5. oktobru, demokratiji i nedemokratiji je tvoj POV, na koji imaš pravo, ali mi ne pada na pamet da raspravljam o tome (slagao se ja ili ne), jer tvoja lična mišljenja i razmišljanja jednostavno nisu enciklopedijski relevantna. Nadam se da razumeš to.
Da rekapituliram. Činjenica je da je Odbor nadležan za standardizaciju srpskog jezika. Činjenica je da je Odbor doneo takvu odluku. Dokle god te dve činjenice važe, one čine konzistentnu celinu, i tu nema daljeg zbora. Ukoliko misliš da stanje u članku nije enciklopedijski korektno, orijentiši se na pobijanje neke od ove dve činjenice, a ne na neke tvoje lične polemike. Hvala. -- Обрадовић Горан (разговор) 12:33, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]
Dokument iz 2003. koji sam prezentovao je svakako noviji i relevantniji od onog iz 1998, a i sama ta odluka odbora na koju se pozivaš predstavlja samo preporuku ("može se preporučiti samo atribut bošnjački"), a ne obavezujuću odluku, jer je iz teksta jasno da odbor samo preporučuje upotrebu jednog od dva naziva, a da nikako ne zabranjuje upotrebu drugog i ne samo to već i oni sami koriste naziv bosanski u tekstu iste te preporuke gde preporučuju da se koristi drugi naziv ("donošenju tog sporazuma ¾ na četiri jezika, na bosanskom [Bosnian], hrvatskom [Croatian], engleskom [English] i srpskom [Serbian]"). Što se tiče pitanja da li je odluka odbora promenjena ili ne, ovde imam jedan link iz koga možeš videti da je isti taj odbor 2001. godine izdao publikaciju sa nazivom "Simpozijum o bosanskom jeziku": http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/lingakt/II_5/d017/html_ser_lat - to samo potvrđuje moju već iznetu tvrdnju da je ta odluka odbora iz 1998. bila dnevno-političkog a ne trajnog karaktera i, prema ovom linku, očigledno je da je ni sam odbor ne poštuje. ako nađem vremena potražiću još podataka o tome, ali me mrzi da se još bavim ovom temom, pa to neće biti uskoro... PANONIAN (razgovor) 15:01, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]
Dalje, link ka referenci koja govori o tome da državne institucije Republike Srbije poznaju izraz bosanski jezik ne radi. Voleo bih da proverim taj izvor da bih utvrdio da li negde u njemu piše da je stav (i koje) institucije takav, ili se radi o gramatičko/pravopisnoj grešci, ili se pak radi o nečem trećem (recimo da su se ljudi izjasnili da govore bosanskim jezikom, a popisivači to verbatim zabeležili. Dakle voleo bih da dobijem link ka tom izvoru koji radi. Ukoliko se to za par dana ne desi, dok se novi izvor ne pojavi, iz članka ću izbaciti tvrdnje koje izvor referencira. -- Обрадовић Горан (разговор) 17:29, 29. avgust 2009. (CEST)[odgovori]
Jednostavno nije istina da link ka referenci ne radi, ovde su dva različita linka i oba rade (upravo sam sada proverio): 1. http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/Knjiga03.zip (ovo je dokument zavoda za statistiku Srbije sa zvaničnim rezultatima popisa 2002, gde je među jezicima upisan i bosanski), i 2. http://www.monstat.cg.yu/Popis/Popis03.zip (isti takav dokument zavoda za statistiku Crne Gore sa popisom iz 2003, gde su bosanski i bošnjački navedeni kao dva zasebna jezika). dakle, linkovi rade, s tim da su u pitanju PDF dokumenti, koji se prvo moraju skinuti u računar pa onda čitati, a ako ti imaš brovser koji ne podržava download ili nemaš program za čitanje tih dokumenata, onda osavremeni softver u svom računaru pre tvrdnje da link ne radi (ako meni ne veruješ onda lepo pitaj nekog drugog da ti potvrdi šta ima u tim linkovima i rešen problem). dalje, pošto smo zaključili da link radi, institucija Srbije koja koristi naziv bosanski jezik je Republički zavod za statistiku, i to nije rezultat štamparske greške već detaljne rasprave u okviru ove institucije koji nazivi da se koriste u rezultatima popisa, bez obzira na to kako su se ljudi izjasnili, jer bilo je ljudi koji su se na popisu izjasnili kao Cigani, a zavod za statistiku ih je u rezultatima iskazao kao Rome, što znači da rezultati popisa u kojima se nalazi bosanski jezik predstavljaju stav institucije, a ne prostu konstataciju kako se ko izjašnjava. PANONIAN (razgovor) 12:05, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]
Hvala na opširnom uputstvu kako se koristi Internet, brauzer, kako se skidaju fajlovi, šta je to zip i pdf. Sad ja ne znam da li ja treba da odgovorim podjednako detaljnim traktatom o veb hostingu, aptajmu i Internet protokolima, ili da ti jednostavno kažem da server u trenutku kada sam pokušao da pristupim fajlu nije radio. Dakle radi link, referencu ću pregledati kasnije. -- Обрадовић Горан (разговор) 12:20, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]
Jeste radi se o političkoj odluci Odbora za standardizaciju, isto tako kao što je politička odluka nazivati ovaj jezik bosanskim aludirajući na postojanje nekog bosanskog naroda koji je homogen na cijeloj teritoriji BiH. Prilike u Bosni su složene, tu žive tri naroda sa izraženom nacionalnom sviješću i ne može ime države da služi za skivanje imena novog jezika. Država i nacija/narod su dvije različite etvari, pogotovo u Bosni. Ne ide „država Bosna ergo jezik bosanski“. Onaj ko ovdje ne vidi u čemu je problem je ili neobavješten ili zlonamjeran. Pod okriljem pojma ”demokratija” ne može se progurati sve i svašta. --Slaven Kosanović {razgovor} 18:14, 29. avgust 2009. (CEST)[odgovori]
Identitet bošnjačkog naroda i njegovog jezika jednostavno nisu povezani sa temom "homogenosti na celoj teritoriji BIH", već se jednostavno radi o istorijskom nazivu jezika koji se koristio u 19. veku i ono što su Bošnjaci ponovnim oživljavanjem tog naziva hteli da kažu je to da njihov jezik nije srpski ili hrvatski, a težnje za unitarnom BIH kod nekih Bošnjačkih političara su nešto što nema nikakve veze sa ovim. Dalje, otkuda sada kod nekih Srba tolika želja da za sebe prisvajaju pridev "bosanski", kad je koliko juče ovaj pridev brisan iz naziva gradova po Republici Srpskoj? Ja vidiš mislim da upravo takvi Srbi koji smatraju da se pridev "bosanski" odnosi i na njih rade za ideju unitarne BIH, ali to je već posebno pitanje. PANONIAN (razgovor) 12:05, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]
Bošnjak - bošnjački, Bosna - bosanski. Stoga je jasno ko je prvi počeo sa politikantsvom. Odbor za standardizaciju je logično razmišljao. To što naši statistički zavodi koriste bosanski se može spomenuti u nekoj sekciji Ime jezika. -- Bojan  Razgovor  14:46, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]
S obzirom da je ovo Vikipedija na srpskom jeziku i da je gorepomenuti Odbor nadležan za standardizaciju tog jezika (što je rečeno već nekoliko puta), zaista ne vidim razlog da se odluka koju je Odbor doneo ne poštuje. Ako neko zna da je Odbor u međuvremenu promenio odluku iz 1998, odnosno da je doneo drugu odluku kojom se prva stavlja van snage, molim da nam se navede referenca za tako nešto. Pozivanje na dokumente nekog zavoda koji nije relevantan da odlučuje o nazivu jezika je u najmanju ruku apsurdno. Čak štaviše svaka dalja polemika na Vikipediji o nazivu tog jezika je, po meni, čisto trolovanje. Jedini način da se članku promeni ime je referenca na odluku Odbora o nazivu jezika. --micki talk 15:05, 3. septembar 2009. (CEST)[odgovori]

Bošnjački jezik

Živo me interesuje za koga je na vikipediji na srpskom jeziku pisan ovaj lažni i sramotni tekst. Bošnjački jezik je proizvod jednog političkog dekreta. Svi mi dobro znamo da je to, kao i tzv. hrvatski uostalom, čisti SRPSKI jezik...

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 77.46.216.126 (razgovor • doprinosi) | 12:31, 5. novembar 2009

Vjerovatno je zbog gorepomenutih razloga i članak obilježen naljepnicama osporeno i neutralna tačka gledišta! Članak treba preurediti, jer ovaj članak je kopiran sa bošnjačke vikipedije a dobro je poznata njihova pristrasnost i zanemarivanje neutralna tačke gledišta. --Željko Todorović (razgovor) 13:45, 5. novembar 2009. (CET) s.r.[odgovori]

Bosanski jezik je standardna forma jezika oduvijek u Bosni i Juznoj Bosni tzv Hercegovini.Bosanskim jezikom govore bosanski pravoslavci i katolici koji su u za&dnjih sto godina pokazali svu nacionalno renegatstvo u korist velikosrpskih i velikohrvatskih projekata na racun unistenja vlastite domovine. Oni nisu uspjeli uvozom rogobatne kroatizacije ni ekavice.Tako se i danas bosanski jezik kojim se standardom sluze sva tri naroda nastala prelaskom sa bogumilske crkve bosanske na krscanstvo islam i hriscanstvo pokazuje kao nacistiji i najispravniji jezik juznoslavenskih prostora. Sandzak je najduze ostao u sastavu Bosne za vrijeme otomanske okupacije sto je urodilo plodom sacuvanja crnogorskog jezika. U sustini srpski i hrvatski jezik je istocna i zapadna varijanta bosanskog jezika.Negiranje bosanskog jezika i preimenovanja u bosnjacki je politicki promasena SH i jugoslovenska ideoloska sovinisticko fasisticka "naucna"lingvistika.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 85.92.244.45 (razgovor • doprinosi) | 22:10, 1. januar 2010

Prazna priča! --Željko Todorović (razgovor) 22:12, 1. januar 2010. (CET) s.r.[odgovori]

Nije prazna prica Sve do kraja 19-tog stoljeca Bosanski katolici i pravoslavci nisu se nazivali nit tzv."Hrvatima" nit tzv."Srbima",nego Bošnjacima,a tzv."srpsko-hrvatski" politicki faktor nije imao nikakvog znacajnog utjecaja na zbivanja u Bosni u njenoj cijeloj dotadašnjoj historiji.

Bosanski franjevci su kroz cijeli Srednji Vijek širili katolicizam medu Bošnjacima bogumilske vjere,ali ne i tzv."hrvatstvo",dok "pravoslavaca" prakticno nije ni bilo u Bosni sve do ulaska Bosne u sastav Otomanskog Carstva.

Medutim,krajem 19-tog stoljeca to stanje se mijenja i Bosanski katolici i pravoslavci preko noci postaju tzv. "Hrvati" i tzv. "Srbi".Od tada je Bosanski narod podijeljen i od tada pocinju i svi sukobi unutar Bosne i njenog naroda,što se NIKADA prije u cijeloj historiji Bosne nije dogadalo nego su se Bošnjaci svih vjeroispovjesti borili za Bosnu,a ne protiv nje.

O Bosnjacima,kao jednom narodu tri razlicite vjere,govori,1844 i otac srpskog radikalizma Ilija Garasanin,govoreci o "potrebi bratstva izmedju Bosnjaka i Srba i ostalih Slavena".

Osvrnimo se,dakle, na Nacertanije (1844), Ilije Garašanina. U svom programu Nacertanije on narod Bosne naziva Bošnjacima - bez obzira na vjersku pripadnost - i kada govori o programu posrbljavanja Bosnjaka on kaze: ...K ovome treba dakle uciniti da se Bošnjaci i ostali Slaveni obrate..." Nadalje, predlaže da se: "nekoliko mladih Bošnjaka u srpsku službu državnu prima da bi se ovi...obucavali i za takove cinovnike pripravljali koji bi ono što su u Srbiji naucili posle u svom otecestvu u djelo privesti mogli."

Da bi plan velike Srbije tekao bez vecih problema,i posrbljavanje Bosnjaka muslimana izvrsilo kako je zamislio,Garašanin smatra da bi se trebala pisati i opca historija Bosne gdje se "ne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri prešavsi Bošnjaka" i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i to iskljucivo "u duhu narodnog jedinstva Srba i Bošnjaka",i od strane "coveka vrslo sposobnog i duboko pronicavajuceg." (ovdje je znacajno primjetiti da Garasanin ne spominje nikakve millete,nego na vise mjesta koristi narodno ime Bosnjaci za CJELOKUPAN narod u Bosni,dakle kao zajednicki naziv svih Bosnjaka,bez obzira na vjeru).

Meta njegovog programa bili su i pravoslavni i katolicki Bošnjaci,tako Garasanin kaze da nece biti velikih problema "preobratiti",odnosno posrbiti, Bosnjake pravoslavce (Bosnjake istocnog vjeroispovijedanja),i o tome kaze sljedece:"Na istocnog veroispovedanija Bošnjake veci upliv imati nece biti za Srbiju težak zadatak.".NAPOMENA:U vrijeme kada Garasanin ovo navodi srpska pravoslavna crkva nije ni postojala u Bosni,a ni kasnije,sve do 1920 godine!!(Na osnovu sporazuma izmedju Vlade Kraljevine SHS i Carigradske patrijaršije od 18. marta 1920. godine "Sveti Arhijerejski Sinod Vaseljenske patrijaršije donio je odluku od 19. marta 1920. godine, broj 2056., kojom daje blagoslov na prisajedinjenje "ujedinjenoj srpskoj pravoslavnoj crkvi" eparhija koje do tada nikada nisu bile u sastavu srpske pravoslavne crkve ukljucujuci i eparhiju u Bosni,koja je uvijek do tada bila iskljucivo u sastavu Carigradske patrijarsije. Vlada Kraljevine SHS isplatila je Carigradskoj patrijaršiji za taj pristanak milion i pet stotina hiljada zlatnih franaka. Tom odlukom Carigradska patrijaršija oslobadja od svoje vlasti i prisajedinjuje pravoslavnoj srpskoj crkvi eparhije koje su do tada bile pod njenom upravom,dakle TEK 1920 godine srpska pravoslavna crkva se po prvi puta pojavljuje u Bosni)I nikakve narodne veze nije bilo izmedju Bosnjaka pravoslavaca i Srba pravoslavaca....Bosnjaci pravoslavci (danasnji tzv."bosanski Srbi"),inace,poticu u ogromnoj vecini od stocarskih plemena pravoslavnih Vlaha,a ostatak od Bosnjaka bogumila i nikakve veze nemaju sa Srbima.

Veci problem,pak,Garasanin vidi u posrbljavanju Bosnjaka katolika,pa o tome kaze:"Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolicki Bošnjaci zadobijedu. Na celu ovih stoje franjevacki fratri."

Bosnjaci katolici su takodjer krajem 19-stoljeca preko noci postali tzv. "bosanski Hrvati",ali je bitno napomenuti da u srednjovjekovnoj Bosni nije bilo Hrvata kao nekog naroda u Bosni,to jasno uocavaju i sami hrvatski historicari kao npr.Tomislav Raukar,Nada Klaic,itd.

Tako,hrvatski historicar Tomislav Raukar kaze vrlo jasno: "U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave...

"Dapace, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje."

Jedan od najcjenjenijih historicara u svijetu,po pitanju historije svih juznoslovenskih zemalja,hrvatski historicar Dr Nada Klaic u svome djelu "SREDNJOVJEKOVNA BOSNA - POLITICKI POLOZAJ BOSANSKIH VLADARA DO TVRTKOVE KRUNIDBE",Zagreb,1989.,dolazi do sljedecih konstatacija:

"....No, ove nevjeste projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Sisicevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Medjutim nekriticki izvjestaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze posluziti kao podloga za zakljucke samo onom historicaru kome nije odvec stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni polozaj bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba odavno isle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a jos manje vjesta konstrukcija barskog nadbiskupa koji pise sredinom 12. stoljeca...."

Sve do pred kraj 19.stoljeca u Bosni su zivjeli jedino Bosnjaci,koji su bili triju vjera muslimani katolici i pravoslavci:

Bošnjak katolicke vjeroispovijesti fra. Ivan Frano Jukic (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, koji je u svom proglasu 1848. godine zapisao:

"Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao ocenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovicne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca ocistimo od predsudah, fatajmo za knjige i casopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo."

Citav ovaj fenomen,u svojoj cuvenoj pjesmi "Pjesma Bošnjaku" koju je objavio list "BOŠNJAK" u izdanju od 2. VII, 1891 godine,opisao je i Safvet-beg Bašagic rijecima:


Znaš Bošnjace, nije davno bilo,

Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta,

Kad u našoj Bosni ponositoj,

I junackoj zemlji Hercegovoj,

Od Trebinja do Brodskijeh vrata,

Nije bilo Srba ni Hrvata.

A danas se kroz svoje hire,

Oba stranca ko u svome šire. [...]

Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago,

Naše ime ponosno i drago.

www.zemljabosna.com

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.144.51 (razgovor • doprinosi) | 17:34, 3. januar 2010

Politički pripremljena priča nakon rata u Bosni! --Željko Todorović (razgovor) 17:41, 3. januar 2010. (CET) s.r.[odgovori]

Nije ba Zeljko care ,stariji je GARASANIN i Safet BASAGIC i od mene i od Tebe ovo je dio bosanske historije jezika i bosanskog drustva i bosanskih bogumila i nastanka tri naroda od tzv agresije; turske ,austrougarske, kraljevine SHS,NDH i djelomicno Jugoideoloske Ovaj bosanski trojedini narod koji govori jednim jezikom uvijek je gubio glavu za tudje interese Doci ce vrijeme kada ce sam skontati da je bio Kusur u rukama vanjskih tzv prijatelja oni su nedavno bili iz hrvatske i srbije i pokusavaju mu nametnuti preko imbecila i sh fasista drugo ime jezika, POZDRAV LAMSE HUSO

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.144.51 (razgovor • doprinosi) | 18:16, 3. januar 2010

Takva priča ovdje ne prolazi! Bili smo mi i troimeni narod, i tri plemena jednog naroda, pa zatim u Drugoj Jugoslaviji svako svoj narod itd. Samo takvo jedinstvo su nam razbili unutrašnji faktori, a ne spoljni, a znamo ko spada u unutrašnje faktore. --Željko Todorović (razgovor) 18:28, 3. januar 2010. (CET) s.r.[odgovori]

Tu i jeste problem sizofrenije oboljelih od ideologija fasizma i jugoslovenstva kao ideoloskog antifasizma. Jugoslovenstvo zadnje Titovo moglo je ostati da nije bilo bolesnika iz Trojednog naroda Kraljevine SHS. Zadnje jugoslovenstvo kao ideoloski antikomunizam se upravo raspalo jer"Po tom pristupu( obrascu) Ko ispituje i analizira ikonu (jugo)ideologije izvan matrice (jugo) ideologije je (jugo) ideološki je opasan po ( jugoideološko S-H)-bosansko društvo. "( ovo je citat iz jednog mog eseja)Dakle jugoslovenstvo kao ideoloski komunizam trazilo je unutarnje neprijatelje i naslo ih je u turcinu ustasi isl. pretvorivsi se svoj suprotni socioloski tas vage jugoslovenstva kao ideoloskog antifasizma.Tako srpski fasista nije vidio svoj fasizam vidio je sve druge oko sebe kao fasiste, hrvatski takodje i branio svoje jugoslovenstvo,( Manipulacija),Tako su cetnici branili bajagi titovo jugoslovenstvo jedino Bosnjaci islamske vjeroispovijesti nisu otisli u fasizam. A to je zbog vjere iskljucivo no to je druga tema.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.186.244 (razgovor • doprinosi) | 08:51, 4. januar 2010

potrebno preimenovati

Za početak, potrebno je preimenovati ovu stranicu. Ne znam ko ovde još uvek forsira naziv "bošnjački" ali sigurno je da se u državi Srbiji i na srpskom jeziku ovaj jezik (iliti ova redakcija našeg zajedničkoj jezika) naziva bosanskim jezikom:

  • Bosanski jezik je jedan od četiri jezika koji su u službenoj službenoj upotrebi u centralnoj Srbiji (pored srpskog, albanskog i bugarskog). [1]
  • U školama Republike Srbije se zvanično uči bosanski jezik (a ne nikakav bošnjački)!![2]
  • Država Srbija izdaje lične karte i druga zvanična dokumenta i na bosanskom jeziku (ne spominje se nikakav bošnjački) [3]
  • Donošenjem Zakona o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima („Sl. list SCG – Međunarodni ugovori“, br. 18/2005), među deset manjinskih jezika koje je Republika Srbija izabrala da će štititi uvršten je i bosanski.[4]
  • Po Zakonu o slobodama i pravima nacionalnih manjina, u delovima Srbije gde žive manjinski narodi, nazivi državnih i lokalnih institucija, ulica, trgova i naseljenih mesta moraju se pisati i na maternjem jeziku manjina. Maternji jezik Bošnjaka je Bosanski. Na zgradi Višeg suda u Novom Pazaru, gde su smešteni Osnovni sud, Osnovno i Više tužilaštvo i druge pravosudne institucije nazivi ovih ustanova ispisani su dvojezično - na srpskom i bosanskom.[5]
  • Zaštitnik građana Republike Srbije ovaj jezik jasno naziva bosanskim jezikom.[6]
  • Iz gore navedenih linkova takođe vidimo da ovaj jezik se u mejnstrim medijima na srpskom jeziku jednostavno naziva bosanskim.[7][8][9]

Stoga, molio bih administratore da okončaju ovu lakdriju i jednostavno nazovu članak njegovim imenom.--Mladifilozof (razgovor) 14:24, 12. februar 2011. (CET)[odgovori]

Srpski lingvisti su na vreme dali svoje mišljenje[10]. A drugi je par opanaka što njihovo mišljenje ne prihvataju neke zvanične institucije.

I otkad to mejnstrim mediji odlučuju o jezičkim pitanjima?

--Sly-ah (razgovor) 14:44, 12. februar 2011. (CET)[odgovori]

Upravo tako. Može sto državnih institucija i ustanova da naziva taj jezik kako hoće, zna se kako su lingvisti propisali da se zove. Mi nismo nekakva organizacija pa da nam se diktira kako ćemo nešto nazivati, ne može nama zaštitnik građana izdavati upustva ili bilo koji medij kako nazivati neki jezik. Ovdje se poštuju pravopisne norme, a ne politički dogovori. --Željko Todorović (razgovor) 15:24, 12. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]
S obzirom da mišljenje dotičnih lingvista datira iz 1998. godine, može se slobodno reći da je danas zastarelo. U svakom slučaju, jasno je da se u Srbiji trenutno dešava evolucija upotrebe termina kojim se označava jezik Bošnjaka i da se sa termina "bošnjački" polako prelazi na upotrebu termina "bosanski". Lično mislim da će dotični lingvisti (ili njihovi naslednici u dotičnim institucijama) na kraju i sami prezentovati novo mišljenje u kojem preporučuju termin "bosanski" kao najprihvatljiviji. U svakom slučaju, zaista bi trebalo videti šta lingvisti danas (2011. godine) kažu o ovom pitanju. PANONIAN (razgovor) 22:05, 12. februar 2011. (CET)[odgovori]

To je vrlo jednostavno: pošalješ pismo Odboru za standardizaciju, lingvistima lepo saopštiš da smatraš da je njihovo mišljenje zastarelo, da ti, kao iskusni lingvista, smatraš da je u pitanju "evolucija termina kojim se označava jezik Bošnjaka" i zamoliš ih da se opet izjasne po tom pitanju. Dotle će se na Vikipediji na srpskom jeziku jezik Bošnjaka označavati kao bošnjački, u skladu sa zastarelom preporukom tih lingvista.

--Sly-ah (razgovor) 22:31, 12. februar 2011. (CET)[odgovori]

Ništa ne zastarjeva dok se ne donese novo. Ako su oni ranije odlučili da naziv tako glasi, on će glasiti tako sve dok ne donesu novo rješenje. To ti je slično kao sa državnim zakonima, stari je u upotrebi dok se ne zamijeni novim. Nikome ne može biti izgovor da je neki zakon SSSR zastario, ako Ruska Federacija nije donijela novi. Tako i ovdje, da je pravilo doneseno prije 100 godina, ono bi važilo dok se ne zamijeni novim. --Željko Todorović (razgovor) 23:07, 12. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]

Taman posla. Zar nije srpski jezik takođe bosanski? Jeli smo mi krivi za to što su uzeli standardni jezik Karadžića-Daničića pa dodali malo više Turcizma. Sada još treba da nas vređaju da su Srbi kolonisti u Bosni koji ne pripadaju tamo. --Pepsi Lite (razgovor) 01:27, 13. februar 2011. (CET)[odgovori]

Pa dobro, to je već rasprava o nečemu drugom. Svi mi znamo da je ovdje kod nas to isti jezik, ali pošto ga je politika razdvojila po nacionalnostima, mi sigurno nismo dovoljno snažni da ga sastavimo. Kako god, za taj politički bosanski jezik, kod nas važi naziv bošnjački, a sva druga uvjeravanja oko toga se mogu okačiti mačku o rep. --Željko Todorović (razgovor) 01:31, 13. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]
Iako mislim da je celo pitanje imena jezika u državama bivše Jugoslavije besmislena lakrdija (a da se ja lično pitam taj zajednički jezik jugoslovenskih naroda bi se zvanično zvao "jugoslovenski", što bi bilo prihvatljivo za sve, za razliku od bivšeg naziva srpsko-hrvatski), još je besmislenije negirati nečije pravo da naziva svoj jezik onim imenom kojim želi. Nažalost, mislim da će proći bar 10 godina dok se o ovoj temi ne bude moglo normalno razgovarati. PANONIAN (razgovor) 21:13, 13. februar 2011. (CET)[odgovori]

Tužno je što se hvatate za jednu referencu iz vremena 1990-ih koja vam ide u prilog a odbijate desetine drugih koje vam ne idu u prilog. Ako anti-diskriminatorni propisi Republike Srbije izričito nazivaju ovaj jezik bosanskim (Zakon o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, Zakon o slobodama i pravima nacionalnih manjina, obdusman Republike Srbije...), nije mi jasno zašto još uvek insistirate na upotrebi ovog diskriminatornog naziva? --Mladifilozof (razgovor) 15:47, 15. februar 2011. (CET)[odgovori]

Nas ne zanimaju propisi Republike Srbije kada se radi o jezičkim pitanjima. Propis ombudsmana ili nekog drugog organa ima istu snagu kao da ga je donijela i moja baba, dakle nikakvu. Kakve povelje, kakvi zakoni, kakvi bakrači... Lingvisti su svoje rekli, i država se tu nema šta miješati. Ona bi trebala pomagati da se srpski jezički propisi nalaze u svakom domu, a ne da se bavi stvaranjem svojih. --Željko Todorović (razgovor) 19:31, 15. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]
Pazi Željko ... to za babu ... citiraće te na Peščaniku :) --Kašter (razgovor) 20:00, 15. februar 2011. (CET)[odgovori]
Da, sigurno nas čeka još jedan ovakav članak, samo sada s pozivom da nas neko kazni pošto ne poštujemo odluke državnih organa i kršimo ljudska prava. :) --Željko Todorović (razgovor) 22:38, 15. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]
<citat>..još je besmislenije negirati nečije pravo da naziva svoj jezik onim imenom kojim želi..</džitat>. Ovaj argument će malo dobiti na smislu onog momenta kada počneš da napadaš npr. Nemce što nama „negiraju pravo“ da svoj jezik nazivamo imenom „kojim želimo“. (Oni za naš jezik koriste ime „zerbiš“ umesto „srpski“. Sad ne znam baš kako time nama „negiraju pravo“ da ga mi u svom jeziku zovemo „kako želimo“, ali oni to čine isto onoliko koliko mi Bošnjacima „negiramo pravo“ da u bošnjačkom bošnjački nazivaju bosanskim).
Ne vidim nikakvu sličnost sa ta dva slučaja jer su bosanski i srpski jedan isti jezik, a nemački je nešto sasvim drugo. Dakle Bošnjaci imaju pravo da na našem zajedničkom jeziku svoj jezik nazivaju kako hoće i, ovde se moram složiti sa filozofom, propisi Srbije im to garantuju bez obzira na lično mišljenje pojednih individua iz odbora za standardizaciju srpskog jezika. PANONIAN (razgovor) 00:56, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Elem, ako biste malo razmislili možda biste shvatili da su u vašim pokušajima da izbegnete „diskriminaciju“ (uzgred, predlažem otvaranje bilo kog rečnika kako biste naučili šta taj izraz u stvari znači), vi upravo još grublje napadate bošnjačku kulturu i jezik. Naime, onaj moj primer sa nemačkim je besmislen zato što nema smisla da ti nekome nalažeš kako će u svom jeziku da naziva bilo šta, pa makar i tvoj jezik. Time što tvrdite kako bošnjački lingvisti imaju ingerencije nad srpskim jezikom, vi implicirate da su oni lingvisti srpskog jezika. Dakle bošnjački jezik je u stvari srpski, i bošnjačka kultura je u biti srpska? Hajmo, pa takve izjave nisu u duhu dobrosusedskih odnosa. -- Обрадовић Горан (разговор) 16:07, 15. februar 2011. (CET)[odgovori]
Pa bošnjačka kultura i jeste srpska i tu nema ništa sporno (i moderna genetika je dokazala da su Bošnjaci Srbi). I najgore od svega jeste što je celo to pitanje nacionalnog, jezičkog i verskog identiteta ovde primer vekovnih sukoba u okviru jednog istog naroda, koji ni najmanje nisu doprinosili ikakvom boljitku i napretku, već samo izazivali bratoubilačke ratove (a to je najtačniji opis ratova u Bosni i Hrvatskoj). PANONIAN (razgovor) 00:56, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Upravo sam pomislio da je demokratija kad jedan narod izabere da svoj jezik nazove onako kako mu odgovara, i to na svom jeziku. Ali nije kada i drugim narodima želi da nametne svoj način. Tako i ja Bošnjacima dajem za pravo da svoj jezik na svom vlastitom bošnjačkom jeziku zovu onako kako god žele. Ali i da meni dozvole da svoj srpski jezik govorim po pravilima srpskog jezika. Kako će Bošnjaci koji su sebi izabrali naziv 1993. da nazivaju svoj vlastiti bošnjački jezik, to je njihova stvar. A kako će Srbi, to je stvar srpskih lingvista koji su odlučili da se taj jezik zove bošnjački. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 23:00, 15. februar 2011. (CET)[odgovori]
Ovaj jezik nije potrebno preimenovati jer: srpski jezik ∈ bosanski jezik. Termin bosanski može se odnositi takođe na srpski jezik. Ovde niko negira Muslimanima kako hoće da zovu svoj jezik na svom jeziku. Zakon o slobodama i pravima nacionalnih manjina se dobro poštuje. Termin bošnjački jezik nije diskriminatorski. Naučili su da gospodare tokom 500 godina nad Srbima i sada misle da nas upravljaju kako ćemo pričati svoj jezik. --Pepsi Lite (razgovor) 00:10, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Referenciranje

Naziv ovog jezika je bošnjački jezik i tako treba da stoji u uvodnoj rečenici. Nema potrebe da se tu jaše definicija da bi neko ukazao na to kako taj jezik ima više imena. Sve kontroverze oko naziva tog jezike se mogu podvesti u poseban odjeljak. Tamo se fino može navesti da organi Srbije to zovu bosanskim, da je prema tom i tom dokumentu to bosanski, da u Ustavu RS piše da je to jezik bošnjačkog naroda itd. Takvim referencama ne treba opsjedati uvodni dio članka, već smjestiti u poseban odjeljak. --Željko Todorović (razgovor) 22:27, 15. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]

Slažem se pošto sam i sam razmišljao o tome da u naslovu treba da stoji samo definicija na srpskom jeziku, odnosno upotreba prema ustanovljenom nazivu. A u poseban dio može da se ubaci da jedan zavod u Srbiji koristi naziv na bošnjačkom jeziku kao i par škola u Raškoj, dok u Službenom glasniku Srpske i Ustavu taj se jezik naziva jezikom bošnjačkog naroda. Ali i tu treba da se pomene da je u srpskom jeziku zvaničan naziv bošnjački. Isto treba da se promijeni u kutijici ono gdje stoji izgovor. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 22:52, 15. februar 2011. (CET)[odgovori]
Ja se ne slažem, jer se na osnovu propisa i službenih publikacija Republike Srbije može videti da se termin "bosanski" u srpskom jeziku koristi više nego termin "bošnjački", bez obzira na preporuku lingvista. PANONIAN (razgovor) 01:02, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Nigdje u službenim dokumentima Republike Srbije ne piše da se bošnjački jezik na srpskom jeziku službeno naziva „bosanski“. Niti ta pomenuta institucija Republike Srbije može da donosi takve odluke. Posebno ako uzmemo u obzir da prema riječima lingvista pridjev bosanski ima značenje bar nekoliko vijekova u srpskom jeziku, a koje se odnosi na oblast Bosnu (oko rijeke Bosne), te se kao takav pridjev odnosi samo na one stvari koje su vezane za tu pomenutu oblast oko rijeke Bosne. Isto kao što se pridjev sremski veže za oblast Srem, pa sa obzirom na to neki novi jezik ne može da se zove sremski jezik. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 01:17, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Ovo je službeni dokument Republike Srbije i u njemu se jezik kojim govore Bošnjaci naziva bosanskim. I ko kaže da Republički zavod za statistiku ne može da donosi odluke o nazivu jezika u popisnim rezultatima? Ni ona "gospoda" iz odbora za standardizaciju nisu nadležna da određuju naziv jezika kojim govore Bošnjaci, što oni, uostalom nisu ni uradili. Oni su samo izneli PREPORUKU kako bi, po njima, taj jezik trebalo zvati, ali je očigledno da se ljudi iz državnih ustanova Srbije uopšte ne obaziru na tu preporuku (niti ih išta obavezuje da se na to obaziru). Preporuka je samo preporuka i nikog ne obavezuje ni na šta. PANONIAN (razgovor) 01:40, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Inače, ovo je jako zanimljiv tekst, gde dotična gospoda iz dotičnog odbora "kukaju" što se ni u ustavu Republike Srpske ne koristi termin koji su oni predložili, već umesto toga stoji "Jezik bošnjačkog naroda". Drugim rečima, njihov predlog se ne poštuje ni u Srbiji, ni u Republici Srpskoj. PANONIAN (razgovor) 01:58, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Pogledao sam dokument institucije Republike Srbije i nigdje nisam vidio da se kaže da je „bosanski“ maternji jezik Bošnjaka. U tom dokumentu se zapravo samo jednom pominje „bosanski“. Ali bez bilo kakvog obrazloženja. Dokument je iz 2002. godine i pretpostavljam da bi ako je to zvaničan naziv mogao da nađeš još primjera gdje ista institucija koristi taj naziv i u drugim dokumentima osim ovoga. A na drugu stranu to što se srpski jezik govori i van nadležnosti te institucije Republike Srbije, te je u tom slučaju Odbor mnogo relevantniji za srpski jezik. Ako nije u pitanju greška, onda ćeš sigurno lako da pronađeš gomilu primjera gdje ista institucija koristi isti naziv u novijim dokumentima. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:03, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Predlog

A da napišemo dva posebna članka, jedan bi se zvao "Bosanski jezik", a drugi "Bošnjački jezik" i u svakom bi se pisalo o upotrebi i istoriji upotrebe jednog od ta dva pojma. PANONIAN (razgovor) 00:59, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Inače, sličnu raspravu o pitanju jezika sam vodio i ovde: http://commons.wikimedia.org/wiki/File_talk:Serbo_croatian_languages2006.png naravno, tu sam branio pravo Bošnjaka iz jedne crnogorske opštine da svoj jezik zovu "bošnjačkim", dok je jedan korisnik hteo da za to koristim naziv "bosanski". S obzirom da se Bošnjaci na popisu izjašnjavaju i za jedan i za drugi jezik, i s obzirom da je statistički zavod u Crnoj Gori oba jezika (bosanski i bošnjački) iskazao posebno u popisnim rezultatima, ima itekako osnova da postoje dva posebna članka o ovim jezicima, isto kao što već postoje posebni članci o srpskom, hrvatskom i bošnjačkom, što je u suštini sve jedan isti jezik. PANONIAN (razgovor) 01:29, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Protiv sam jer ne postoje dva srpska jezika. Osim ako ne postoji neka politička tendencija za otcjepljenjem. U tom slučaju bi pobornici trebali da osnuju drugu vikipediju na tom nekom drugom srpskom jeziku. Nadam se da se toliko slažemo da ne postoje dva srpska jezika koji se razliku jedan od drugog. Ako krenemo ovim putem, onda će neko da napiše članak o krajiškom, sremskom, hercegovačkom i dalmatinskom jeziku. A ovo je ipak enciklopedija. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 01:24, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Postoji razlika, jer se ljudi na popisu ne izjašnjavaju da govore krajiškim i dalmatinskim, ali se izjašnjavaju da govore i bosanskim i bošnjačkim, što rezultati popisa u Crnoj Gori prikazuju kao dva različita jezika. PANONIAN (razgovor) 01:29, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Koliko sam te shvatio, u Crnoj Gori se na popisu pojedini stanovnici izjašnjavaju da govore bošnjačkim i bosanskim jezikom? Da li znaš koji se narod izjašnjava da govori ovim nazivima jezika? Ovo te pitam jer se u srpskom jeziku jezik Bošnjaka naziva bošnjački, a ne znam na koji bi se narod ciljalo u slučaju još jednog jezika u Crnoj Gori? Možda najbolje da pogledamo u nekom rječniku srpskog jezika, ili da sačekamo dok neko to prvo izmisli prije nego što mi budemo nagađali o nekim novim jezicima za koje se trenutno ne zna koji narod ih govori kao maternji. Isto tako nije obavezno da ako u Crnoj Gori neko pomene vojvođanski jezik, da mi odmah moramo članak o tom „jeziku“. Prije nego i udžbenike odštampaju. Ako ih uopšte budu štampali u matičnim državama tih naroda kojima su ti jezici maternji. Zar ti ne mislim da se ovde radi o politici? --BaŠ-ČeliK (razgovor) 01:51, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Naravno da se radi o politici i to o onoj koja je razbila Jugoslaviju i dovela Srbiju do ekonomske propasti, ali to ovde nije tema. U svakom slučaju, Bošnjaci u Crnoj Gori se izjašnjavaju da govore i bosanski i bošnjački i kao takvi su iskazani u popisnim rezultatima (na popisu u Srbiji iskazani su samo govornici bosanskog). Što se tiče toga kako se u srpskom naziva jezik Bošnjaka, u upotrebi su svakako bar tri imena: "bošnjački", "bosanski" i "jezik bošnjačkog naroda", dok iz crnogorskog popisa vidimo da samo "bosanski" i "bošnjački" imaju svoje izvorne govornike, dok ih "jezik bošnjačkog naroda" za sada nema. I ne vidim nikakvu paralelu sa nazivima "krajiški jezik", "vojvođanski jezik", itd, jer takvi jezici nisu nigde iskazani na popisu niti se pominju u nekim zvaničnim dokumentima. Međutim, ono što se u tim dokumentima pominje treba da bude objašnjeno i na Vikipediji. PANONIAN (razgovor) 02:11, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Sada već ne razumijem na šta cinjaš, pošto si izjavio da u Crnoj Gori Bošnjaci govore dva maternja jezika, od kojih je jedan bošnjački, a drugi bosanski, i to na službenom crnogorskom jeziku?! Da možda napišeš da se na crnogorskom bošnjački zove i bošnjački i „bosanski“ ali da njime ne govori isti narod nego dva naroda?! Dok u Srbiji imamo samo primjer da se u zvaničnom dokumentu jedne institucije 2002. na jednom mjestu pominje „bosanski“ kao jezik bez definicije za koga i šta se veže. Ako smatraš da na osnovu jednog pomena u jednom dokumentu iz 2002. možeš da napišeš čitav članak o upotrebi jednog naziva u jednom dokumentu, koji može da bude greška, onda ćeš nas dovesti u stalni rat izmjena pošto mnogi neće dozvoliti da takav članak povežeš sa naprimjer člankom Bošnjaci. Mislim da bi nas to odvelo u još jedan rat izmjena i političku konfontaciju na sr vikipediji koja postaje sve izraženija sa tendencijom da imamo što veći broj članaka poput onog o Političkom djelovanju SPC koji je prenešen sa hr i sh vikipedije. Očigledno da jedni koricnici govore jedan srpski jezik, a drugi korisnici govore drugi srpski jezik. To što u Republici Srpskoj u dokumentima stoji „jezik bpšnjačkog naroda“, to isto stoji i za „jezik srpskog naroda“, a čime se bez dileme aludira na bošnjački i srpski jezik. Tako da Republika Srpska u svakom pogledu poštuje srpski jezik. Meni zaista nije jasno šta je cilj toga da se napravi podjeljenost i stalni konflikt na ovoj vikipediji?! Kako to da ja u Republici Srpskoj mogu da prihvatim odluke odbora u Beogradu a vi pojedini iz Srbije ne možete nego želite nešto posebno? Čemu ta stalna bojkotovanja svega što ima veze sa srpskim jezikom i ta konstanta ratna podjeljenost koju primjećujem kod pojedinih ljudi iz Srbije? Imam odsjećaj da se u Srbiji još vodi građanski rat? Šta je prepreka da dopustimo Bošnjacima da oni svoj jezik zovu kako goh žele, ali da mi poštujemo odluke Odbora i da ne stvaramo dva jezika? Zar nije jasno Odbor opisao da se pridjev bosanski veže za oblast oko rijeke Bosne? I zašto sada neko iz Novog Sada treba da lobira da se jezik Bošnjaka ne zove bošnjački nego bosanski? Čemu sve to? Ako je u pitanju borba za ravnopravnost, onda svi oni koji su sebe proglasili posebnim narodom imaju pravo da imaju poseban jezik. Bošnjaci imaju bošnjački i to im niko ne osporava. Zašto politička težnja da se sve što se veže za geografsku oblast Bosne pripiše Bošnjacima kao njihova privatna prćija? Čemu takve političke težnje kod nekoga u Novom Sadu ko očigledno voli Vojvodinu? Uopšte ne razumijem težnje?! Da li Bošnjacima neko osporava da imaju jezik i da ga govore? Ne! Da li neko želi da svoje političke aspiracije nametne u srpski jezik? Da! Zašto? Da bi opet mogao da bukne rat za deset godina? Je li to cilj? --BaŠ-ČeliK (razgovor) 02:47, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Izvini, ali rezultati crnogorskog popisa datiraju iz 2003. godine, kada je službeni jezik u Crnoj Gori bio srpski, tako da su se na službenom srpskom jeziku tada koristila dva naziva za jezik kojim govore Bošnjaci u Crnoj Gori. Što se Republike Srpske tiče, naziv "jezik bošnjačkog naroda" nikako ne znači isto što i "bošnjački jezik", jer su i bosanski i bošnjački nazivi za jezik bošnjačkog naroda, a kao što sam pokazao, i gospoda iz odbora za standardizaciju su se bunila što se u Republici Srpskoj koristi taj naziv, a ne onaj koji oni forsiraju: http://www.rastko.rs/filologija/odbor/odluka035.html Što se Srbije tiče, nije u pitanju "samo jedna institucija", a ovde su prezentovani i neki izvori koji to pokazuju: http://sr.wikipedia.org/wiki/Разговор:Бошњачки_језик#.D0.BF.D0.BE.D1.82.D1.80.D0.B5.D0.B1.D0.BD.D0.BE_.D0.BF.D1.80.D0.B5.D0.B8.D0.BC.D0.B5.D0.BD.D0.BE.D0.B2.D0.B0.D1.82.D0.B8 (a i podatak u popisnom dokumentu iz 2002. nije greška sigurno, jer sam i sam radio tada u zavodu za statistiku i upoznat sam sa popisnom metodologijom). U stvari, ono za čega mi ovde nemamo dokaze i izvore je to da bilo koja državna institucija Srbije koristi termin "bošnjački jezik". A što se tiče tog odbora u Beogradu čije ti odluke prihvataš, taj odbor je sam sebe proglasio i postavio nadležnim da odlučuje o tome, dok u institucijama Republike Srbije sede demokratski izabrani predstavnici naroda. Samim tim, ljudi koji su demokratski i legitimno izabrani na neke funkcije imaju veći kredibilitet da odlučuju o nekim stvarima, nego pojedini samozvanci. A što se tiče političkih sukoba u Srbiji o kojima govoriš, takvih sukoba će biti sve dok određeni pojedinci ne prihvate vrednosti civilizovanog sveta i ne prestanu da nas svađaju sa susedima (a kao što rekoh to ovde nije tema, ali ti si otvorio to pitanje). Zar treba svi da budemo ovce i slušamo one koji nas više od 20 godina upropašćuju? E pa izvini, ali tako ne ide, pogotovo ne 10 godina posle 5. oktobra. Ako demokratski izabrane institucije države Srbije ne poštuju predlog dotičnog odbora, onda nemam ni ja razloga da ga poštujem. A to da li sam ja iz Novog Sada ili iz nekog drugog mesta je potpuno nebitno za ovu diskusiju. Što se tiče naziva "bosanski" za jezik Bošnjaka, imam podatke da se taj naziv koristio još početkom 19. veka i prema tome upotreba tog naziva od strane Bošnjaka nikako nije odraz težnje za unitarnom Bosnom, već vraćanje istorijskim korenima u traganju za nacionalnim identitetom (a to je isto ono što su uradili Srbi i Hrvati nazivajući jezik kojim govore imenima koja su korišćena u ranijim istorijskim periodima). A što se tiče eventualnog novog rata o kojem govoriš, on bi mogao buknuti upravo zbog toga što neki Srbi i Bošnjaci u BIH jedni drugima osporavaju neka nacionalna ili politička prava (a osporavanje imena jezika kojim govore Bošnjaci je itekako deo tih osporavanja). PANONIAN (razgovor) 12:24, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Uvodjenje bosanskog u Srbiji je rezultat političkih kompromisa. Meni logika kaze da jezike nazivamo po narodima, ne po drzavama. Ako se vec dozvolio nestanak srpskohrvatskog, onda nijedna strana nema pravo da drugima propisuje rečnik. -- Bojan  Razgovor  13:19, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Ovo je čisto jezičko pitanje i ponovo se otvara kilometarska rasprava oko tako nečeg.Kao i u slučaju Birmingema,Vićence i drugih primera,poštuju se oblici koje propisuju,važeći Pravopis,Rečnik ili neka druga adekvatna lingvistička literatura.Ukoliko neko smatra da je referenca koja se koristi trenutno u članku,neka pogleda šta Rečnik srpskog jezika Matice srpske od pre neku godinu kaže na tu temu i da se time ovo okonča.(Pogledao bik ja,ali mi Rečnik trenutačno nije dostupan.)Mislio sam da postoji dogovor oko jezičke problematike i ko je za to zadužen,ali ljudi ovdena prosto vole da mlaćaraju praznu slamu,pa to je strašno. Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 14:04, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Upravo, mlaćenje prazne slame. Za sva jezička pitanja nadležan je samo pravopis, odnosno relevantni jezički priručnici. Nikakvi mediji, nikakvi zakoni (odnosno Narodna skupština) za to nisu nadležni. Tekst zakona piše činovnik i baš njega briga jer napravio pravopisnu grešku, ili bilo kakvu grešku u jeziku. Dobro se zna da taj izraz bosanski predstavlja politički kompromis, a ne nešto što spada u lingvistiku. Rekao sam već, nije sporno uopšte staviti u poseban odjeljak razmimoilaženja oko imena ovog jezika (taj odjeljak već postoji i može se dopuniti). I od kada je to visoki predstavnik nadležan za srpski jezik, pošto se mnogi pozivaju na odredbe Ustava RS? --Željko Todorović (razgovor) 14:31, 16. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]

Ne znam kako ti imaš podatke da su Bošnjaci koristili „bosanski“ jezik u 19. vijeku kad su Muslimani (norodnost) sebe proglasili za narod 1993? Kako je to izvodljivo?! I ako je to kod Bošljaka njihova politička inicijativa izraz povratka korijenima i težnje za nacionalnim identitetom, kakve to ima veze sa srpskim jezikom? Neka teže i dalje, ko im brani? Nije mi jasno šta sa tim ima neko iz Novog Sada ko voli Vojvodinu? I opet ponavljam da niko od Srba ne osporava ime bošnjačkog jezika kojim govore Bošnjaci. Bošnjaci imaju svako pravo da u svom vlastitom bošnjačkom jeziku koriste izraze koji sami izaberu. Postoji vikipedija na bošnjačkom jeziku gdje svaki Bošnjak može da piše na svom maternjem bošnjačkom jeziku. A što se tiče pomena novog rata, može da se desi ako ponovo neki pristrasni borci za ljudska prava počnu da zagovaraju neke svoje ideje pozivajući se na parole „da nam bude bolje“. Ima od Zemuna preko Batajnice, Inđije, Stare Pazove, do Sremskih Karlovaca, Petrovaradina i Novoga Sada jedno 80 kilometara plodnih oranica. Ako želite da vam „poslje 5. oktobra u Vojvodini bude bolje“, uzmite pa orite te njive. ps Jezik Bošnjaka koji su sami sebi 1993. izabrali naziv može jedino da se zove bošnjački a ne može da bude sremski, šumadijski, bosanski, dalmatinski, podrinjski, semberski, posavski ili hercegovački, jer ovi pridjevi već imaju značenje koje se veže za geografske oblasti. Isto tako političke težnje poput „poslje 5. oktobra“ kao i „da nam bude bolje“ spadaju u političke radnje vezane za grupu građana u Srbiji i kao takve ne pretstavljaju ništa drugo do iskorištavanje klime na sr vikipediji za stalnu konfrontaciju i izražavanje političkih stavova. ps Ovde sam iamo trojicu kolega sa područja RS Krajine, a danas nema niko živ iz Krajine! Niko! Otjerali su mi sunarodnike Srbe sa vikipedije na njihovom maternjem srpskom jeziku! A zašto? Zašto tolika netrpeljivost? Zašto pojedinci odlaze na sh i hr vikipediju i tamo planiraju napade i unošenje razdora na ovoj? Odakle toolika mržnja prema Srbima, Srbiji, Srpskoj, Krajini, srpskom jeziku i kulturi? Zašto je SPC na meti i zašto postoje ljudi koji toliko mrze SPC? Zasta bih volio da uđem u glave tih ljudi na par minuta da bar pokušam da shvatim odakle u njima toliko mržnje koja se konstantno izražava konfrontacijom i negiranjem svega počinje sa sr! I ako neko kaže da ovo nije politička tema, jeste, itekako jeste. NA ovu vikipediju se stalno istresa dnevnopolitička situacija zbog toga što pojedini politički aktivisti iz Srbije ne žele čak ni da prihvate najobičniji standard srpskog jezika. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 16:28, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Neću se osvrtati na političke i sve druge teme koje nemaju veze sa onim o čemu govori ovaj članak. Pošto sam pročitao sve argumente za i protiv preimenovanja, kao laik (što posebno naglašavam) stičem utisak da bi ono manje-više predstavljalo jedan vid originalnog istraživanja, odnosno da ne postoje dovoljno jaki argumenti koji bi opravdali ignorisanje preporuke Odbora za standardizaciju. Stoga ne mogu da podržim predlog za promenu trenutnog imena članka. Čak i činjenica da se ne radi o obavezujućoj odluci, već o preporuci, nije dovoljna (rekao bih) da se između dva rešenja ne izabere ono koje je bolje i ispravnije. Sve do donošenja nove odluke i/ili preporuke, kojom se trenutno važeća stavlja van snage, mi treba da poštujemo ono što su ljudi stručniji od nas preporučili. To je jedini način da izbegnemo originalno istraživanje i koliko-toliko sačuvamo objektivnost. Nije na nama da po sopstvenoj savesti odlučujemo šta bi bilo najbolje, već da se kao enciklopedija pozivano na primarne i sekundarne izvore, odnosno na radove i odluke ljudi koji su stručni u konkretnim oblastima. Toliko. mickit 22:51, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]

Čak se i u povelji Instita za bošnjačke studije već u prvoj rečenici kaže: Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim. Najiskrenije nemam ništa protiv Bošnjaka i bošnjačkog/bosanskog jezika, ali mislim da su razlozi koji se navode za preimenovanje pogrešni i da ukoliko zaista želimo da budemo NPOV možemo jedino da pratimo šta relevantne institucije/odbori kažu o tome i da se mi onda pozivamo na te odluke. Na njima je da te odluke brane, preispituju, menjaju i sl. mickit 23:07, 16. februar 2011. (CET)[odgovori]
Problem je što si citirao na ćirilici, pa izgleda kao da citiraš na srpskom jeziku. Evo kako je napisano na bošnjačkom jeziku:

Ono „bosanski“ se na srpski prevodi u bošnjački. Dakle kada se prevede na srpski, onda zvuči drugačije: „Bošnjački jezik jeste jezik Bošnjaka...“. Prema odluci Odbora. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 00:00, 17. februar 2011. (CET)[odgovori]

I u bosanskom/bošnjačkom jeziku se koristi ćirilica, tako da zaista nema potrebe da „prevodiš“ moje komentare. Posebno ako se nešto citira. mickit 12:26, 18. februar 2011. (CET)[odgovori]
Ne znam šta ti znači to „u bosanskom/bošnjačkom jeziku se koristi ćirilica“. Ne razumijem. A preveo sam na srpski ne zbog ćiriličnog pisma, nego zbog srpskog jezika. Ti si dodao komentar koji nije bio na srpskom jeziku. Evo da te citiram:

. Ovo Bosanski jezik na srpskom jeziku nema značenja. Na srpskom se kaže bošnjački jezik. Posebno kada je ovakva tema u pitanju, onda treba jasno da se naznači da dati citat nije na srpskom. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 14:29, 18. februar 2011. (CET)[odgovori]

Miki je vjerovatno mislio na to da je i pravopisom bošnjačkog jezika predviđeno da i on formalno sadrži pismo ćirilicu (radi lakšeg podvođenja Srba u Bosni pod bosanski jezik), iako je jasno da je ćirilica samo formalna u bošnjačkom jeziku, tj. nikada je neće pisati, uvijek će pisati latinicu. Ali, u pravu je Baš Čelik kada kaže da kada Bošnjaci iskoriste termin bosanski jezik da se to na srpski „prevodi“ kao bošnjački jezik, jer termina bosanski uz riječ jezik nema u srpskom jeziku. --Željko Todorović (razgovor) 14:37, 18. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]
Upravo tako Željko. Micki već nekoliko puta navodi „u bosanskom/bošnjačkom jeziku se“. Tako da ga ne razumijem i ne znam da li u jednoj rečenici koristi dva jezika ili smatra da postoje dva jezika ili dva naziva. Ako je Odbor odlučio da se jezik zove bošnjački jezik, onda nema „u bosanskom/bošnjačkom jeziku se“. Prema odluci Odbora zasnovanoj na tradiciji srpskoj jezika pridjev „bosanski“ se dodaje u smislu vezanom za geografsku oblast oko rijeke Bosne. Poput pridjeva posavski, podrinjski, semberski, krajiški, sremski, šumadijski, mačvanski itd. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 14:51, 18. februar 2011. (CET)[odgovori]
Ma kakve ima veze to što navodi dvojno, to je njegova stvar kako će to pisati. On poštuje odluku Odbora i to je važno, neko se može slagati s odlukom, neko ne, ali svi moraju poštovati. --Željko Todorović (razgovor) 14:54, 18. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]
Ima veze jer ga ne razumijem kada kaže „bosanski jezik“ a i ne poštuje odluke Odbora. Ne razumijem šta misli pod tim i šta to znači? Odbor je odlučio da postoji samo jedan naziv. To je zapravo suština rasprave. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 15:03, 18. februar 2011. (CET)[odgovori]
Nema ovdje rasprave. Tačno se zna kako naziv jezika glasi, a sve ostalo je suvišno. --Željko Todorović (razgovor) 15:05, 18. februar 2011. (CET) s. r.[odgovori]

Preporuka iz 1998. godine je potvrđena i u odlukama iz 1999, 2000. i 2002. godine. Citat iz poslednje odluke: I najzad: Bošnjaci mogu svoj jezik zvati bosanski i tvrditi da on ima višestoletnu tradiciju (čak «nacionalnu tradiciju»), ali nemaju pravo očekivati da njihov terminološki izbor dobrovoljno slede ni Srbi, ni Hrvati, ni Englezi, ni Nemci, ni drugi, jer svi drugi imaju pravo i potrebu da razlikuju prideve bosanski, hercegovački, bosanskohercegovački i bošnjački. Pridev bosanski u standardnom srpskom jeziku ima samo regionalno ili istorijsko značenje (npr. bosanske planine, nekadašnja bosanska država i sl.), a ne može služiti ni etničkim ni lingvističkim svrhama (ne barem terminološki). mickit 13:12, 18. februar 2011. (CET)[odgovori]

Slažem se da nema potrebe za preimenovanjem članka. Ovo je prvenstveno jezičko a ne političko pitanje. Dakle, sve dok su relevantne odluke/preporuke na snazi, ime članka ne treba mijenjati. To je moje mišljenje koje je dato s čisto formalne, legalističke strane. U samu materiju rasprave ne bih da ulazim, ima tu podmetanja, da se tako izrazim, i sa jedne i sa druge strane.--V i k i v i n dr e c i 14:00, 18. februar 2011. (CET)[odgovori]

Drugi predlog

A da jednostavno prevedemo uvodnu rečenicu za engleske Vikipedije koja otprilike glasi:

Bosanski jezik je jedan od naziva za nekadašnji srpsko-hrvatski jezik, koji upotrebljavaju prvenstveno Bošnjaci.

Tome se može dodati i objašnjenje da Srbi i Hrvati njihovu varijantu jezika često nazivaju bošnjačkim jezikom.

--Mladifilozof (razgovor) 17:02, 31. mart 2011. (CEST)[odgovori]

Englezi nisu nadležni za naš jezik, mi imamo svoj Odbor koji je jasno rekao da ga valja oslovljavati sa bošnjački jezik. Ne vidim čemu tolika potreba da se naziv članka mijenja. To da mi politički diskriminišemo nekoga jer oni drugačije zovu svoj jezik i tome sl., nema nikakve veze. To nisu stvari koje su predmet zanimanja Vikipedije. --Željko Todorović (razgovor) 17:13, 31. mart 2011. (CEST) s. r.[odgovori]

Pojam „bosanski jezik“

U članku treba pomenuti i to na samom početku (npr. u odeljku koji bi se bavio kontroverzom oko imena) da se ovaj jezik takođe naziva i bosanskim, jer je to činjenica jasna kao dan, a ne nečija izmišljotina. To što određene institucije ne poštuju odluke Odbora jeste za osudu, ali nije na nama da o tome sudimo niti dajemo mišljenje, nego da beležimo trenutno stanje stvari, takvo kakvo je i sa što je više moguće detalja, a ne sakrivamo činjenicu da se i pored odluke Odbora i dalje u zvaničnim institucijama Srbije koristi i reč bosanski za ovaj jezik. Da li je to iz nemara, ili s predumišljajem, nas to ne zanima. Ne vidim ništa loše u tome jer je to samo još jedan podatak više, ali to treba predstaviti kao činjenicu, bez kićenja raznim epitetima, navodnicima i sl. kako se toume raditi na ovoj vrsti članaka. --Jagoda ispeci pa reci 10:56, 28. avgust 2011. (CEST)[odgovori]

I za Loren Bakol se koriste nazivi Loren Bekol i Lorin Bekol. A u štampi na srpskom se koristi naziv Paks Amerikana i Paks amerikana, na ćirilici. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 11:04, 28. avgust 2011. (CEST)[odgovori]
Nije ti poređenje na mestu. Kod Loren i Paksa, radi se o običnoj pravopisnoj grešci (iako je moje lično mišljenje da kod Loren treba navesti i nepravilne oblike, al aj, dobro, da ne širimo ovde u oftopik). Ovde se međutim radi o jednoj širokoj društvenoj pojavi, plus da u narodu još uvek vlada zbrka oko toga verovatno zato što je to pojava novijeg datuma (do devedesetih, svi koji su živeli u BiH bili su Bosanci, i nisu se bunili zbog toga, a sama reč „bošnjački“ iskopana je iz zaborava baš devedesetih), stoga mislim da bi trebalo to pomenuti, tj. dati čitaocu informaciju koja će mu omogućiti, da kad na tim zvaničnim dokumentima Republike Srbije naiđe na bosanski jezik, ne počne da se pita što sad ovo ovako, ili da počne da misli da je to ispravno. Kad bi imao ovu informaciju koju bismo mu mi dali, kad vidi ta dokumenta znao bi da to nije isprvno. Ovako, on to ne može znati, i povešće se kao i mnogi ovde koji su isto uradili, za time da je to dokument zvaničnog tela Srbije, i samim tim mora biti ispravan. A znamo da nije. Što ne dati tu informaciju slučajnom čitaocu naše enciklopedije? Ja ne vidim ama baš ni jedan jedini razlog da mu se to uskrati. --Jagoda ispeci pa reci 11:17, 28. avgust 2011. (CEST)[odgovori]
„(do devedesetih, svi koji su živeli u BiH bili su Bosanci, i nisu se bunili zbog toga“ Ovo nije istina nego ja mislim da je ovo tvoje lično političko mišljenje. A što se tiče nepravilnih oblika, ako ih treba navoditi u člancima, onda ih treba svuda navoditi. Za Birmingem se koristi i naziv Birmingam. --BaŠ-ČeliK (razgovor) 11:24, 28. avgust 2011. (CEST)[odgovori]
Baš mi je drago što to misliš. Vidiš, i ja mislim da ti to misliš zato što ti se ne sviđa ono što ja mislim. Po običaju, guraš svoj POV i miniraš svaki iole normalan razgovor. Stoga se ja više ovde neću javljati, barem ne da bih tebi odgovorila. Nemam vremena niti živaca za još jedno kilometarsko prepucavanje koje nigde ne vodi. Sori, moraćeš da nađeš drugu žrtvu. --Jagoda ispeci pa reci 11:27, 28. avgust 2011. (CEST)[odgovori]

Ne znam zašto su bosanski i bošnjački jezik poistovećeni u ovom članku. Uzmimo primera radi popis stanovništva u Crnoj Gori 2003. gde je 3,21% građana govorilo bošnjačkim, a 2,29% bosanskim jezikom. Dakle, ukoliko građani smatraju da su to dva različita jezika, to treba ispoštovati. Kao što treba ispoštovati njihovo novo bošnjačko nacionalno opredeljenje. Tako da mislim da treba da postoje dva odvojna članka - jedan za bosanski drugi za bošnjački. A to što ni oni sami ne znaju razliku između bošnjačkog i bosanskog jezika, pa ni između ta dva i srpskog je druga stvar. Ovde je reč o pilitičkim tvorevinama, a ne o pravim jezicima tako da ih na taj način treba i posmatrati.

Tresnjevo (razgovor) 06:36, 20. januar 2012. (CET)varijante[odgovori]

BOSANSKI JEZIK JE....

'Hrvatski i srpski jezik su zapadna i istocna rogobatna varijanta bosanskog jezika JER Potpisani dogovor: U Beču 28.ožujak p.n. 1850.godine: Ivan Kukuljević s.r.; Dr. Dimitrije Demetar s.r.; I.Mažuranić s.r.; Vuk Stef.Karadžić s.r.; Vinko Pacel s.r.; Franjo Miklušić s.r.; Stjepan Pejaković s.r.; Đ. Dončić s.r.; razotkrivaju postojanje Bosanskog jezika. I sami potpisnici su se dogovorili oko južnoslovenskog jezika, i kažu: »Jednoglasno smo priznali da je najpravije i najbolje primiti južno narječje, da bude književno. Iz ovoga se može zaključiti da je za osnovu tog «novog» jezika uzet govor Bošnjaka - Istočna Hercegovina H.Tokic--89.146.138.7 19:41, 16. veljače 2012. (CET)--31.176.200.73 09:36, 22 februar 2012 (CET)

Kakva je to ozibljna enciklopedija kad vi trista puta u clanku navedete sta muslimani sami misle o svom nepostojecem jeziku.dobro znate da su tzv bosnjaci zapravo islamizovani srbi koji govori srpskim jezikom ijekavskog izgovora tako da ne razumem kako neko moze da pise ovakve gluposti.109.245.107.176 (razgovor) 12:01, 3. februar 2014. (CET)[odgovori]

Stav UO Matice srpske

Matica srpska je još jednom skrenula pažnju da se odluka Odbora za standardizaciju srpskog jezika mora poštovati i da je „neprihvatljivo koristiti pogrešan naziv „bosanski jezik“ umjesto „bošnjački jezik“, kako to nalažu lingvistička pravila“. Toliko o tome da je ranija odluka prevaziđena, zaostala i sve ostalo što se ovdje dalo pročitati. --Željko Todorović (razgovor) 19:50, 15. april 2014. (CEST) s. r.[odgovori]

Crnogorska pravoslavna crkva a bosanski jezik?

Ako se polazi od demokratskog prava da svako zove svoj jezik kako zeli,onda se jezik mora nazivati bosanski,iako su oni Bosnjaci po svom izboru od 1993.pa se to ne poklapa sa onim: Hrvatska, hrvatski, Srbija, srbski... Ako ste se opredjelili da pisete kako je logicnije,Bosnjaci pa i jezik bosnjacki,dakle kako sami ne tvrde vecinski, zasto u clanku Crnogorska pravoslavna crkva ostaje taj i takav naziv,kako sami sebe zovu,a ovdje kako sami zovu svoj jezik ne ostaje. Ipak se ne radi o strancima pa da mozemo reci njemacki jezik,a Nijemci mogu da ga zovu po svome...u tom slucaju Bosnjaci bi mogli nas jezik zvati i srbijanskim,pa bi se mi ljutili. A ako vec polazimo od sebe i svoga prava da imenujemo stavri kako zelimo,onda zbog dosljednosti bi morali u clanku cg prav "crkva" staviti pod znake navode,jer je mi kao i ostatak kanonskog pravoslavlja ne prizna za crkvu,a iz samog naziva clanka kao da ih priznamo za crkvu. Ako bi se sada neka vjerska zajednica nazvala Srpska pravoslavna crkva,da li bi i njoj tolerisali u clanku da se u viseznacnoj odrednici tako nazva,ma kakav sadrzaj clanka da bude?

Po meni ovo je ispravan standard: ili nazivati stvari onako kako oni sami zovu,a u clanku da se iznesu svi stavovi,spor oko imena,nasljeda...ili da se ne diskriminisu jedni a drugi favorizuju. Iako su Bosnjaci nelogicno svoj jezik nazvali bosanskim,a ne po svom nac.imenu bosnjackim,ko smo mi da im namecemo svoj naziv za njihov jezik? Mislim da bi trebalo biti bosanski,ma koliko da je to neispravno,ako polazimo od njihovog nazivanja,a kada oni promjene ime jezik,ili opet ime nacije,mi lako mozemo promjeniti naziv clanka.

Baš nas ovdje briga za demokratiju i kako će Bošnjaci svoj jezik zvati. U srpskom jeziku se poštuje njegov pravopis (Pravopis, priručnici, stavovi lingvista i standardnojezičkih tijela) i upravo je on taj koji određuje ovakve stvari. Srpski lingvisti su jasno rekli da se u srpskom jeziku taj jezik ne može zvati bosanski no bošnjački. Tj. kada Bošnjak kaže bosanski mi prevodimo bošnjački, isto kao Englez ingliš, a mi engleski. Nijemac svoj jezik naziva dojč, a Englez mu ga prekrsti u germanski, a mi u njemački. Dakle, šta je nejasno tu? I usput, ne kaže se srBski no srPski (glasovna promjena). A sve vezano za tzv. CPC smo raspravili na nadležnim stranicima gdje si ostao bez ikakvih argumenata i razvodnjavaš diskusiju na nešto što sa tim nema veze. --Željko Todorović (razgovor) 16:58, 12. decembar 2014. (CET) s. r.[odgovori]

Kaze se onako kako ko zeli,a u clanku ne pisem kako NIJE ZVANICNO PRIHVATLJIVO inace govorim i pisem ,srBski,jer svako ima neke svoje prioritete,a meni je bitno da se ocuva korijen SRB samo u tom slucaju,ne pisem roBski vec ropski itd...,tim vise sto je prije Vuka to bilo daleko cesce nego srPski. Dakle, postujem zvanicni standard u clancima, a izvan njih imam potpunu slobodu. Vaskrsavam i neke zamrele ijekavske rijeci, kao Srijem,pa ne znam kakav je stav po tom pitanju,da li je to dopusteno u clancima,jer eto,pozivam se na mnoge Srbe ijekavce,koji su zivjeli i pisali i nakon Vykove reforme i tako pisali,a danas toga gotovo vise nema. Tesla je pisao i srBsko,nije bas imao pozitivan stav o Vukovoj reformi... Dakle,hvala na info.da je nase pravo da bosanski jezik nazivamo bosnjackim,samo ostaje nejasno zasto analogno tome u clanku cg sektu nazivas cg pravoslavnom crkvom?a da se ne nadje drugi termin,jer zvanicna nasa Crkva tu skupinu,kao i citavo kanonsko pravoslavlje ne prizna za crkvu. Tu ostajes nedosljedan,jer mjeris razlicitim mjerilima,tj.u slucaju Bosnjaka oduzimas im pravo koje dajes onim Crnogorcima koji takodjer nisu po crkvenom JUSu.

Piši ti kako hoćeš, ali nečija pismenost nije po subjektivnosti nego po pravopisu. Ja često govorim Srijem zato što sam ijekavičar, ali tako ne pišem. Ipak se narodni govor iz svakodnevnog života razlikuje od pisanja koje je jedinstveno, standardno za sve krajeve. Nigdje se u tom članku ta organizacija ne opisuje kao pomjesna crkva, nego kao vjerska zajednica registrovana po crnogorskim zakonima. Dakle, nema nikakav status u pravoslavlju i ne zove se tako u vjeri, nego je tako registrovana u državi. I nigdje nećemo navesti da je to pravoslavna crkva već vjerska zajednica (sa stanovišta države) i sekta (sa stanovišta pravoslavlja). To što je ona sebi izabrala to ime njeno je pravo koje joj niko nije uskratio. Za nas je važno napomenuti da je jedina crnogorska pravoslavna crkva današnja obnovljena Pećka patrijaršija (SPC sa admin. sjedištem u Beogradu) odosno područna joj Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije koje ulaze pod državne granice Crne Gore. I mi smo taj „zadatak“ ispunili, a ti slobodno podnosi privatne tužbe kome god hoćeš da joj zabrani taj naziv. Kada joj zabrane i ona bude prinuđena da ga mijenja, i mi ćemo ga onda izmijeniti. --Željko Todorović (razgovor) 18:35, 12. decembar 2014. (CET) s. r.[odgovori]

Srijem je kroatizam i nema veze sa srpskim ijekavskim izgovorom. Andrija ako želiš da čuvaš i neguješ srpski jezik, onda to treba da radiš na ispravan način. A jedini ispravan način je poštovanje normi i pravila srpskog jezika koja su u skladu sa pravopisom i gramatikom srpskog jezika. Sve ostalo je bespotrebno busanje u prsa. I zašto onda nisi napisao onaj članak o lingvisti ćiriličnim pismom? Što se tiče bošnjačkog jezika i CPC, jezik kojim govore Bošnjaci na srpskom se zove bošnjački i to kako ga krste njihovi lingvisti nema nikakve veze sa nama. Crnogorska pravoslavna crkva je verska organizacija koja je registrovana pod tim imenom, i tu rasprava nema. E sad kakav je njen status, o tome se može raspravljati, o imenu ne. na kraju sve verske zajednice su registrovane na isti način i same biraju svoje ime. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 18:57, 12. decembar 2014. (CET)[odgovori]

Dakle Bosanska vila je pisana hr jezikom po tebi? KARLOVCI SRIJEM. http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Zbirke_Mediacentra_Sarajevo_-INFOBIRO/Bosanska_vila_1885-1914/IB-bosanska-vila-1896#page/65/mode/1up ++ SRIJEM http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Zbirke_Mediacentra_Sarajevo_-INFOBIRO/Bosanska_vila_1885-1914/IB-bosanska-vila-1898#page/188/mode/1up ++ U SRIJEMU http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Zbirke_Mediacentra_Sarajevo_-INFOBIRO/Bosanska_vila_1885-1914/IB-bosanska-vila-1898#page/189/mode/1up a nasao sam i u bezbroj drugih spisa Srba ijekavcaca da pisu Biograd,Srijem itd...prema tome to nisu kroatizmi,a sto je zbog biogradskog jezickog centralizma iscezlo dosta ijekavskih rijeci ne znaci da su zbog toga sve to kroatizami... tj sa kroatizmima nema nikakve veze vec su cisti srbizmi,jer ijekavica je iskljucivo srbska,akad su hr uzeli sebi srbsku ijekavicu za knjizevni to se opet ne moze zvati hr jezikom.

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Разговор:Бошњачки_језик/Архива_1&oldid=27107738”