Razgovor:Srbi svi i svuda

Prvi podnaslov

Kad čovjek pomisli, n. p. da Madžara ima i Rimskoga i Kalvinskoga zakona, pa se svi zovu Madžari; ili: da Nijemaca ima i Rimskoga i Lutoranskoga i Kalvinskoga zakona, pa se opet svi zovu Nijemci, mora se čuditi kako se barem ovi Srbi zakona Rimskoga neće Srbi da zovu. Arnauti su u ovoj stvari za nas još bliži i priličniji primjer nego i Madžari i Nijemci; njih (Arnauta) ima i Rimskoga (a može biti gdješto i Grčkoga) zakona, pa se svi zovu Arnauti, i da rečemo da se između sebe malo mrze, ali prema drugijem narodima žive kao i braća, kao da su svi jednoga zakona, i jedan bi od njih Turskoga zakona ubio deset pravijeh Turaka za jednoga Arnautina makar koga Hrišćanskog zakona, kao što bi i Arnautin Rimskoga zakona ubio deset Talijanaca za jednoga Arnautina Turskoga zakona.
Ja ću ogledati eda bi li se mogli naći uzroci, za što je kod nas mimo ostale narode (a osobito mimo Arnaute) mogla u ovome događaju postati ovaka mrzost, da narod i na ime svoje omrzne. -- Jadan Vuk, nije ni slutio da će nam Arbanasi, tako ujedinjeni kakvi su bili i prije dva vijeka, doći glave, nama koji smo tako razjedinjeni mimo ostale narode... Stvarno je bio veliki čovjek. :) --Đorđe D. Božović (razgovor) 19:59, 4. februar 2006. (CET)

Ovo bi bilo dobro na viki citatima. — SašaStefanović • 19:11 4-02-2006

Pa znaš kako, ovdje sam samo naveo dijelove od dva-tri odjeljka iz ovog Vukovog spisa koja su mi na raspolaganju. Kad bismo negdje našli cijeli spis, bilo bi dobro da ga stavimo na izvore. Ja ga, nažalost, nemam. --Đorđe D. Božović (razgovor) 22:07, 4. februar 2006. (CET)

Našao sam čitav tekst na Rastku, staviću ga na izvore (samo je malčice suviše dug). Sad tek vidim da ti pričaš o citatima, a ne o izvorima, nisam te razumio. :) Moglo bi i na citate, zašto da ne. --Đorđe D. Božović (razgovor) 22:34, 4. februar 2006. (CET)

• Budući da su dela koja je objavio i prikupio Vuk Karadžić u javnom vlasništvu, ona sva mogu da se prikupe i postave ne Vikizvornik. To ustvari i jeste naš cilj (na tom projektu). Nešto od toga već ima na Rastku. --Đorđe Stakić (r) 23:32, 4. februar 2006. (CET)

Upravo sam postavio "Srbe sve i svuda". Na Rastku ima dosta Vukovih tekstova, ja ću s vremena na vrijeme prebacivati po koji na Izvornik. :) --Đorđe D. Božović (razgovor) 23:40, 4. februar 2006. (CET)

Karadžićeva upotreba termina "Srbi" u ovom delu

Smatram da ima jedna vrlo bitna (nerazjašnjena) stavka, koju bi trebalo prodiskutovati a potom i uneti u članak, a tiče se upotrebe termina "Srbi" od strane Vuka Karadžića u ovom delu ("Srbi svi i svuda"). Vuk Karadžić je u ovom spisu izneo svoje mišljenje (koje je delio sa drugim slavistima/lingvistima svoga doba, poput Jerneja Kopitara, Pavla Šafarika itd.) da su Srbi svi govornici štokavskog narečja (da ne kažem štokavskog jezika) bez obzira na veroispovest (pravoslavnu, katoličku, islamsku). Drugim rečima, po Vuku Karadžiću Srbi su - sada koristeći današnje tarmine - svi Srbi i Hrvati koji su štokavci, zajedno sa Bošnjacima i Crnogorcima (koji su svi štokavci). Koristeći iste jezičke parametre, Karadžić kaže da su Hrvati čakavci, dok su kajkavci Slovenci.

Međutim, Karadžić onda navodi da samo pravoslavni štokavci hoće da se zovu Srbi, dok štokavci katolici i muslimani neće da ovo ime koriste za sebe. Na osnovu ove stavke, ispada da su samo pravoslavni štokavci Srbi u nacionalnom smislu, ali se onda postavlja pitanje šta ono "Srbi" zapravo znači u kontekstu štokavaca koji su katolici ili muslimani. Moj je utisak da je Karadžić zapravo hteo da kaže da su katolici i muslimani štokavci (zajedno sa pravoslavnim štokavcima) Srbi po poreklu, ali ne i u nacionalnom smislu u trenutku u kojem on piše (u trenutku pisanja, samo su pravoslavni štokavci Srbi u nacionalnom smislu). Mislim da ovaj zaključak ima još više smisla kada se uzme u obzir Karadžićeva tvrdnja, prilikom iznošenja teze da su samo čakavci Hrvati, da su čakavci ostaci odnosno potomci starih (srednjevekovnih) Hrvata. Tom analogijom, izveo bi se zaključak da su štokavci ostaci odnosno potomci starih (srednjevekovnih) Srba, iako se samo pravoslavni štokavci danas osećaju Srbima u nacionalnom smislu.

Da rezimiram, mislim da bi u članak trebalo uneti sledeće (uz propratno objašnjenje):

• 1. Kada Vuk Karadžić koristi termin Srbi, povlačeći znak jednakost između tog termina i govornika štokavskog "sva tri zakona" (pravoslavni, katolici, muslimani), on zapravo tvrdi da su svi ti ljudi Srbi po poreklu (imali su zajedničke pretke u srednjem veku, koji su se zvali Srbi, a njihov zajednički jezik je dokaz tog zajedničkog porekla).
• 2. Kada Vuk Karadžić govori o pravoslavnim štokavcima (koji, za razliku od štokavaca drugih veroispovesti, "hoće da se zovu Srbi") kao Srbima, on koristi termin "Srbi" u nacionalnom smislu, u kontekstu svoga vremena.

Mislim da bi trebalo razlučiti ovo Karadžićevo dvojako korišćenje termina Srbi (Srbi po poreklu, i Srbi u trenutnom nacionalnom smislu), i uneti nekako u članak. Neću za sada ništa da menjam dok ne čujem šta drugi imaju da kažu na temu.--Trajan (razgovor) 01:04, 8. avgust 2008. (CEST)

Problem neutralnosti u jednom pasusu o jeziku

Sledeći pasus:

Tokom XIX i XX vijeka smatralo se (ko smatra, citat) da Hrvati i Srbi (sve tri vjere) govore istim jezikom, koji je najčešće nazivan srpskohrvatskim, ali i hrvatskosrpskim, naškim, narodnim, srpskim ili hrvatskim i hrvatskim ili srpskim jezikom. Većina Srba muslimana danas se smatra posebnim narodom (ko smatra), Bošnjacima, a Srbi katolici danas se smatraju delom hrvatskog naroda (ko smatra, citat). Krajem XX vijeka, sljedeći politički razvoj događaja, počelo se govoriti o posebnim srpskom (jezik pravoslavnih Srba) i hrvatskom jeziku (jezik Hrvata) (em netačno, em pristrasno, em bez citata). Kasnije je uveden i pojam bošnjački jezik, kao jezik Bošnjaka (Srba muslimana) (pristrasno). Nakon Drugog svjetskog rata, pojam Crnogorci, koji je do tada označavao regionalnu odrednicu, kao stanovništvo Crne Gore (ko? citat?), počeo je označavati poseban južnoslovenski narod. Zato se početkom XXI vijeka, takođe politički, pojavio i termin crnogorski jezik, i on odvojen od srpskohrvatskog.

ima problem da za svoje navode nema citate. Takođe nije neutralnog tona. Stoga ovaj pasus treba poboljšati. Za tvrdnje o jezičkim razmatranjima pretpostavljam da nije teško naći citate. No, za tvrdnje ”Srbi muslimani” i ”Srbi katolici” očekujem da takve citate nećemo naći - jer su izjave koje nisu u skladu sa onim što je usvojeno kao istorija bošnjačkog, odn. hrvatskog naroda. Problem je i tretiranje pojma ”Crnogorci”, koji je predstavljen ostrašćeno i jednostrano. Svakako nije neutralong tona. Stoga smatram da je ovaj pasus zreo za prepravku.

Izmena, podvlačim delove koji su u problemu.

Izmena 2, kako ovaj pasus uopšte doprinosi ovom članku? Možda je najprostije da se ukloni.

--RockyMM (razgovor) 18:49, 13. jun 2020. (CEST)