Ratko Deletić
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Ratko Deletić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1947. |
Mesto rođenja | Gračanica, Andrijevica, FNR Jugoslavija |
Datum smrti | 1. avgust 2007.59/60 god.) ( |
Mesto smrti | Podgorica, Crna Gora |
Ratko Deletić (Gračanica, kod Andijevice, 1947 – Podgorica, 1. avgust 2007) bio je srpski pesnik, novinar, urednik i antologičar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Osmogodišnju školu učio je u rodnom mestu i Andrijevici, gimnaziju u Beranama i diplomirao na Filozofskom fakultetu Prištini srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost 1975. godine. Kao student bio je urednik u studenstskom listu na srpskom „Novi svet“ čiju su redakciju partijski forumi Kosova i Prištine 1972. godine smenili. Tada mu je zabranjeno da se bavi novinarstvom i pisanjem, pa je pod političkim pritiskom napustio Prištinu i prešao u Nikšić u kome je bio novinar „Univerzitetske riječi“ i saradnik „Nikšićkih novina“ i Pobjede. Od 1976. godine novinar je lista „Agrokombinat 13. jul“ u Podgorici, a potom urednik lista Udruženja književnika Crne Gore „Zapis“. Od 1983. do 1985. godine bio je sekretar Udruženja književnika Crne Gore i urednik za poeziju u „Obodu“ na Cetinju (1985-1998). Jedan je od osnivača i glavni urednik izdavačke kuće „Stupovi“ iz Andrijevice, kao i osnivač i glavni urednik izdavačke kuće „Komovi“ u istom gradu. Umro je u Podgorici 1. avgusta 2007. godine i sahranjen na bratstveničkom groblju Jasen u rodnom selu Gračanici[1].
Časopis “Glas Holmije“ je 2017. ustanovio književnu nagradu “Ratko Deletić“. Nagradu za 2017. godinu dobio je pesnik Dragomir Dale Ćulafić, za 2018. pesnik i novinar Darko Jovović, za 2019. godinu pripala je književniku Ratomiru Stojanoviću, dok je nagradu za 2020. dobio književnik Vulko Šćekić. Za 2021. godinu nagradu je dobio pesnik Milan Mane Vukajlov Cimbaljević.
Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]
- Nagrada „Blažo Šćepanović”, za poeziju 1968, za esejistiku 1989.
- Nagrada „Lazar Vučković”, prvi dobitnik, 1970.
- Limske večeri poezije, 1971.
- Univerzitetska riječ, 1975.
- Odzivi, 1986.
- Nagrada „Kondir Kosovke devojke”, 1992.
- Nagrada „Gligorije Gliša Elezović”, 1994.
- 13. jul, nagrada SO Andrijevica, 1995.
- Nagrada Sajma knjiga pravoslavnih zemalja, Peć, 1996.
- Nagrada „Đurđevi stupovi”, 1997.
- Nagrada „Veljko Vidaković”, 1999.
- Nagrada „Marko Miljanov”, 1999.
- Nagrada „Kočićevo pero”, 2000.
- Nagrada „Dušan Kostić”, Unireksova nagrada, posthumno, 2007.
Dela[uredi | uredi izvor]
Poezija[uredi | uredi izvor]
- Svetoboli, Berane, 1969;
- Dodir leta (zajedno s Darinkom Jevrić i Branislavom Todićem), Jedinstvo, Priština, 1970;
- Toplina bola, Kole, Nikšić, 1974;
- Što se javi, Kole, Nikšić, 1975;
- Još traju nebesa, NIP Pobjeda, Titograd, 1976;
- Zlorečica, NIO Pobjeda, Titograd, 1980;
- Drugo doba, Obod, Cetinje, 1980;
- Lice zemlje, Zapis, Beograd, 1982;
- Nije čas, Partizanska knjiga – UKCG, Titograd, 1985;
- Gorčine, MPZ, Pljevlja, 1989;
- Elegija o vremenu, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989;
- Izbjegličke studi, Udruženje književnika Crne Gore, Titograd, 1989;
- Crna kuća, Unireks, Nikšić 1994;
- Nebeski znaci, KPZ Podgorica, Podgorica, 1994;
- Usamljena zemlja, izbor pesama, Obodsko slovo, Rijeka Crnojevića, 1995;
- Povratak na Kosovo, Grigorije Božović, Priština, 1995;
- Velika zima, izbor pesama, Stupovi, Andrijevica, 1996. i 1997;
- Sveta Nedjelja, izabrane pesme, Stupovi, Andrijevica, 1997;
- Vuk i čovjek, Stupovi, 1998, drugo izdanje Prosveta, Beograd, 2002;
- Tamni otkosi, Udruženje književnika Crne Gore, Podgorica, 1999;
- Kosovski zatočnici, Unireks, Podgorica, 2000;
- Crna Drina, Besjeda, Banja Luka – Ars libri, Beograd, 2001;
- Ne ostavljaj prazan grad, Obodsko slovo, Rijeka Crnojevića, 2002;
- Otvori vrata kuće, Unireks, Podgorica 2004;
- Tuga jablanova, Unireks, Podgorica 2007;
Putopisi i reportaže[uredi | uredi izvor]
- Komovi – kamena knjiga, 1984;
- Komovi – ljetopis vremena, 1995;
- Nebesko ogledalo, 1998;
- Na Zlorečici Andrijin grad, 2005;
- Komovi između neba i zvijezda, 2007;
- Razvedri mi iznad Crne Gore, 2007;
Esejistika i pubicistika[uredi | uredi izvor]
- Vino iskri kao djevojačko oko, 1981;
- Govor vremena, 1986;
- Iguman Mojsije Zečević, 1992;
- Životni i književni put Radovana Vukovića, 1993;
- Miroslav Đurović – pjesnik našega doba, 1994;
- Iguman Mojsije Zečević kao iguman Stefan, dopunjena izdanja 1996. i 2005;
- Milenko Ratković – život i književni put, 1997;
- Karađorđevići su Đurišići – Kralje kod Andrijevice, 2005;
- Simboli vremena: savremeni pisci Kosova i Metohije, 2006;
Antologije[uredi | uredi izvor]
- Najmlađa srpska poezije Kosova, Uroševac, 1971;
- Sija zvjezda petokraka: crnogorske partizanske narodne pjesme, Pobjeda, Titograd, 1985;
- Modro oko masline, Bar, 1990:
- Krčag vina i poezije: stihovi crnogorskih pjesnika, Podgorica, 1992;
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Miodrag M. Milošević, Otvori vrata kuće, uvodnik istoimene knjige, Komovi, 2011
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Miroslav Babović, Ljepota će spasiti svijet, Pobjeda, 1991:
- Tiodor Rosić, Nekršteni dani, Jedinstvo, Priština 1996;
- Zoran Rovčanin, Deletićev pesnički izazov, Stremljenja, 1990;
- Žarko Đurović, Osjećanje samo za sebe ne znači mnogo, Ovdje, 1999;
- Milica Kralj, Ogledalo spoljašnjeg sveta, Stremljenja, 2007;
- Miodrag M. Milošević, Otvori vrata kuće, uvodnik istoimene knjige, Komovi, 2011: