Ruševine manastira Grad

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ruševine manastira Grad
Postavljen krst na mestu manastirske crkve, novijeg datuma
Opšte informacije
MestoGradojević
OpštinaKoceljeva
Država Srbija
Vreme nastankapodignut 6—8. vek, obnovljen 13. vek
Časna trpeza iz perioda Drugog svetskog rata

Ruševine manastira Grad se nalaze na potezu Gaj u Gradojeviću, naseljenom mestu na teritoriji opštine Koceljeva. Pretpostavka je da samo ime sela Gradojević izvedeno upravo od naziva manastira „Grad”. U Godišnjaku broj 22, Međuopštinskog istorijskog arhiva od 1988. godine, u Topografsko-istorijskom rečniku Podrinja, autora Svetlanke Milutinović i Milivoja Vasiljevića, na strani 118, navodi se: „Gradojević – selo opštine Koceljeva. Prvi put zapisano u turskim tefterima 1528. godine, pod imenom Gradović – u okviru Nahije Šabac. U selu je bila crkva GRAD – iz doba pre dolaska Turaka.” [1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prema podacima manastir je podignut u periodu između 6. i 8. veka, što znači, da prema zvaničnoj istoriji manastir je postojao mnogo pre dolaska Srba na ove prostore. Najezdom Mongola na Balkan manastir je uništen. Obnovljen je tek za vreme vladavine Nemanjića u 13. veku. Svetinju koja datira od pre srednjeg veka, obnovio je kralj Dragutin, kad je prestonica Srbije bila u Debrcu. Tokom oslobodilačkih ratova protiv Turaka, Prvog i Drugog svetskog rata manastir je korišćen kao bolnica. Poslednji put je obnovljen 1813. godine, posle Drugog srpskog ustanka. Postoji mogućnost da je manastirska crkva stradala kada su Turci morali da se povuku 1869. godine. Po priči, Turci su gađali manastir topom sa obližnjeg brda, preko reke Tamnave, što kao potvrdu govore topovska đulat nađene u ruševini.[2]

Godine 1943. Branko Ilić iz Donjeg Crniljeva, potonji monah Visarion, počeo je da zida novu crkvu od ćerpiča, pored ostataka temelja stare crkve. Danas je vidljiva časna trpeza na kojoj je uklesan tekst na postamentu časne trpeze, Visarionove crkve iz vremena Drugog svetskog rata glasi: „1813 + 1950 – Prilog M(anasti)ru SV. Jovan N(apravi) T(u)d(om) (svojim) Milutin Bošković, postolje Velikim Trudom i S korvlju Obnovi Visarion I(lić)”. Taj hram je postojao do šezdetih godina, kada je njegov jedini monah oboleo, umro i sahranjen u manastiru Kaona.

Lokalitet manastira danas[uredi | uredi izvor]

U posleratnom periodu uništen je svaki trag o postojanju ovog manastira. Danas od manastira su ostali samo temelji i ostaci potonje crkve koji svedoče o postojanju ove svetinje. Nije bilo pristupnog puta, sama lokacija je bila zarasla šumom, a i imovinsko-pravni odnosi nisu bili rešeni. Tokom vremena na lokalitetu nisu vršena istraživanja od strane relevatnih ustanova.

Po predanju, manastirska crkva je posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, tako da sveštenik iz obližnjeg Donjeg Crniljeva, po običaju svake godine drži službu na Ivanjdan. Na inicijativu ljudi koji su rodom iz Gradojevića okupljenih oko Udruženja građana Car Konstantin, uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve ideja o obnovi manastira je ponovo zaživela.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Pokrenuta inicijativa za obnovu manastira Grad na lokalitetu Gaj u Koceljevi”. Glas Podrinja. Pristupljeno 31. 12. 2017. 
  2. ^ „Inicijativa za obnovu manastira “Grad” u Gradojeviću”. Pokazivač. Arhivirano iz originala 10. 01. 2018. g. Pristupljeno 31. 12. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]