SMART-1
|
SMART-1 (SMART-1) je bio veštački satelit Evropske svemirske agencije koji je kružio oko Meseca. Lansiran je 27. septembra 2003. sa kosmodorma u Kuruu. SMART je skraćenica za Small Missions for Advanced Research in Technology. 3. septembra 2006. SMART-1 je namerno srušen na površinu Meseca, okončavši tako svoju misiju.
Opis misije
[uredi | uredi izvor]SMART-1 je bio prvi pokušaj ESA u ispitivanju novih naprednih istraživanja u tehnologiji. Tek drugi put je korišćen jonski motor (prvi put 1998. godine od strane NASA-e).
SMART 1 u potrazi za vodom ili ledom na Mesecu.
Od dana kada je lansiran SMART 1 je putovao 14 meseci da bi dospeo do Mesečeve orbite. Nakon toga 2 meseca je kružio oko Zemljinog satelita i slao slike u bazu u nemačkom gradu Darmštadt.
2003. godine ova letelica je poslata sa raketom Arijana 5 (takođe projektom ESA-e) kao demonstrator novih tehnologija. Postao je prva evropska svemirska naučna misija.
Dimenzije
[uredi | uredi izvor]SMART 1 je letelica jedan metar širine. Masa letelice izbačene u svemir je bila 367 kilograma, a 287 kilograma bez pogona. Koristio je ksenon kao pogon tj. 80 kilograma i zapremine od 60 litara. Potiskivači su koristili elektrostatičko polje da jonizuju ksenon i dosta ga ubrza.
Pogon letelice je bio snage od 1190 W (vata) od Sunca dovoljnih za pokretanje potiskivača. Ubrzanje letelice je bilo 0,7 m/s u jednom času.
Misija
[uredi | uredi izvor]Misija letelice je bila sudar u posebnoj oblasti na Mesecu poznatoj kao Jezero izvesnosti.
Za vreme kruženja oko Meseca, SMART 1 je fotografisao Mesečevu površinu uz pomoć specijalnih Iks i infracrvenih zraka uzimajući slike iz različitih uglova.
Napravljene su mape minerala na Mesecu i naučnici traže elemente kao što su: aluminijum, silicijum, magnezijum, kalcijum, gvožđe.
U subotu 2. septembra, letelica se spušta na visinu od 600 metara.
Instrumenti
[uredi | uredi izvor]- EPDP - Beleži rad jonskog motora i njegovog uticaja na letelicu
- KaTE - Testira nove načine komunikacije između Zemlje i Meseca
- AMIE - Testira minijaturnu kameru i slika slike u boji
- SIR - Traži led i pravi mapu minerala Meseca
- D-CIHS - Istražuje kompoziciju i sastav Meseca
Sudar
[uredi | uredi izvor]U nedelju, 3. septembra u 07:42:22 po srednje evropskom vremenu, kako je i planirano, ESA-ina (Evropska svemirska agencija) letelica je udarila u Mesec. Geografske koordinate pada na Mesec kako izveštava ESA su 46.2 stepena zapadno i 34.4 stepena južno.
Brzinom od 7200 km/h ili 2 km/s. Stručnjaci ESA-e prema rečima Bernarda Foea predviđaju da će udar izazvati krater prečnika tri do deset metara.
SMART 1 je otkrio i prisustvo magnezijuma i kalcijuma na Mesecu.
Budućnost
[uredi | uredi izvor]Predviđa se korišćenje i unapređivanje trenutnih tehnologija na novim misijama ESA-e ka Merkuru i drugim destinacijama Sunčevog sistema.