Sabrana dela

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sabrana dela predstavljaju zbirku književnih dela jednog autora opšte prihvaćenih od strane širokih narodnih masa, koja svojom sadržinom najbolje upućuju na stil istog. U zavisnosti od izbora urednika, sabrana dela mogu biti objavljena unutar jedne ili više tematski obuhvaćenih knjiga. Ovu publikaciju je moguće objaviti u više izdanja ukoliko je došlo do izmene njene sadržine. Data dela mogu biti žanrovski raznovrsna - poezija, filozofska proza, putopis, esej, kritika[1] itd.

Književna dela

Sabrana dela srpskih pisaca[uredi | uredi izvor]

Prva sabrana dela jednog srpskog pisca bila su dela Dositeja Obradovića koje je Gligorije Vozarović, srpski knjigovezac i knjigoprodavac izdao u deset tomova povodom pola veka od izlaska iz štampe prve knjige velikog prosvetitelja.

  • Jovan Dučić je jedan od najznačajnijih pesnika srpskog modernizma i najznačajniji liričar. "Blago cara Radovana", "Jutra s Leutara", "Staza pored puta", "Verujem u Boga i srpstvo", "Gradovi i himere", "Grof Sava Vladisavljević" i "Pesme" spadaju u sadržaj njegovih sabranih dela.
  • Meša Selimović je bio istaknuti srpski, bosanski i jugoslovenski pisac koji je stvarao u drugoj polovini 20. veka. Njegova sabrana dela sastoje se iz sledećih: "Tvrđava", "Tišine", "Ostrvo", "Derviš i smrt", "Krug".
  • Ivo Andrić je bio srpski i jugoslovenski književnik i nobelovac. Do sada najsveobuhvatnije izdanje sabranih dela Ive Andrića u dvadeset tomova sastoji se iz "Pripovetke", "Na Drini ćuprija", "Prokleta Avlija", "Znakovi pored puta" i mnogih drugih.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Sabrana dela nisu uvek bila u izdanju u kakvom su danas, s obzirom da su se materijali[2] na kojima se pisalo menjali. Nekada su dela bila sabirana unutar kamenih, drvenih, glinenih ploča. Takođe, sabrana dela nisu uvek dela autora kojima su pripisana. Tako "Tripitaka" predstavlja sabrana dela Budinog filozofskog učenja, iako on za vreme svog života nije ništa zapisao.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Starčević, Velimir (2011), Staro srpsko knjižarstvo, 254, Beograd: Službeni glasnik 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]