Pređi na sadržaj

San Apolinare in Klase

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
San Apolinare in Klase
Basilica di Sant'Apollinare in Classe
Svetska baština Uneska
Zvanično imeBazilika San Apolinare in Klase
MestoKlase, Ravena, Italija Uredi na Vikipodacima
Koordinate44° 22′ 48″ S; 12° 13′ 57″ I / 44.380117° S; 12.232365° I / 44.380117; 12.232365
Površina750 m2 (8.100 sq ft)
Kriterijumkulturno dobro: i, ii, iii, iv
Referenca778
Upis1996 (20. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/778

Bazilika San Apolinare in Klase (ital. Basilica di Sant'Apollinare in Classe) je crkva u naselju Klase, na oko 5 kilometara od Ravene. Crkvu je osveštao 9. maja 549. biskup Maksimijan i posvetio Svetom Apolinariju, prvom biskupu Ravene i Klase. To je važan spomenik rane vizantijske umetnosti. Godine 1996, zajedno sa sedam drugih spomenika u okolini, upisana je na listu Svetske baštine Uneskoa pod imenom „Rani hrišćanski spomenici i mozaici u Raveni”.

Opis crkve i njenih mozaika[uredi | uredi izvor]

Crkva je trobrodna, što je standardno za bazilike. Oltar u centru građevine obeležava mesto mučeničke smrti svetitelja. Na kraju crkve je poligonalna apsida, koja sa strana ima još dve kapele sa apsidama.

U brodu crkve se nalaze 24 stuba od italijanskog mermera. Bočni zidovi su goli, ali su verovatno u prošlosti bili pokriveni mozaicima. Veruje se da su ih uništili Venecijanci 1449. Mozaici u apsidi i na trijumfalnom luku su ostali neoštećeni.

Apsida je bogato dekorisana mozaicima

Na gornjem delu trijumfalnog luka predstavljen je Hrist u medaljonu. Sa strana, u moru oblaka, su simboli četiri jevanđelista. Na donjem delu su predstavljeni su zidovi građevine iz koje izlaze 12 jaganjaca (simboli 12 apostola). Dve palme sa strane predstavljaju biblijsku pravdu.

Dekoracija apside potiče iz 6. veka i sastoji se iz dve sekcije. Na gornjoj, veliki disk obuhvata zvezdano nebo u kome je krst od dragulja i lice Hrista. Iznad krsta se iz oblaka pojavljuje božanska ruka. Sa strane diska su figure proroka Ilije i Mojsija. Tri jagnjeta ispod simbolizuju Svetog Petra, Jakova i Jovana, što asocira na Hristovo preobraženje na planini Tavor.

U donjoj sekciji predstavljena je planina sa stenama, grmovima, biljem i pticama. U sredini je figura Svetog Apolinarija, koji se moli bogu za milost svojim vernicima. Njih predstavlja dvanaest belih jaganjaca.

Izbor tematike naglašava božansku i ljudsku prirodu Hrista, što je vezano za borbu protiv pobornika arijanstva, po kojima Hrist nema božansku prirodu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]