Saša Lošić
Saša Lošić | |
---|---|
Lični podaci | |
Ime po rođenju | Saša Lošić |
Datum rođenja | 19. jul 1964. |
Mesto rođenja | Banja Luka, SFRJ |
Prebivalište | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Zanimanje | pevač, svirač, pisac pesama (kantautor) |
Muzički rad | |
Žanrovi | rok, novi primitivizam, folk rok |
Instrument | gitara, vokal |
Saša Lošić zvani Loša (Banja Luka, 19. juli 1964) je bosanskohercegovački i bivši jugoslovenski pevač i frontmen rok grupe Plavi orkestar.[1] Još u gimnazijskim danima, početkom 1981, Lošić osniva svoj prvi bend, „Ševin orkestar”, koji je bio preteča „Plavog orkestra”. Pesmu „Suada”, zaštitni znak Plavog orkestra, Lošić i Pavičić zajedno pišu u četvrtom razredu gimnazije.
Od 1985. do početka Rata u BiH bio je vođa i frontmen Orkestra. U vreme rata u Bosni i Hercegovini Lošić se seli u Ljubljanu, gde počinje da radi kao dizajner i marketinški stručnjak. Godine 1997, zajedno sa braćom Ćeremida, obnavlja Plavi orkestar. Posle rata se vraća da živi i radi u Sarajevu.[2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 19. jula 1964. godine u Banjaluci, gde je njegov otac Dobrota radio kao novinar.[3] Njegova majka Nada radila je u biblioteci, tako da je na stolu uvek imao najnovija izdanja knjiga, a divno je svirala i gitaru pa je u kući uvek bilo mnogo muzike. Zahvaljujući njoj formirao muzički ukus.[3] U Sarajevu je završio osnovnu školu Slaviša Vajner Čiča, a potom i Prvu gimnaziju.[3]
Rad[uredi | uredi izvor]
Lošić je kompozitor popa često inspirisanog folklorom, kao i pozorišnih partitura (Romeo i Julija, Limunada, Majka hrabrost), partitura dokumentarnih i igranih filmova. Njegov novi rad obuhvata filmove poput Gori vatra, Kajmak i marmelada, Dani i sati, Ljubitelji granica i osnivanje svog novog filmskog orkestra Saše Lošića koji je svoju svetsku premijeru imao na 10. jubilarnom Filmskom festivalu u Sarajevu gala koncertima u Narodnom pozorištu Sarajevo.
Plavi orkestar muzičke enciklopedije opisuju kao jedan od „kulturnih fenomena 1980-ih i 1990-ih” (5 miliona prodatih primeraka). Bend je ostao popularan do danas, sa 10 albuma i više od 1500 koncerata širom sveta.
Lošić je sarađivao sa brojnim talentovanim muzičarima i pevačima iz cele Evrope, uključujući:
- Džandan Erčetin /turska pevačica/
- Momčilo Bajagić
- Vlatko Stefanovski
- Crvena jabuka
- Đavoli
- Jovan Kolundžija
- Severina
- Zoran Predin
- Tanja Ribič
- Zdravko Čolić
Privatni život[uredi | uredi izvor]
1995. godine u Ljubljani upoznao je svoju sadašnju partnerku, Slovenku Špelu Možinu koja mu je velika podrška. Špela je diplomatkinja, a 2017. je dobila premeštaj u Sarajevo, što je i Sašu vratilo u njegov grad. Ipak, njegova velika želja je da jednog dana preseli na Hvar.[4]
Muzika za filmove i serije[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Vanja Radenković (13. 8. 2009). „Saša Lošić najavio venčanje”. Story. Arhivirano iz originala 16. 9. 2009. g. Pristupljeno 26. 3. 2010.
- ^ „Loša u "svom fazonu" prošetao Sarajevom, nasmijan uprkos oblačnom vremenu”. Klix.ba. 11. 4. 2019. Pristupljeno 11. 4. 2019.
- ^ a b v „ŽIVOTNA PRIČA – Saša Lošić Loša: Biću srećan tek kada se ugase reflektori”. Glossy (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-04-01.[mrtva veza]
- ^ „Saša Lošić Loša biografija | Biografija.info”. www.biografija.info. Pristupljeno 2023-04-01.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Oficijelni sajt
- Saša Lošić na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Kao da smo dah prošlosti („Politika”, 25. novembar 2012)