Pređi na sadržaj

Saša Mirković

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Saša Mirković
Mirković (2021)
Datum rođenja(1972-09-07)7. septembar 1972.(52 god.)
Mesto rođenjaBorSR Srbija, SFR Jugoslavija
Univerzitet
Zanimanje
  • preduzetnik
  • menadžer
  • producent
  • književnik
Veb-sajtsasamirkovic.com

Saša Mirković (Bor, 7. septembar 1972) srpski je preduzetnik, muzički producent i menadžer. Osnivač je i vlasnik preduzeća Hype Production.[1] Bio je šef tima predstavnika Srbije na Pesmi Evrovizije 2007. kada je pobedu odnela predstavnica Srbije Marija Šerifović.

Biografija

Rođen je 7. septembra 1972. u Boru, u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Srbiji. Osnovnu, srednju i nižu muzičku školu je završio u rodnom gradu, a potom Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu. Magistrirao je na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Odmah po završetku studija započeo je rad kao estradni menadžer.

Godine 2005. osnovao je producentsku kuću Beoton, koja se bavi muzičkom i TV produkcijom. Tokom 2006. sa Leontinom Vukomanović osnovao je dečji muzički festival Čarolija. Godine 2020. sa Sašom el Hamedom osnovao je preduzeće Hype Production i istoimenu televiziju.

Sudski procesi

Saša Mirković je sa Milenom Trajković uhapšen zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je predsedavao Skupštinom grada Zaječara i na taj način oštetio budžet za 13,9 miliona dinara. Prijavu zbog nabavke paketića ranije je protiv Mirkovića podneo Boško Ničić, sadašnji gradonačelnik Zaječara. Po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) su 11. septembra 2017. uhapsili Sašu Mirkovića i Milenu Trajković, kao bivša odgovorna lica gradske vlasti u Zaječaru. Kao vodeća ličnost Srpske napredne stranke (SNS) u ovom gradu 2013. godine, Mirković je na vanrednim lokalnim izborima bio kandidat za gradonačelnika, a na mesto predsednika Skupštine došao je nakon izbora, u julu iste godine.[2] Mirković je osumnjičen da je zloupotrebio službeni položaj tako što je naložio Mileni Trajković, bivšem šefu kabineta gradonačelnika Zaječara, da u periodu od septembra do decembra 2013. godine izvrši nabavku robe, bez sprovođenja Zakona o javnim nabavkama. Time je posredovao da Gradska uprava od firme OFY Company iz Beograda izvrši nabavku vrednosti od više od 13,9 miliona dinara.[2]

Protiv Saše Mirkovića kao bivšeg odgovornog lica Grada Zaječara, kao i D.P. i A.V. bivših odgovornih lica u Fudbalskom klubu (FK) Timok iz Zaječara, podneta je i krivična prijava Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru, zbog sumnje da su zloupotrebili položaj odgovornog lica. Oni su osumnjičeni da su u periodu od avgusta 2013. do februara 2015. godine, sa namerom sticanja protivpravne imovinske koristi za Timočku TV i radio, iskorišćavanjem svog položaja u FK Timok zaključili štetan ugovor o poslovnoj saradnji, na osnovu kojeg je klub sukcesivno uplatio nešto više od 20,9 miliona dinara Timočkoj TV i radiju za prenos utakmica i medijsko promovisanje.[2] Deo ovog novca u iznosu od 1,8 miliona dinara odmah je prebačen na račun firme Beoton R iz Bora čiji je vlasnik Saša Mirković. Osumnjičeni su na taj način oštetili fudbalski klub i pribavili imovinsku korist Timočkoj TV i radiju i firmi Beoton R. Ovakvi navodi iz saopštenja MUP-a sadrže delove krivične prijave koju je Boško Ničić zajedno sa 2.110 građana podneo dok je bio u opoziciji, u aprilu 2015. godine. Nakon što je postao gradonačelnik, Ničić je krajem juna 2017. podneo prijavu za zloupotrebe u nabavci novogodišnjih paketića 2013.[2]

Dela

  • Molitva za patriote — Kako sam sa Marijom Šerifović osvojio Evropu (2021)

Reference

  1. ^ „Saša Mirković: Hype TV i Hype BiH su nadmašili konkurenciju! Evo šta je još poručio”. 24 sedam. Pristupljeno 21. 5. 2024. 
  2. ^ a b v g „Saša Mirković uhapšen zbog novogodišnjih paketića i finansiranja medija”. Centar za istraživačko novinarstvo Srbije. Pristupljeno 21. 5. 2024. 

Spoljašnje veze