Sibinj (Hrvatska)

Koordinate: 45° 11′ 22″ S; 17° 54′ 29″ I / 45.18945218752556° S; 17.90818757599552° I / 45.18945218752556; 17.90818757599552
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sibinj
rimokatolička crkva, Sibinj
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaBrodsko-posavska
OpštinaOpština Sibinj (Hrvatska)
Stanovništvo
 — 2011.2.424
Geografske karakteristike
Koordinate45° 11′ 22″ S; 17° 54′ 29″ I / 45.18945218752556° S; 17.90818757599552° I / 45.18945218752556; 17.90818757599552
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina114 m
Sibinj na karti Hrvatske
Sibinj
Sibinj
Sibinj na karti Hrvatske
Sibinj na karti Brodsko-posavske županije
Sibinj
Sibinj
Sibinj na karti Brodsko-posavske županije
Ostali podaci
Poštanski broj35252 Sibinj
Pozivni broj+385 35
Registarska oznakaSB
Veb-sajtwww.sibinj.hr

Sibinj naselje i sedište istoimene opštine u Brodsko-posavskoj županiji, Republika Hrvatska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu bivše velike opštine Slavonski Brod. Pobuna seljaka u Sibinju 20. februara 1935. se desila pod uticajem župnika iz Podcrkavlja Mihajla Praksića, koji je seljake iz tog sela poveo u duhovni rat. Veliki broj žrtava ovih seljaka poneo je na svojoj duši ovaj klerikalac, čiji je život bio ispunjen nemoralnim i kriminalnim radnjama. Ranije je bio kažnjavan za falsifikovanje novca, a od svog biskupa Akšamovića je proteran iz župe zbog nemoralnog života i skandala.[1] Jedan od ustaških zločinaca iz sela, Milan Pavičić je hapsio Srbe u doba NDH, odvodio ih u logore, batinao ih je u Kobašu i Oriovcu. 1942. je služio kao vojnik na Drini i klao je i ubijao Srbe. Po sopstvenom priznanju, sam je sa jedne hridi bacio 70 Srba u Drinu.[2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Sibinj je imala 6.895 stanovnika, od čega u samom Sibinju 2.424.[3]

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Sibinj je imalo 2.226 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
2.053 92,22%
Srbi
  
63 2,83%
Jugosloveni
  
45 2,02%
Ukrajinci
  
23 1,03%
Albanci
  
4 0,17%
Nemci
  
4 0,17%
Poljaci
  
2 0,08%
Slovenci
  
2 0,08%
Mađari
  
1 0,04%
Muslimani
  
1 0,04%
neopredeljeni
  
10 0,44%
region. opr.
  
1 0,04%
nepoznato
  
17 0,76%
ukupno: 2.226

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Novak 1986, str. 422.
  2. ^ Zovak, Domagoj (2017). Prilozi za povijest Broda i okolice, knj. 3., Dokumenti Okružnog narodnoga suda Slavonski Brod o suđenju suradniku OZNE. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. str. 281, 297. 
  3. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 1. 5. 2016. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Novak, Viktor (1986). Magnum Crimen, pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj (reprint izdanje). Nova knjiga, Beograd. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]