Slavica Garonja Radovanac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slavica Garonja Radovanac
Slavica Garonja
Lični podaci
Puno imeSlavica Garonja
Datum rođenja(1957-03-02)2. mart 1957.(67 god.)
Mesto rođenjaBeograd, FNRJ
NagradeNagrada „Sava Mrkalj“

Slavica Garonja Radovanac (Beograd, 1957) srpski je istoričar književnosti, književnik i univerzitetski profesor.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirala je jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na Filološkom fakultetu 1980. godine, magistrirala (1987) i doktorirala (2004) u oblasti narodne književnosti.[1]

Radila je u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ (1986-1991), Trgovačkoj škola (1992-2005) i na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu od 2005, gde predaje i danas[1] kao vanredni profesor.[2]

U mnogim časopisima objavljivala je poeziju, književne kritike, studije, eseje, prozu. U svom književnom stvaralaštvu obrađuje teme koje se oslanjaju na etnos i usud žene odnosno ženski princip.

Mogu reći da su (i) moje inspiracije u prozi koncentrisane koliko oko etnosa - u najlepšem smislu jezičke memorije identiteta naroda, toliko i oko žene kao glavne junakinje, odnosno ženskog principa.[3]

Učestvovala je na nekoliko naučnih skupova i kongresa.[2]

Članica je Društva književnika Srbije, Srpske književne zadruge, Matice srpske.[1][2]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada „Pečat vremena“ za najbolji roman u 2014. Povratak u Arkadiju (plavo kolo SKZ, 2014), uručena 12.05.2015. (časopis „Pečat“)[2]
  • Nagrada „Sava Mrkalj“ za doprinos izučavanju književnosti Srba iz Hrvatske[2]
  • Nagrada „Radovan Beli Marković” za roman „Šapati Male Vlaške” (2022)[4]

Dela[uredi | uredi izvor]

Beletristika
  • Pod mesečevim lukom, roman (Rad, Beograd, 1992; Biblioteka Znakovi pored puta); ostala izd., 1998, 2001, 2009)[1]
  • Deveta kuća , putopisna proza (Altera, Beograd, 1994)[1]
  • Ispovedanje tišine, pesme (Književno društvo „Sveti Sava“, Beograd, 1996)[1]
  • Moj predak je drvo, poeme (Književno društvo „Sveti Sava“), Beograd, 2007. (Pesnička manufaktura Beogradske manufakture snova)[1]
  • Izidina kopča, pripovetke (Srpska književna zadruga, Beograd, 2013. Biblioteka Savremenik)[1]
  • Povratak u Arkadiju, roman (Srpske književne zadruge, Beograd, 2014, 106. plavo kolo, knj. 706; Nagrada „Pečat vremena“)[1]
  • Parusija, glasovi ispod paprati: roman (Prometej, Novi Sad, 2018)[1]
  • Pod Mesečevim lukom, roman (Srpska književna zadruga, Beograd, 2018, Mala biblioteka, 5. izdanje)[1]
Književna kritika i književna nauka
  • Iz senke: kritike, ogledi i mali eseji, Književna omladina Srbije, Beograd, 2003.[1]
  • Žena u srpskoj književnosti, Dnevnik, Novi Sad, 2010. (Biblioteka Legat; knj. 7)[1]
  • Žene govore: razgovori sa književnim savremenicama jednog stoleća (Altera, Beograd, 2013; Biblioteka Kalem preko)[1]
  • Srpska književna Krajina: od baštine do egzodusa (Prometej, Novi Sad, 2015)[1]
  • Žena i ideologija: u srpskoj književnosti (FILUM, Kragujevac, 2017; Biblioteka Crvena linija)[1]
Folkloristika
  • Narodne pesme slavonske granice, Narodna knjiga, Beograd, 1987. (Biblioteka Raskovnik, knj. 6)[1]
  • Narodne priče sa Papuka, Književno društvo „Sava Mrkalj“, Novi Sad, 1996.[1]
  • Antologija srpske narodne lirsko-epske poezije vojne krajine, Stručna knjiga, Beograd, 2000.[1]
  • Srpsko usmeno književno nasleđe vojne krajine: u zapisima 18, 19 i 20. veka, Čigoja štampa, Beograd, 2008.[1]
  • Od Carigrada do Budima: aspekti usmenog pesništva; savremena književnost na folklornoj matrici (Akademska knjiga, Novi Sad, 2014; biblioteka Horizonti)[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s „Slavica Garonja (Radovanac) – Srpsko Književno Društvo” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-18. 
  2. ^ a b v g d Garonja Radovanac, Slavica. „CURRICULUM VITAE” (PDF). FILUM. 
  3. ^ Slavica Garonja: Od zlatne doline do zlatnog veka, (ur. dr Ana Stjelja), magazin Alia Mundi br. 1, januar-april 2017, str 8.
  4. ^ Lazarević, Radovan (10. 10. 2022). „U rodnom mestu uručena prva književna nagrada "Radovan Beli Marković". RTS. Pristupljeno 10. 10. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • O romanu "Povratak u Arkadiju" napisano je 14 prikaza, a nagrađen je i nagradom "Pečat vremena" kao trajan doprinos srpskoj književnosti.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]