Slavica Garonja Radovanac
Slavica Garonja Radovanac | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Slavica Garonja |
Datum rođenja | 2. mart 1957. |
Mesto rođenja | Beograd, FNRJ |
Nagrade | Nagrada „Sava Mrkalj“ |
Slavica Garonja Radovanac (Beograd, 1957) srpski je istoričar književnosti, književnik i univerzitetski profesor.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Diplomirala je jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na Filološkom fakultetu 1980. godine, magistrirala (1987) i doktorirala (2004) u oblasti narodne književnosti.[1]
Radila je u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ (1986-1991), Trgovačkoj škola (1992-2005) i na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu od 2005, gde predaje i danas[1] kao vanredni profesor.[2]
U mnogim časopisima objavljivala je poeziju, književne kritike, studije, eseje, prozu. U svom književnom stvaralaštvu obrađuje teme koje se oslanjaju na etnos i usud žene odnosno ženski princip.
Mogu reći da su (i) moje inspiracije u prozi koncentrisane koliko oko etnosa - u najlepšem smislu jezičke memorije identiteta naroda, toliko i oko žene kao glavne junakinje, odnosno ženskog principa.[3]
Učestvovala je na nekoliko naučnih skupova i kongresa.[2]
Članica je Društva književnika Srbije, Srpske književne zadruge, Matice srpske.[1][2]
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- Nagrada „Pečat vremena“ za najbolji roman u 2014. Povratak u Arkadiju (plavo kolo SKZ, 2014), uručena 12.05.2015. (časopis „Pečat“)[2]
- Nagrada „Sava Mrkalj“ za doprinos izučavanju književnosti Srba iz Hrvatske[2]
- Nagrada „Radovan Beli Marković” za roman „Šapati Male Vlaške” (2022)[4]
Dela[uredi | uredi izvor]
- Beletristika
- Pod mesečevim lukom, roman (Rad, Beograd, 1992; Biblioteka Znakovi pored puta); ostala izd., 1998, 2001, 2009)[1]
- Deveta kuća , putopisna proza (Altera, Beograd, 1994)[1]
- Ispovedanje tišine, pesme (Književno društvo „Sveti Sava“, Beograd, 1996)[1]
- Moj predak je drvo, poeme (Književno društvo „Sveti Sava“), Beograd, 2007. (Pesnička manufaktura Beogradske manufakture snova)[1]
- Izidina kopča, pripovetke (Srpska književna zadruga, Beograd, 2013. Biblioteka Savremenik)[1]
- Povratak u Arkadiju, roman (Srpske književne zadruge, Beograd, 2014, 106. plavo kolo, knj. 706; Nagrada „Pečat vremena“)[1]
- Parusija, glasovi ispod paprati: roman (Prometej, Novi Sad, 2018)[1]
- Pod Mesečevim lukom, roman (Srpska književna zadruga, Beograd, 2018, Mala biblioteka, 5. izdanje)[1]
- Književna kritika i književna nauka
- Iz senke: kritike, ogledi i mali eseji, Književna omladina Srbije, Beograd, 2003.[1]
- Žena u srpskoj književnosti, Dnevnik, Novi Sad, 2010. (Biblioteka Legat; knj. 7)[1]
- Žene govore: razgovori sa književnim savremenicama jednog stoleća (Altera, Beograd, 2013; Biblioteka Kalem preko)[1]
- Srpska književna Krajina: od baštine do egzodusa (Prometej, Novi Sad, 2015)[1]
- Žena i ideologija: u srpskoj književnosti (FILUM, Kragujevac, 2017; Biblioteka Crvena linija)[1]
- Folkloristika
- Narodne pesme slavonske granice, Narodna knjiga, Beograd, 1987. (Biblioteka Raskovnik, knj. 6)[1]
- Narodne priče sa Papuka, Književno društvo „Sava Mrkalj“, Novi Sad, 1996.[1]
- Antologija srpske narodne lirsko-epske poezije vojne krajine, Stručna knjiga, Beograd, 2000.[1]
- Srpsko usmeno književno nasleđe vojne krajine: u zapisima 18, 19 i 20. veka, Čigoja štampa, Beograd, 2008.[1]
- Od Carigrada do Budima: aspekti usmenog pesništva; savremena književnost na folklornoj matrici (Akademska knjiga, Novi Sad, 2014; biblioteka Horizonti)[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s „Slavica Garonja (Radovanac) – Srpsko Književno Društvo” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-18.
- ^ a b v g d Garonja Radovanac, Slavica. „CURRICULUM VITAE” (PDF). FILUM.
- ^ Slavica Garonja: Od zlatne doline do zlatnog veka, (ur. dr Ana Stjelja), magazin Alia Mundi br. 1, januar-april 2017, str 8.
- ^ Lazarević, Radovan (10. 10. 2022). „U rodnom mestu uručena prva književna nagrada "Radovan Beli Marković"”. RTS. Pristupljeno 10. 10. 2022.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- O romanu "Povratak u Arkadiju" napisano je 14 prikaza, a nagrađen je i nagradom "Pečat vremena" kao trajan doprinos srpskoj književnosti.