Pređi na sadržaj

Spomen-park Kraljeva česma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomen-park Kraljeva česma
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaSavski venac
Država Srbija
Vrsta spomenikaspomen-park
Vreme nastanka1936.

Spomen-park Kraljeva česma predstavlja spomen-kompleks podignut u znak sećanja na kralja Aleksandra I Karađorđevića, mesto gde je ujedno streljano nekoliko hiljada ljudi u jesen 1944. godine od strane komunističkih vlasti.

Spomen-park se nalazi u naselju Lisičiji potok u opštini Savski venac. Gradnja Kraljeve česme počela je 1932. godine, napravljena je 1936. godine, da bi bila renovirana 2023. Lisičiji potok je ujedno najveće stratište u Beogradu posle Drugog svetskog rata, gde su komunističke vlasti streljale hiljade Beograđana.

Opšte informacije[uredi | uredi izvor]

Česma je počela da se pravi 1932, a svečano je otvorena 6. jula 1936. godine u čast kralja Aleksandra I Karađorđevića od strane Društva za ulepšavanje i unapređenje Dedinja, a projektovao ju je ruski arhitekta Nikolaj Krasnov,[a] tako da voda ističe iz glave lava.[2][3][4] Mesto na kojem se nalazi je ispod stene koja formira liticu, a kroz nju ide prirodni izvor vode.[3] Česmu je svečano otvorio tadašnji gradonačelnik Beograda Vlada Ilić.[5] Ovo prirodno, graditeljsko i memorijalno znamenje Beograda postalo je zbog blizine rezidencije Karađorđevića u čijoj se blizini nalazila. Prostor oko dvorišta česme nalazi se u neposrednoj blizini Belog dvora.[6][7]

Komunistička vlast koja je došla na čelo države 1945. godine na prostoru Lisičijeg potoka i na mestu gde se nalazi Kraljeva česma ubila je više hiljada Beograđana, procenjuje se oko 7.000.[8] Spomen-park je nakon toga prepušten zubu vremena, a devedesetih godina je dodatno devastiran kada su u neposrednoj blizini Kraljeve česme napravljene prve zgrade, mnoge podignute na mestima gde su posle Drugog svetskog rata pripadnici OZNE likvidirali ljude, na nekim mestima su bile i masovne grobnice.[1] Prostor je najviše urušen dvehiljaditih godina kada je potpuno zarastao u korov i postao nepristupačan za građane. Narednih godina ovaj prostor postao je mesto za odlaganje šuta i ispuštanje otpadnih voda.[1]

Godine 2009. pokrenuta je inicijativa da se ovaj spomen-park obnovi, a da se u njegovom sklopu podigne i spomenik žrtvama komunističkog režima. Nekoliko udruženja građana, Srpska pravoslavna crkva, pojedinci i javne ličnosti od 2015. godine su pokušavali da kroz Inicijativni odbor ostvare ideju o uređenju ovog prostora.[1] Od tada, pa narednih godina održavale su se nezvanične komemoracije i parastosi na ovom mestu, gde su udruženja i građani čistili spomen park.[1]

Na godišnjicu ubistva kralja Aleksandra I Karađorđevića, 9. oktobra 2023. godine, svečano je nakon restauracije i izvršenih radova otvoren spomen-park Kraljeva česma.[8] Radove na obnovi i restauraciji izveo je Grad Beograd, uključujući uređenje parka sa zelenim površinama, pešačke staze, rasvetu i postavljanje klupa.[8]

Nakon što su uništeni posle Drugog svetskog rata, iznad česme posle rekonstrukcije 2023. godine ponove stoje stihovi : „Tok mi je život večne mladosti, a žubor pesma čiste radosti. Ko tok mi pije - taj i mladuje, ko žubor sluša - taj se raduje”.[9]

Zavod za javno zdravlje Srbije ističe da iz česme teče izvorska voda pogodna za piće i da se njen kvalitet redovno kontroliše.[2]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Postoje izvori koji ističu da je česmu možda projektovao član tima arhitekte Nikolaja Krasnova.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]