Stipo Manđeralo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stipo Manđeralo
Datum rođenja1938.
Mesto rođenjaVidoši

Stipo Manđeralo je profesor u livanjskoj (BiH) gimnaziji i autor značajnih dela iz livanjske tradicije i istorije. Manđeralo je rođen 1938. godine u Vidošima kod Livna. Filozofski fakultet završava u Sarajevu, a od 1962. do danas profesor je za južnoslovenske književnosti i jezik.[1] U stručnim pedagoškim časopisima javlja se radovima o problematici nastave jezika i književnosti u praksi. Sve vreme svog delovanja predano se bavi proučavanju istorije grada Livna i livanjskog kraja. Nekoliko njegovih zapaženih radova objavljeno je u „Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu“, mostarskoj „Hercegovini“, sarajevskim časopisima „Odjek“ i „Treći program RTVSa“, livanjskim „Tragovima“, „Livanskim vidicima“, „Svjetlu riječi“, te u sklopu različitih naučnih simpozija. Knjiga „Gospodari kamena“ (1987) svojevrsna je enciklopedija livanjskog klesarstva, „Lozićev ilirski san“ (1992) govori o životu i delu bosanskog franjevca Grge Lozića, a u „Kutiji za čuvanje vremena“ (1996) pohranjeni su neki mali i zanimljivi detalji iz svakodnevne istorije livanjskog kraja.Svojom poslednjom knjigom „Zlatne ruke“ (1999) Manđeralo dokumentuje biografije livanjskih zanatlija i s puno zanosa govori o starim zanatima, koji su već odavno iščezli sa ulica stare gradske čaršije u Livnu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Stipo Manđeralo”. Radio Livno. Pristupljeno 12. 5. 2021.