Pređi na sadržaj

Tamra

Koordinate: 32° 51′ 13″ S; 35° 11′ 52″ I / 32.8536° S; 35.1977° I / 32.8536; 35.1977
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tamra
טַמְרָה, תַמְרָה
طمرة
Pogled na Tamru
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Izrael
OkrugSeverni okrug
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2018.33.851 [1]
 — gustina1.156,94 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate32° 51′ 13″ S; 35° 11′ 52″ I / 32.8536° S; 35.1977° I / 32.8536; 35.1977
Površina29,259 km2
Tamra na karti Izraela
Tamra
Tamra
Tamra na karti Izraela
Ostali podaci
GradonačelnikSohil Diab

Tamra (arap. طمرة, hebr. טַמְרָה ili hebr. תַמְרָה) je većinski arapski grad u Severnom okrugu države Izrael, koji se nalazi u donjoj Galileji 5 km severno od Šefa Amra i približno 20 km istočno od Akoa. Grad je 2018. godine imao 33.851 stanovnika.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tamra je drevno selo na brdu. Pri gradnji novih seoskih kuća stari četvrtasti kameni blokovi se ponovo upotrebljavaju. U selu postoje cisterne i grobnice koje su uklesane u stene.[3]

Tokom krstaške era 1253, Džon Aleman, gospodar Cezareje, prodao je nekoliko sela, uključujući Tamru, Hospitalcima.[4] Pomenuta je 1283. u hudni to jest sporazumu o primirju, kao deo teritorije pod kontrolom krstaša, primirje je dogovoreno između krstaša iz Akoa i mamelučkog sultana Kalavuna.[5]

Osmansko doba[uredi | uredi izvor]

Tamra, je uključena u sastav Osmanskog carstva 1517. godine, a prema popisu 1596. godine selo se nalazilo u nahiji Ako, koja je bila deo Sandžaka Safad. Stanovništvo su činila 22 muslimanska domaćinstva. Plaćali su fiksnu poresku stopu od 20% na pšenicu, ječam, stabla voća, pamuk, povremene prihode, košnice i zimske pašnjake; ukupno 2.929 Akči.[6][7] Selo je 1799. pomenuto pod imenom „Tomrat” na mapi Pjera Žakotena.[8]

Britanski konzul Rodžers procenio je 1859. godine da selo ima 1.200 stanovnika, takođe je zabeležio da su svi oni muslimani, kao i da kultivisano područje pokriva površinu od 80 fedana,[9] dok je Viktor Geren 1875. naveo da ima 800 stanovnika, i da su svi muslimani.[10]

Britanski Fond za Istraživanje Palestine (PEF) je 1881. sproveo Premer Palestine, pri opisu sela Tamra navedeno je sledeće: „Veliko selo, sa malom džamijom na istočnoj i bunar na severnoj strani sela. Zapadno od kuća postoji grobnica uklesana u kamenu. Južno od sela, u dolini, lep maslinjak se proteže sve do Er Ruvejsa”.[9]

Popis stanovništva koji je sproveden oko 1887. godine pokazao je da Tamra ima oko 535 stanovnika, kao i da su svi muslimani.[11]

Doba Britanskog mandata nad Palestinom[uredi | uredi izvor]

U vreme popisa stanovništva u Palestini (1922) Tamra je imala 1.111 stanovnika, od kojih su svi bili muslimani,[12] na sledećem popisu stanovništva u Palestini (1931) broj stanovnika je porastao na 1.258, a svi su bili muslimani, i živeli su u ukupno 282 domaćinstva.[13]

Prema statističkim podacima o selima Palestine, koje je prikupila vlada Britanskog mandata nad Palestinom (1945), Tamra je imala 1.830 stanovnika, od kojih su svi bili muslimani,[14] dok je površina zemlje koja je pripadala selu bila 30.559 dunama.[14][15] Za plantaže i zemljište koje je navodnjavano korišćeno je 1.564 dunuma, za žitarice 14.434 dunuma,[14][16] dok je 206 dunuma bilo građevinsko zemljište (pod kućama).[14][17]

Država Izrael[uredi | uredi izvor]

Tamru su izraelske snage preuzele od Arapske oslobodilačke vojske i Sirijske vojske u Arapsko-izraelskom ratu (1948), u akciji koja je bila deo Operacije Dekel. Civilno stanovništvo evakuisano je 20. maja 1948. po naredbi arapskih neregularnih snaga. Prema Beniju Morisu, postojao je strah da će se selo predati Jišuvu.[18] Grad je naglo porastao u prvih nekoliko godina postojanja Izraela kao nezavisne države, zbog priliva palestinskih izbeglica iz obližnjih uništenih sela, kao što su Al Birva ili Al Damun. Izraelske vlasti su veliki deo gradskog poljoprivrednog zemljišta oduzele i dodelile ga zemljoradničkim zadrugama i obližnjim jevrejskim naseljima, kao što je Micpe Aviv. Tamra je status lokalnog veća dobila 1956. godine, a za grad je proglašena 1996. godine.

Grad je postao poznat po velikoj fabrici mlečnih proizvoda nazvanoj „Radžeb-Tamra”, koja drži određeni udeo u tržištu mlečnih proizvoda u Izraelu, posebno u arapskom sektoru.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema Državnom zavodu za statistiku Izraela (DZS), krajem 2007. godine grad je imao ukupno 27.300 stanovnika.[19] Etnička i verska struktura grada 2001. godine bila je homogena, stanovništvo je gotovo u potpunosti bilo arapsko (99,6% muslimanske vere), bez značajnog udela jevrejskog stanovništva.

Prema podacima DZS-a, 2001. godine u gradu je živelo 11.900 muškaraca i 11.400 žena.[20]

Starosna struktura je bila sledeća:

Godine starosti 0–19 20–29 30–44 45–59 60–64 65+
Procenat (%) 48,5 18,0 19,7 9,0 1,6 3,0
Izvor: Državni zavod za statistiku Izraela[21]

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Izraela, u gradu je 2000. živelo 3.908 zaposlenih i 375 samozaposlenih radnika. Prosečna mesečna plata zaposlenog radnika u gradu 2000. iznosila je 2.887 šekela, što je realni rast od -2,2%. Zaposleni muškarci su imali prosečnu mesečnu platu od 3.358 šekela u poređenju sa 1.977 šekela koliko su primale žene, što je realni rast od -7,6%, to jest pad od 7,6%. Prosečni prihod samozaposlenih je bio 4.763 šekela. Naknadu za nezaposlene je primalo 445 ljudi, a 5.290 je primalo zagarantovane prihode.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Izraela, u gradu postoji 13 škola, koje je pohađalo 5.779 učenika. Raspoređenih u 9 osnovnih škola sa 4.000 učenika, i 3 srednje škole sa 2.324 srednjoškolaca. Prema istom izvoru 2001. godine 54,6% učenika 12. razreda steklo je pravo na sertifikat o zrelosti (engl. matriculation certificate).

Krajem devedesetih sociolog Asad Ganim je u Tamri osnovao nevladinu organizaciju (engl. NGO), nazvanu Ibn Haldun, koja se zalagala za veću zastupljenost arapske istorije u školskom programu u izraelskim školama.[22]

Sport[uredi | uredi izvor]

Fudbalski klubovi koji trenutno postoje u gradu su Makabi Tamra i Cejrej Tamra, oba kluba igraju u ligi Gimel (peta liga) izraelskog fudbala. Makabi Tamra i Hapoel Bnej Tamra (koji je prestao da postoji), igrali su u prošlosti (1988. i 2006) u ligi Arcit (nekadašnja treća liga), nakon što su u nju prešli iz lige Alef, koja je u to doba bila za rang niže (danas je treća liga).

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Population in the Localities 2018” (XLS). Israel Central Bureau of Statistics. 25. 8. 2019. Pristupljeno 26. 8. 2019. 
  2. ^ „General” (PDF). Israel Central Bureau of Statistics. 
  3. ^ Dauphin 1998, str. 664
  4. ^ Delaville Le Roulx, 1883, p. 184; cited in Clermont-Ganneau, 1888, pp. 309 -310; cited in Röhricht, 1893, RRH, p. 319, No. 1210
  5. ^ al-Qalqashandi version of the hudna, referred in Barag, 1979, p. 204, no. 20
  6. ^ Hütteroth and Abdulfattah, 1977, p. 192
  7. ^ Note that Rhode, 1979, p. 6 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. april 2019) writes that the Safad register that Hütteroth and Abdulfattah studied was not from 1595/6, but from 1548/9
  8. ^ Karmon, 1960, p. 162 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. decembar 2019)
  9. ^ a b Conder and Kitchener, 1881, SWP I, p. 273
  10. ^ Guérin, 1880, pp. 421-422
  11. ^ Schumacher, 1888, p. 175
  12. ^ Barron (1923). „Table XI, Sub-district of Acre”. str. 37. 
  13. ^ Mills (1932). „Census Of Palestine 1931”. str. 103. 
  14. ^ a b v g Department of Statistics (1945). „1945 statistics”. str. 5. 
  15. ^ Hadawi (1970). „Government of Palestine, Department of Statistics. Village Statistics, April, 1945.”. str. 41. 
  16. ^ Hadawi (1970). „Government of Palestine, Department of Statistics. Village Statistics, April, 1945.”. str. 81. 
  17. ^ Hadawi (1970). „Government of Palestine, Department of Statistics. Village Statistics, April, 1945.”. str. 131. 
  18. ^ Morris, 1987, p. 67
  19. ^ „Table 3 - Population of Localities Numbering Above 1,000 Residents and Other Rural Population” (PDF). Israel Central Bureau of Statistics. 30. 6. 2008. Pristupljeno 18. oktobar 2008. 
  20. ^ Struktura stanovništva po polu
  21. ^ „Local Authorities in Israel” (na jeziku: engleski). Israel Central Bureau of Statistics. Pristupljeno 27. 12. 2001. 
  22. ^ Pappe, 2011, p. 219

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]