Tergud Maršal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tergud Maršal
Tergud Maršal
Lični podaci
Datum rođenja(1908-07-02)2. jul 1908.
Mesto rođenjaBaltimor, Merilend, SAD
Datum smrti24. januar 1993.(1993-01-24) (84 god.)
Mesto smrtiBetesda, Merilend, SAD
UniverzitetUniverzitet Linkoln
Pravna škola Univerziteta Hauard
Profesijapravnik, sudija
Politička karijera
Politička
stranka
Demokratska stranka
Pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD
2. oktobar 1967[1] — 1. oktobar 1991.
PrethodnikTom Si Klark
NaslednikKlarens Tomas
32. Pravobranilac SAD
avgust 1965 — avgust 1967.
PrethodnikArčibald Koks
NaslednikErvin N. Grisvold
Sudija Apelacionog suda SAD za drugu oblast
avgust 1961 — avgust 1965.
Prethodnikpozicija uspostavljena
NaslednikVilfred Hajnberg

Tergud Maršal (engl. Thurgood Marshall; Baltimor, Merilend, SAD, 2. jul 1908Betesda, Merilend, 24. januar 1993) je bio američki advokat koji je služio kao pridruženi sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. Maršal je bio prvi Afroamerikanac na položaju pridruženog sudije.

Pre nego što je postao sudija, bio je advokat koji je ostao upamćen po visokom procentu dobijenih predmeta pred Vrhovnim sudom, uključujući i pobedu u procesu Braun protiv Odbora za obrazovanje. Pojavljivao se pred Vrhovnim sudom više nego bilo koji drugi advokat u istoriji.[2]

Predsednik SAD Lindon Džonson imenovao je Turguda Maršala u Vrhovni sud nakon povlačenja sudije Toma Klarka. Njegovo imenovanje je potvrđeno u Senatu glasovima 69 senatora, dok je 11 bilo protiv. Maršal je ostao u Sudu 24 godine. Pripadao je liberalnom krilu, a njegov najveći saveznik u Sudu je bio Vilijam Dž. Brenan. Njih dvojica su retko glasali različito, a žestoko su se protivili smrtnoj kazni.

Godine 1991. objavio je da se povlači iz Suda, iako je bio nezadovoljan što će njegovu zamenu birati Džordž H. V. Buš.[3] Buš je na kraju imenovao Klarensa Tomasa za novog pridruženog sudiju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Members of the Supreme Court of the United States”. Supreme Court of the United States. Arhivirano iz originala 29. 04. 2010. g. 
  2. ^ GMU. „Thurgood Marshall, Supreme Court Justice”. Arhivirano iz originala 14. 08. 2011. g. 
  3. ^ Lee Epstein, Jeffrey Allan Segal (2005). Advice and consent: the politics of judicial appointments. Oxford University Press US. ISBN 9780195300215. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]