Timur Kutlug-kan
Timur Kutlug-kan | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1370. |
Datum smrti | 1399. |
Mesto smrti | Saraj, |
Porodica | |
Roditelji | Timur-Malik |
Dinastija | Dinastija Boridžigin |
Kan Zlatne horde | |
Period | 1395. - 1399. |
Prethodnik | Toktamiš |
Naslednik | Šadibek-kan |
Savladar | Edigi |
Timur Kutlug-kan je bio kan Zlatne horde od 1395. godine do svoje smrti 1399. godine. Vladao je iz grada Saraja [1] [2] na donjoj Volgi [1], tj. na reci Athuba [2].
Bio je sin kana Bele horde Timur-Malika.
Godine 1379. kan Toktamiš je ubio njegovog oca i od tada se borio s njim.
On je našao zaštitnika i saveznika u moćnom tatarskom emiru Tamerlanu. Tamerlan je 1395. poveo pohod na Kipčak i u tom pohodu uništio Saraj, prestolnicu Zlatne horde [3], kao i Ukek, grad na istočnoj obali Volge [4]. Toktamiš je tada bio primoran da pobegne u grad Tjumenj, gde je osnovao kanat potpuno nezavistan od Zlatne horde. Tada je Timur Kutlug preuzeo vlast u Hordi, koja je u tome trenutku obuhvatala doline reka Don i Volge [2].
Tamerlan je za to vreme nastavio dalje prema severu i iste godine upada u Rusiju [1] [2]. Moskovski knez, Vasilij I Dmitrijevič polazi u susret tome opasnom neprijatelju, na čelu jedne velike vojske koja se ulogoruje na obalama Oke. Tamerlanova ratna slava uliva veliku bojazan Rusima i predočava im bezbroj nevolja. Ali, kada je stigao u Jeljec, tatarski vođa pošao je natrag i ne stigavši do Oke. Vasilij se tada osmelio u svojim odnosima sa Zlatnom hordom i prestao čak da joj plaća danak [2].
Tamerlan je nastavio pohod na Kipčak i sledeće godine [3].
Godine 1399. Timur Kutlug je umro, nasledio ga je Šadibek-kan.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Jelačić 1929.
- ^ a b v g d Miljukov 1939.
- ^ a b Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 400.
- ^ Milion putovanja Marka Pola 2012, str. 401.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Milion putovanja Marka Pola, 2012. Beograd
- Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz knjige „Istorija Rusije“ Pavela Miljukova, koja je u javnom vlasništvu.
- Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz knjige „Istorija Rusije“ Alekseja Jelačića, koja je u javnom vlasništvu.