Turetov sindrom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Turetov sindrom
SinonimiTuretov poremećaj
Žorž Žil de la Turet (1857—1904), francuski neurolog po kome je nazvan Turetov sindrom
SpecijalnostiPedijatrija, neurologija
SimptomiTikovi[1]
Vreme pojaveObično u djetinjstvu[1]
TrajanjeDugoročno[2]
UzrociGenetika sa uticajem sredine[2]
Dijagnostički metodZasnovana na istoriji i simptomima[1]
LekoviUglavnom ne postoje, povremeno antipsihotici i noraderenergici[1]
FrekvencijaOko 1%[1]

Turetov sindrom je čest neurorazvojni poremećaj koji nastaje u djetinjstvu,[3] kojeg karakterišu višestruki motorni tikovi i najmanje jedan vokalni tik. Ti tikovi mogu se privremeno suzbiti i obično im prethodi neželjeni poriv ili osjećaj u pogođenim mišićima. Neki uobičajeni tikovi su treptanje, kašalj, čišćenje grla, njuškanje i pokreti lica. [4]Turetov sindrom ne utiče negativno na inteligenciju ili životni vijek.

Iako je tačan uzrok nepoznat, vjeruje se da uključuje kombinaciju genetskih i faktora okoline. Ne postoje određeni testovi za dijagnozu Turetovog sindroma; nije uvijek tačno identifikovan jer je većina slučajeva blaga i ozbiljnost tikova smanjuje se kod većine djece tokom prolaska kroz adolescenciju. Ekstremni Turetovi sindromi u odrasloj dobi, iako senzacionalizovani u medijima, su rijetkost.

U većini slučajeva lijekovi za tikove nisu potrebni. Edukacija je važan dio bilo kojeg plana liječenja, a samo objašnjenje i uvjeravanje su dovoljan tretman. Mnogi pojedinci s Turetovim sindromom nisu dijagnostifikovani ili nikada ne traže medicinsku pomoć. Među onima koji su viđeni u specijalnim klinikama, hiperkinetički poremećaj i opsesivno-kompulzivni poremećaj prisutni su u većoj stopi. Ove dijagnoze koje se javljaju često uzrokuju više oštećenja pojedinca nego tikovi; stoga je važno pravilno identifikovati pridružena stanja i liječiti ih.[5]

Oko 1% djece i adolescenata u školskom uzrastu ima Turetov sindrom. Nekada se smatrao rijetkim i bizarnim sindromom, najčešće povezanim s koprolalijom, ali ovaj simptom je prisutan u samo maloj manjini ljudi sa Turetovim sindromom.[6] Ovom stanju ime je dao Žan-Marten Šarko (1825—1893) u po francuskom ljekaru i neurologu Žoržu Žilu de la Turetu, koji je objavio izvještaj o devet pacijenata sa Turetovim sindromom 1885. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Stern, J. S. (2018). „Tourette's syndrome and its borderland” (PDF). Practical Neurology. 18 (4): 262—70. PMID 29636375. S2CID 4709096. doi:10.1136/practneurol-2017-001755. .
  2. ^ a b Tourette syndrome fact sheet. Arhivirano decembar 1, 2018 na sajtu Wayback Machine National Institute of Neurological Disorders and Stroke. July 6, 2018. Retrieved on November 30, 2018.
  3. ^ Jankovic J. Movement Disorders, An Issue of Neurologic Clinics. The Clinics: Radiology: Elsevier, 2014, p. viii
  4. ^ SINGER, HARVEY S.; WALKUP, JOHN T. (1991-01). „Tourette Syndrome and Other Tic Disorders Diagnosis, Pathophysiology, and Treatment”. Medicine. 70 (1): 15—32. ISSN 0025-7974. doi:10.1097/00005792-199101000-00002.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  5. ^ Du, J. C.; Chiu, T. F.; Lee, K. M.; Wu, H. L.; Yang, Y. C.; Hsu, S. Y.; Sun, C. S.; Hwang, B.; Leckman, J. F. (2010). „Tourette syndrome in children: An updated review”. Pediatrics and Neonatology. 51 (5): 255—64. PMID 20951354. doi:10.1016/S1875-9572(10)60050-2. 
  6. ^ Singer, H. S. (2005). „Tourette's syndrome: From behaviour to biology”. The Lancet. Neurology. 100 (3): 641—57. PMID 15721825. S2CID 20181150. doi:10.1016/S1474-4422(05)01012-4. .

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija
Spoljašnji resursi