Ulug-Muhamed

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulug-Muhamed
Ulug-Muhamedov pohod na Rusiju
Lični podaci
Datum rođenja1405.
Datum smrti1445..
Mesto smrtiKazanj,
Porodica
PotomstvoQasim Khan, Mäxmüd of Kazan
DinastijaBoridžigin
Kan Zlatne horde
Period1419. - 1433.
PrethodnikKadir Berdi-kan
NaslednikKiči-Muhamed-kan
Kan Zlatne horde
PrethodnikBarak-kan bin Koiričak
NaslednikSaid-Ahmed
Kan Kazanja
Period1438. - 1445.
Prethodniknema
NaslednikMahmud, kan Kazanja
SavladarDevlet Berdi-kan

Ulug-Muhamed (1405 - 1445, Kazanj) je bio kan Zlatne horde (1419 - 1433) (sa prekidima) i osnivač i prvi kan Kazanjskog kanata (1438 - 1445).

Godine 1419. Ulug-Muhamed je ubio de facto kana Zlatne horde Edigija, koji je bio glavni oslonac legitimnog kana Hadži-Muhameda, zbacio legitimnog kana i dokopao se vlasti u Hordi. U tom trenutku on je zavladao dolinom reke Don i Volge [1].

Vladao je zajedno sa Devlet Berdi-kanom, ali ta vladavina je bila neuspešna. Građanski rat i anarhija su se nastavili. Stalno su se javljali uzurpatori:

Što se tiče situacije u susedstvu u Rusiji je od 1425. godine besneo građanski rat [1], koji izvesno vreme zaustavlja napredovanje Moskve [2]. Rat upropašćuje sve tekovine moskovske politike. Stric tadašnjeg desetogodišnjeg vladara Vasilija II, Jurij II, galički knez u oblasti Kostrome, polaže pravo na moskovski presto i hoće da zbaci svog nećaka. Uz pripomoć rjazanjskoga kneza i kneževa Možajska, a protivno izričitoj želji Ulug-Muhameda, on izgoni Vasilija II iz Moskve i primorava ga da se povuče u Kolomnu [1].

Godine 1433. Kiči-Muhamed-kan ga je konačno zbacio s vlasti, ali pojavio se novi uzurpator Said-Ahmed. Tada Ulug-Muhamed osniva novi tatarski kanat na srednjoj Volgi sa prestonicom u Kazanju i koristi priliku da napada Moskovski kneževinu [2] i na kraju izvrši jednu veliku najezdu [1].

Godine 1445. Ulug-Muhamed je umro, a na prestolu Kazanjskog kanata ga je nasledio sin Mahmud.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Miljukov 1939.
  2. ^ a b Jelačić 1929.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz knjige „Istorija Rusije“ Pavela Miljukova, koja je u javnom vlasništvu.
  • Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz knjige „Istorija Rusije“ Alekseja Jelačića, koja je u javnom vlasništvu.