Ferenc Šaš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ferenc Šaš
(Ferenc Sas)
Šaš 1936/38.
Lični podaci
Datum rođenja (1915-08-16)16. avgust 1915.
Mesto rođenja Budimpešta, Austrougarska
Datum smrti 3. septembar 1988.(1988-09-03) (73 god.)
Mesto smrti Buenos Ajres, Argentina
Državljanstvo Mađarska mađarsko
Argentina argentinsko
Pozicija Vezni
Seniorska karijera
Godine Klub Nast. (Gol)
1934—1938. MTK Hungaria 334 (56)
1939—1940. Boka juniors 28 (9)
1943—1945. Argentinos juniors 74 (12)
1945—1948. Makabi Buenos Ajres
Reprezentativna karijera
1936—1938. Mađarska 17 (2)
Trenerska karijera
1953. Makabi Buenos Ajres
Nagrade
Predstavljajući  Mađarska
Svetsko prvenstvo
Drugoplasirani Francuska 1938.

Ferenc Šaš (mađ. Ferenc Sas, изворно Ferenc Sohn, šp. Francisco "Sas" Sohn, Budimpešta, 16. avgust 1915[1]Buenos Ajres, 3. septembar 1988) bio je profesionalni fudbaler koji igrao na pozicijama veznog igrača za mađarski prvoligaški klub klub MTK Hungarija, argentinski Boka juniors i fudbalsku reprezentaciju Mađarske. Sa reprezentacijom Mađarske je igrao u finalu Svetskog prvenstva 1938. Sa Hungaria MTK i Boka juniorsima osvojio je državna prvenstva.[2]

Porodica[uredi | uredi izvor]

Reprezentacija Mađarske, sa Ferencom Šašom (desno)
(slika iz njegove kolekcije)
Boka Juniors, šampioni 1940. Francisko Šon „Šaš” drugi s desne strane u srednjem redu

Ferenc Šaš je rođen kao sin Leopolda, koji je poginuo u Prvom svetskom ratu, i Roze Šon. Njegovi roditelji su bili Jevreji.[2] Kasnije je pomađario svoje ime, odabravši ime Šaš, mađarsku reč za „orao”.

Fudbalska karijera[uredi | uredi izvor]

Kao desno krilo je debitovao 1934. godine sa prvoligašem Hungarijom, današnjim MTK Budimpešta. Impresionirao je brzinom i tehničkim sposobnostima, jedan na jedan mu nisu bili jača strana. Igrao je u prvom redu zajedno sa Palom Titkošom i Austrijancem Hajnrihom „Vudijem“ Milerom u timu koji je trenirao Alfred Šafer koji je osvojio prvenstvo Mađarske 1936. i 1937. godine.[2]

U aprilu 1936. Šaš je prvi put igrao za reprezentaciju Mađarske, zajedno sa Jene Vinceom na desnoj strani terena, savladavši Austriju sa 5 : 3. Nekoliko dana kasnije u utakmici protiv Irske postiže svoj prvi gol za Mađare. Šaš je ostao deo mađarske standardne formacije naredne dve godine.

Godine 1937. bio je deo centralnoevropske selekcije koja je igrala u Amsterdamu protiv selekcije zapadne Evrope. U ovoj utakmici, koju je organizovala FIFA, on je asistencijama Đerđa Šarošija i Italijana Silvija Pjole doprineo sa dva gola pobedi svoje selekcije od 3 : 1.[2]

Sa Mađarskom je 1938. učestvovao na Svetskom prvenstvu u Francuskoj. Posle pobeda od 6 : 0 i 2 : 0 protiv Holandske Istočne Indije (današnja Indonezija) i Švajcarske, Mađarska, koju je trenirao Alfred Šafer, pobedila je Švedsku u polufinalu sa 5 : 1. Uprkos podršci većine publike, u finalu Mađarska je imala male šanse protiv Italije, koju su predvodili Đuzepe Meaca i Silvio Pjola, verovatno dva najbolja igrača tog vremena, i izgubila je sa 2 : 4.

Posle Svetskog prvenstva Šaš je emigrirao u Argentinu. U decembru 1938. debitovao je u prijateljskoj utakmici za CA Boka juniors. U sezoni koja je usledila odigrao je 24 utakmice za boku, postigao 9 golova, podelivši počasti za najboljeg strelca kluba sa još dva igrača. Sledeće sezone osvojio je prvenstvo Argentine. Šaš, koga su u Argentini zvalie Francisko Šon, suočio se sa jakom konkurencijom unutar tima i odigrao je samo četiri prvenstvene utakmice u toj sezoni. Prijateljska utakmica u martu 1941. bila je njegova poslednja utakmica za Boku juniors.[2]

Od početka 1943. godine igrao je tri sezone u drugoj ligi za Argentinos juniors. Tamo je postigao 12 golova na 72 meča. Nastavio je da igra na amaterskom nivou sa Makabijem iz Buenos Ajresa, gde je ujedno bio i trener.[2]

U Argentini se oženio svojom verenicom koja ga je pratila iz Mađarske sa kojom je imao sina.

Dostignuća[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]