Fridrih Lepi
Fridrih I Habzburg | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | oko 1289. |
Mesto rođenja | Beč, |
Datum smrti | 13. januar 1330.40/41 god.) ( |
Mesto smrti | Gutenštajn, |
Porodica | |
Supružnik | Izabela Aragonska (kraljica Nemačke) |
Potomstvo | Ana od Austrije |
Roditelji | Albreht I Habzburški Elizabeta Koruška |
Dinastija | Habzburzi |
Prethodnik | Hajnrih VII, car Svetog rimskog carstva |
Naslednik | Ludvig IV, car Svetog rimskog carstva |
Fridrih I Habzburg ili Fridrih Lepi (oko 1289 — 13. januar 1330) je bio kralj Nemačke iz dinastije Habzburga. Bio je kralj rival od 1314. do 1322, a od 1326. do 1330. je koregent sa Ludvigom IV Bavarskim.
Prijateljstvo i sukob sa Ludvigom Bavarskim[uredi | uredi izvor]
Sin je kralja Alberta I Habzburga i Elizabete Koruške. Posle smrti starijeg brata Rudolfa i ubistva a oca 1308. postao je vladar Austrije u ime sebe i svoje mlađe braće. Bio je prijatelj i rođak Ludviga IV Bavarskog, sa kojim je zajedno odrastao. Oružani sukob među njima je izbio kad je tutorstvo nad donjom Bavarskom i mladim knezom donje Bavarske bilo dodeljeno Fridrihu. Ludvig IV Bavarski se s time nije slagao, pa je došlo do sukoba. Ludvig IV Bavarski je pobedio Fridriha 9. novembra 1313. u bici kod Gamelsdorfa. Fridrih je bio prisiljen da se odrekne tutorstva nad donjom Bavarskom.
Razdoblje dva kralja[uredi | uredi izvor]
Posle smrti cara Henrika VII iz dinastije Luksemburg, nastao je problem ko će biti novi njemački kralj. Najjače dinastije u Nemačkoj su bile Luksemburg, Vitelsbah i Habzburg. Sin Henrika VII iz dinastije Luksemburg bio je još mlad, pa luksemburška strana glasa za kuću Vitelsbah, tj za Ludviga IV Bavarskog.
Ludvig Bavarski je izabran oktobra 1314. sa 4 od 7 glasova kneževa izbornika. Krunisan je od strane kelnskog nadbiskupa u Bonu, umesto u Ahenu. U isto vreme preostali kneževi proglašavaju drugog kralja Fridrih I Habzburg. Nemačka dobija dva kralja, pa dolazi do neizbežnog rata. Tokom sukoba dva kralja Ludvig Bavarski je 1316. priznao nezavisnost Švajcarske, koja se time otrgla habzburškoj kontroli.
Jovan XXII postaje papa 1316. Papa je strogo podržavao francuske interese. Najpre je bio neutralan u tom sukobu, jer je Robert Anžujski želio da nemački kraljevi nemaju kontrolu nad Italijom. Papi je savetovano da ne priznaje ni jednog kandidata.
U zatočeništvu (1322—1325)[uredi | uredi izvor]
Posle nekoliko godina krvavih borbi Habzburgovcima se pobeda već smešila. Međutim Fridrih I Habzburg je odlučujuće poražen u bici kod Mildorfa 28. septembra 1322. U toj bici su zarobljeni Fridrih i 1300 plemića iz Austrije i Salcburga. Ludvig je držao tri godine zarobljenog Fridriha u zamku Trauznic.
Fridrihov brat Lepold je nastavio da se bori. Odjednom Ludvig Bavarski je počeo da trpi udarce. Najpre je izgubio saveznika, kralja Bohemije Jovana Slepog, koji se povukao iz saveza. Onda je papa ekskomunicirao Ludviga Bavarskog, da bi ga naveo da pusti Fridriha I Habzburga. Papa se umešao jer nije želio da bude pobednika.
Viteški postupak i postaje koregent[uredi | uredi izvor]
Konačno, sporazumom iz Trauznica 13. marta 1325. Ludvig pušta Fridriha, a Fridrih priznaje Ludviga Bavarskog kao zakonitog vladara. Osim toga Fridrih se zakleo da će se vratiti u zarobljeništvo, ako ne ubedi braću da se potčine Ludvigu Bavarskom.
Pošto nije uspeo da uveri braću, vratio se u zarobljeništvo, iako ga je papa oslobodio zakletve. Ludvig Bavarski je bio impresioniran takvim viteštvom, pa je obnovio staro prijateljstvo sa Fridrihom I Habzburgom. Složili su se da vladaju zajedno. Papa i kneževi izbornici se nisu slagali sa takvim dogovorom, pa je sklopljen sporazum u Ulmu 7. januara 1326. po kome Fridrih I Habzburg upravlja Nemačkom, a Ludvig Bavarski će biti krunisan kao car Svetog rimskog carstva u Italiji. Posle Leopoldove smrti 1326. Fridrih odustaje od regentstva i vratio se da vlada samo Austrijom, gde umire 1330.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Rudolph II, Count of Habsburg | ||||||||||||||||
8. Albert IV, grof Habzburga | ||||||||||||||||
17. Agnes of Staufen | ||||||||||||||||
4. Rudolf I Habzburški | ||||||||||||||||
18. Ulrich, Count of Kyburg and Dillingen | ||||||||||||||||
9. Heilwig of Kyburg | ||||||||||||||||
19. Ana od Ceringena | ||||||||||||||||
2. Albreht I Habzburški | ||||||||||||||||
20. Burckhard IV, Count of Hohenburg | ||||||||||||||||
10. Burckhard V, Count of Hohenburg | ||||||||||||||||
5. Gertrude of Hohenburg | ||||||||||||||||
22. Rudolph II, Count Palatine of Tübingen | ||||||||||||||||
11. Mechtild of Tübingen | ||||||||||||||||
1. Fridrih I Habzburg | ||||||||||||||||
24. Engelbert III, Count of Gorizia | ||||||||||||||||
12. Meinhard I of Gorizia-Tyrol | ||||||||||||||||
25. Matilda of Andechs | ||||||||||||||||
6. Majnhard, vojvoda Koruške | ||||||||||||||||
26. Albert IV, grof Tirola | ||||||||||||||||
13. Adelaide of Tyrol | ||||||||||||||||
27. Uta of Frontenhausen | ||||||||||||||||
3. Elizabeta Koruška | ||||||||||||||||
28. Ludvig I, vojvoda Bavarske | ||||||||||||||||
14. Oton II Vitelsbah | ||||||||||||||||
29. Ljudmila od Češke | ||||||||||||||||
7. Elizabeta od Bavarske | ||||||||||||||||
30. Hajnrih V, grof od Palatinata | ||||||||||||||||
15. Agnes od Palatinata | ||||||||||||||||
31. Agnes Hoenštaufen | ||||||||||||||||