Pređi na sadržaj

Hakaru Hašimoto

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hakaru Hašimoto
Hakaru Hašimoto
Lični podaci
Datum rođenja(1881-05-05)5. maj 1881.
Mesto rođenjaPrefektura Mie, Japan
Datum smrti9. januar 1934.(1934-01-09) (52 god.)
Mesto smrtiPrefektura Mie, Japan
Uzrok smrtitifus
ObrazovanjeMedicinski fakultet u Fukuoki
Naučni rad
Poznat poHašimotov tireoiditis

Hakaru Hašimoto (jap. 橋本 策; Prefektura Mie, 5. maj 1881. — Prefektura Mie, 9. januar 1934) bio je japanski lekar i medicinski naučnik.[1] Najpoznatiji je po objavljivanju prvog opisa bolesti koja će kasnije biti nazvana Hašimotov tireoiditis.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Hakaru Hašimoto rođen je 5. maja 1881. u selu Midau u prefekturi Mie kao treći sin lekara Kenosuke Hašimotoa. Potiče iz porodice koja je medicinu praktikovala vekovima. Veliki uticaj na Hakarua prilikom izbora profesije izvršio je njegov deda, najpoznatiji lekar u prefekturi u svoje vreme, koji je studirao holandsku medicinu.[2]

Godine 1903, upisao je Medicinski fakultet u Fukuoki, koji je bio ogranak novoosnovanog Kjušu univerziteta. Završio ga je 1907. godine i bio je jedan od prvih diplomaca ovog fakulteta. Odmah nakon završetka studija započeo je stažiranje na Hirurškoj klinici u Fukuoki. Između 1908. i 1912. godine, za vreme doktorskih studija, Hašimoto se interesovao za tkivo štitaste žlezde.[2] Tokom tog perioda on je izvadio uzorke tkiva štitnjače od četiri pacijenta i otkrio nove patološke karakteristike. Profesor Haiari Miyake, prvi japanski neurohirurg, šef odeljenja, obučio je Hašimotoa tehnici pravljenja mikroskopskih preparata štitaste žlezde.[3]

Nakon dobijanja doktorata, 1912. godine, Hašimoto je svoje nalaze prijavio kao nezavisnu novu bolest u nemačkom časopisu za kliničku hirurgiju Arhiv za kliničku hirurgiju. Svoju monografiju je naslovio Izvještaj o limfomatoznim promenama štitaste žlezde. Imala je trideset strana i pet ilustracija.[3] Ubrzo nakon objavljivanja monografije, Hašimoto je otišao u Nemačku da bi nastavio svoje istraživanje. Studirao je patologiju kod profesora Kaufmana na Univerzitetu u Getingenu i naredne tri godine proveo je u Berlinu, Getingenu i Londonu. Kada je počeo Prvi svetski rat bio je primoran da se vrati u Japan. Pridružio se porodičnoj praksi i postao uspešan hirurg.[2]

Godine 1920, oženio se Jošiko Miake i imali su tri sina (Kenići, Haruo, Kazuo) i jednu kćer (Hanako).

Razboleo se u decembru 1933. godine od trbušnog tifusa. Umro je 9. januara 1934. godine u svojoj kući.[4] Nije doživeo svetsko priznanje za otkriće nove autoimune bolesti.

Priznavanje Hašimotovog tireoiditisa

[uredi | uredi izvor]

Nakon objavljivanja Hašimotove monografije, nemački lekari i hirurzi su smatrali da je bolest koja je kasnije nazvana po Hašimotou u stvari rana faza Ridelovog tireoiditisa. Tek je početkom 30-ih godina 20. veka ovo mišljenje počelo da se menja. Alen Graham, hirurg iz Klivlenda u Ohaju, je 1931. godine ponovio Hašimotovu teoriju da limfomatska struma nije Ridelov tiroiditis, da je to posebna bolest i insistirao je na tome da se limfomatozna struma nazove po njenom pronalazaču, Hašimotova limfomatozna struma. I ostali lekari su počeli da se slažu sa ovom izjavom i da u svojim radovima navode da je Hašimoto prvi tačno opisao ovu vrstu oboljenja.[2]

Godine 1956, Rose i Vitebski su pokazali da imunizacija zečeva ekstraktom zečije tireoideje izaziva histološke promene u štitastoj žlezdi, koje liče na one kod Hašimotovog tireoiditisa. Nešto kasnije su Debora Doniah i Ivan Roit iz Londona izolovali tireoglobulinska antitela iz seruma obolelih od Hašimotovog tireoiditisa, i zaključili su da je Hašimotova limfomatozna struma autoimuna bolest štitnjače. Bila je to prva opisana autoimuna bolest.

Tako je Hašimotov tireoiditis, od njegovog prvog opisa 1912, prošao nekoliko faza u poznavanju i tumačenju. Opisan je kao posebna vrsta strume od strane Hakarua Hašimotoa. Insistiranjem Alena Grahama 1934. nazvana je po svom pronalazaču. Radovima Vutebskog, Debore Doniah i Ivana Roita svrstana je u autoimunu tireoidnu bolest, Danas se smatra da je Hašimotov tireoiditis najčešća autoimuna tireoidna bolest na svetu.[3]

Hašimotova ulica

[uredi | uredi izvor]
Hašimotova ulica

Univerzitet Kjušu je u svom kampusu jednu od ulica imenovao "Hašimotova ulica".

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Hakaru Hashimoto”. whonamedit.com. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  2. ^ a b v g „Hakaru Hashimoto: 1881-1934”. healio.com. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  3. ^ a b v „Život i delo dr Hakaru Hashimota”. tmg.org.rs. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  4. ^ „Hakaru Hashimoto” (PDF). cigota.rs. Pristupljeno 17. 4. 2019. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]