Hinvil

Koordinate: 47° 18′ 13″ S; 8° 50′ 41″ I / 47.303604° S; 8.844722° I / 47.303604; 8.844722
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hinvil
Hinwil
Pogled na središte Hinvila zimi
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonCirih
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 10.364
 — gustina464,55 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 18′ 13″ S; 8° 50′ 41″ I / 47.303604° S; 8.844722° I / 47.303604; 8.844722
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina565 m
Površina22,31 km2
Hinvil na karti Švajcarske
Hinvil
Hinvil
Hinvil na karti Švajcarske
Poštanski broj8340
Veb-sajt
www.hinwil.ch

Hinvil (nem. Hinwil, franc. Hinwil, ital. Hinwil) je grad u severoistočnoj Švajcarskoj. Hinvil je značajan grad kantona Cirih, kao središte istoimenog okruga Hinvil.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Hinvil se nalazi u severoistočnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 30 km istočno.

Reljef: Hinvil je smešten na u višem, planinskom delu kantona Cirih. Nadmorska visina naselja je oko 560 metara.

Klima: Klima u Hinvilu je umereno kontinentalna.

Vode: Hinvil je smešten na u oblasti bez većih vodotoka. U gradu i okruženju protiče više potoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Hinvila je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj.

745. godine prvi put se spominje naselje pod ovim imenom.

Početkom 16. veka, u doba reformacije, građani su primili protestantizam.

Tokom 19. veka Hinvil se počinje polako razvijati i jačati privredno (proizvodnja posteljine). Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2010. godine Hinvil je imao preko 10.500 stanovnika. Od toga približno 13,7% su strani državljani.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Za razliku od većine gradova u Švajcarskoj Hinvil je i danas ima malo stranih useljenika, pa je nemački jezik gotovo jedini u upotrebi.

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo rimokatolika. Današnji verski sastav grada je: protestanti (54,1%), rimokatolici (26,5%), ateisti (10,8%).

Zbirka slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]