Hotel Pariz (Kraljevo)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hotel Pariz
Hotel Pariz
Hotel Pariz
Hotel Pariz
Informacije
Lokacija Srbija Kraljevo, Srbija
Status završen
Sagrađena 1881. god.; pre 143 godine (1881)

Hotel Pariz je ugostiteljski objekat smešten u centru Kraljeva, na uglu Trga srpskih ratnika i Ulice Toplice Milana. Predstavlja jedan od najstarijih ugostiteljskih objekata i simbola grada.

Izgradnja hotela[uredi | uredi izvor]

Akcije Kraljevske akcionarske štedionice sa slikom hotela Pariz

Zgrada hotela Pariz podignuta je krajem 19. veka, tačnije 1881. godine. Zgradu je podigao Nikola Knežević, kraljevački industrijalac, zajedno sa svojim bratom Božidarom. U toku gradnje novac je uložio i Mijat Radovanović, trgovac drvetom. Četiri godine kasnije bila je osnovana Kraljevska akcionarska štedionica, a prilikom njenog osnivanja Knežević je uložio zgradu Pariza kao osnivački ulog. Od te godine je zgrada bila u vlasništvu ove banke, koja je na svojim akcijama u desnom uglu koristila sliku hotela Pariz kao svoj simbol. U prizemlju je, u prednjem delu zgrade, bio smešten restoran. Drugi deo prizemlja, okrenut Ulici Toplice Milana je korišćen za potrebe Štedionice. Hotel se nalazio na spratu. Ulaz u restoran se nalazio na samom uglu zgrade, dok se u hotel ulazilo iz Ulice Toplice Milana. Iznad vrata koja su vodila u restoran nalazio se balkon sa ogradom od kovanog gvožđa. Štedionica je izdavala zgradu hotela u zakup, a pri dodeljivanju zakupa prednost su imali oni ugostitelji koji su bili njeni akcionari. Godine 1903. hotel je dobio električno osvetljenje zahvaljujući električnoj centrali Firme Knežević i Radovanović.[1][2]

Hotel u periodu pre Drugog svetskog rata[uredi | uredi izvor]

Hotel Pariz 1938. godine

Hotel Pariz je više puta bio renoviran. Tokom Prvog svetskog rata austrijski vojnici su koristili zgradu hotela, a pri povlačenju su odneli deo hotelskog nameštaja.[3] Godine 1920. zazidana su ulazna vrata na uglu, a otvorena su nova, okrenuta Trgu srpskih ratnika i tadašnjoj gradskoj pijaci, koja se nalazila na Trgu. Jedanaest godina kasnije, 1931. godine, u delu zgrade ka Ulici Toplice Milana smešten je bioskop. Na spratu su bile dozidane nove sobe. Promenjen je broj i izgled prozora - umesto pet prozora okrenutih ka pijaci postavljena su dva velika izloga. Hotel je imao 20 modernih soba, od kojih je svaka bila okrečena drugom bojom. Sobe su bile opremljene najmodernijim nameštajem i inventarom. Ovu veliku adaptaciju je platila Štedionica, što je bio uslov Milana Jovičića, koji je bio jedan od njenih najvećih akcionara i kome je zbog toga bilo ponuđeno da uzme Pariz pod zakup. Hotel je zahvaljujući ovim promenama postao hotel prve kategorije, poznat ne samo u Kraljevu, već i u drugim varošima.[4]

U ovom periodu Pariz je bio omiljeni hotel za trgovce koji su dolazili iz inostranstva, koji su dolazili u Kraljevo da sklapaju poslove. U restoranu su se često sastajali mnogi viđeniji Kraljevčani. Iako su cene u Parizu bile više nego u drugim restoranima, on je imao više stalnih mušterija. Svaki stalni gost je imao svoju šoljicu za kafu iz koje je služen. Svake Nove godine gosti su dobijali novu šoljicu za kafu i tom prilikom su konobaru davali bakšiš. U restoranu je 1936. godine bio postavljen radio, što je takođe privlačilo goste i omogućavalo im je da čuju najnovije vesti.[5]

U hotelu su održavane i brojne zabave: zanatske, trgovačke, oficirske, humanitarne. Tu su gostovala putujuća pozorišta, mađioničari, prikazivani prvi filmovi. U Parizu su dočekivani ministri, visoki činovnici, visoki gosti iz zemlje i inostranstva. U ovom hotelu je 1882. godine odsedao kralj Milan, 1901. godine kralj Aleksandar i 1904. godine kralj Petar. Hotel je korišćen i za političke skupove. u njemu je 1937. godine održana i prva izložba u zemlji protiv konkordata između Jugoslavije i Vatikana.[6]

Drugi svetski rat i posleratni period[uredi | uredi izvor]

Nakon nemačke okupacije hotel Pariz je jedno vreme nastavio sa radom. Milan Jovičić je u jesen 1941. godine ustupio hotel Živojinu-Diki Rakićeviću, koji je sa hotelom radio do početka 1942. godine, kada su Nemci rekvirirali hotel i u njemu smestili svoj vojnički dom. Tada su u hotelu prikazivani nemački filmovi, a organizovan je i dolazak zabavnih grupa iz Nemačke koji su za svoje vojnike organizovale priredbe.[7]

Nakon odlaska Nemaca hotel je bio demoliran. Rad je isprva nastavio kao državna kafana, a od 1. maja 1946. godine postao je sastavni deo Radničko-službeničkog restorana. Od 1. januara 1947. Pariz je bio deo Narodnog ugostiteljskog preduzeća Stolovi, a od 1953. do 1955. je poslovao kao samostalna ugostiteljska radnja. [7]

Godine 1956. Pariz je postao deo novoformiranog ugostiteljskog preduzeća Balkan, a zajedno sa ovim preduzećem je 1959. godine postao deo ugostiteljskog preduzeća Jugoslavija. Od 1960. godine Jugoslavija je bila pripojena ugostiteljskom preduzeću Srbija, u okviru kog je Pariz poslovao sve do početka 21. veka. U ovom periodu Pariz je poslovao samo kao restoran, a na spratu, gde se nalazio hotel, bilo je smešteno Preduzeće za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu Srbija. [7]

U zgradi hotela Pariz, u delu okrenutom Ulici Toplice Milana, smešteno je i Kraljevačko pozorište, osnovnao 1949. godine.[8] Od 2023. godine celokupna zgrada hotela Pariz postala je vlasništvo Grada Kraljeva.[9]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Matijević, Milan M. (1998). Kraljevačke kafane. Kraljevo: Zavičajno društvo Kraljevo. str. 79. 
  2. ^ Becić, Ivan M. (2014). „Kraljevska akcionarska štedionica (1885-1941)”. Naša prošlost. 15: 102. 
  3. ^ Becić, Ivan M. (2014). „Kraljevska akcionarska štedionica (1885-1941)”. Naša prošlost. 15: 102—104. 
  4. ^ Matijević, Milan M. (1998). Kraljevačke kafane. Kraljevo: Zavičajno društvo Kraljevo. str. 79—81. 
  5. ^ Matijević, Milan M. (1998). Kraljevačke kafane. Kraljevo: Zavičajno društvo Kraljevo. str. 82—83. 
  6. ^ Matijević, Milan M. (1998). Kraljevačke kafane. Kraljevo: Zavičajno društvo Kraljevo. str. 83—85. 
  7. ^ a b v Matijević, Milan M. (1998). Kraljevačke kafane. Kraljevo: Zavičajno društvo Kraljevo. str. 86. 
  8. ^ „Istorijat”. kraljevo.org. 7. 12. 2012. Arhivirano iz originala 14. 10. 2018. g. Pristupljeno 27. 11. 2023. 
  9. ^ „Restoran Pariz i zvanično u vlasništvu Grada Kraljeva”. Krug. 2. 8. 2023. Pristupljeno 27. 11. 2023.