Pređi na sadržaj

Hojnjice

Koordinate: 53° 42′ S; 17° 33′ I / 53.7° S; 17.55° I / 53.7; 17.55
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hojnjice
polj. Chojnice
Fontana u gradu Hojnjice
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Poljska
Vojvodstvo Vojvodstvo pomorsko
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.40.306
 — gustina1.915,68 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate53° 42′ S; 17° 33′ I / 53.7° S; 17.55° I / 53.7; 17.55
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina150 metar m
Površina21,04 km2
Hojnjice na karti Poljske
Hojnjice
Hojnjice
Hojnjice na karti Poljske
Ostali podaci
GradonačelnikArseniuš Finster
Poštanski broj89-600 do 89-620
Pozivni broj52
Registarska oznakaGCH
Veb-sajt
http://miasto.chojnice.pl

Hojnjice (polj. Chojnice, nem. Konitz, kašupski - Chònice) grad je i opština u Poljskoj. Nalazi se u vojvodstvu Pomorje, u hojnjickom povjatu.

Od 1975. do 1998. godine grad se nalazio u Bidgoskom vojvodstvu. Pored grada prolazi regionalni put br. 22.

Po podacima od 30. juna 2004. u gradu je živelo 39 670 stanovnika.

Struktura površine

[uredi | uredi izvor]

Po podacima iz 2002, površina Hojnjice je 21,05 km², a od toga:

  • obradivo zemljište: 57%
  • šume: 5%

Grad čini 1,54% površine povjata.

Demografija

[uredi | uredi izvor]
Demografija
2012.
40.306

Podaci od 30. juna 2004:

Opis Ukupno Žene Muškarci
- osoba % osoba % osoba %
stanovništvo 39 670 100 20 708 52,2 18 962 47,8
gustina naseljenosti
(st./km²)
1884,6 983,8 900,8

Po podacima iz 2002. godine srednji prihod po glavi stanovnika iznosio je 1292,53 .

Stanovništvo kroz istoriju
Godina Broj stanovnika
1901 10,700
1921 10,400
1933 14,300
1948 12,400
1960 19,600
1970 23,500
1980 32,000
1990 37,700
2000 40,600

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Na prostoru današnjeg grada postojalo je naselje još u XI veku, a prvi izvori potiču iz dokumenta pomorskog kneza Mestvina II iz 1275. godine.

Hojnjicki ratuš

Turističke atrakcije

[uredi | uredi izvor]
  • Bazilika svetog Jovana Krstitelja iz XIV veka. (sagrađena na paganskom hramu)
  • Srednjovekovne gradseke zidine koje okružuju stari grad sa zapada i delimično juga i istoka.
  • Srednjovekovna struktura Starog Grada sa vilama iz XVIII i XIX veka.


Međunarodna saradnja

[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]