Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Strelcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Strelcu
Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Strelcu
Osnovni podaci
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija niška
Osnivanje1838.
OsnivačSrpska pravoslavna crkva
PosvećenUspenju Presvete Bogorodice
Lokacija
MestoStrelac (Babušnica), Opština Babušnica
Država Srbija

Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Strelcu izgrađen 1838. godine jedan je od verskih objekata Srpske pravoslavane crkve u Eparhiji niškoj, pod nadzorom arhijerejskog namesnika sa sedištem u Beloj Palanci.[1]

Pri ovom hramu od 1838. do 1879. godine postojala je i škola koja je omogućila da lužnički okrug postane glavni srpski crkveno-prosvetni centar u Otomanskom carstvu. Škola je za nepunih šezdeset godina svog postojanja promenila četiri učitelja, koja su obrazovala 72 sveštenika.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Odmah po postavljenju prote Radenka Gmitrovića u selu Strelac počela je izgradnja crkve, čiju gradnju ni Osmanlije nisu ometale. Hram je u potpunosti završen 1838. godine.

Na portalu iznad ulaznih vrata zapisano je:

Ovaj božanstveni i svešteni hram ispisa se 1838. godine, za vreme popa Radenka, sina Gmitova.

Crkvena škola[uredi | uredi izvor]

Selo Strelac u kome se nalazi crkva

Iste godine kada i crkva, u crkvenoj porti sazidana je mala kuća pokrivena slamom u kojoj je osnovana škola. Decu iz Strelca i okoline učio je u periodu od 1838. do 1843. godine sveštenik Radenko Gmitrović. Škola je 1843. dobila još jednog učitelja na inicijativu sveštenika Radenka. Bio je to učitelj Jovan iz Leskovca, po zanimanju konopčar, koji je u Strelac došao da radi kao nadničar. Kako je bio pismen, postavljen je za učitelja. Kada je Jovan 1846. godine rukopoložen za sveštenika, napustio je Strelac i postao paroh u selu Ljuberađa. Na njegovo mesto, sveštenik Radenko doveo je novog učitelja Milenka Popovića, sina sveštenika iz sela Golemo Bonjince. U školi je učiteljevao šest meseci, da bi nakon toga nasledio svog oca u parohiji u selu Golemo Bonjince. Nakon Milenka Popovića, učitelj je bio Đorđe Nikolić iz Niša. Đorđe je učiteljevao tri godine, do 1849, kada je postao sveštenik u Nišu, sa parohijom u selu Međurovo. Od kraja 1849. do početka 1857. godine, jedini učitelj ponovo je bio sveštenik Radenko Gmitrović. Na Bogojavljanje 1857. godine u školi počinje da predaje Radenkov sin Gligorije Popović, koji će svog oca naslediti u strelačkoj parohiji. On je kasnije postavljen za paroha ljuberađskog.[2]

Nova školska zgrada od čvrstog materijala podignuta je oko 1845. godine. Postojala je sve do druge polovine 20. veka.

U posnom triodu, koji sadrži molitvoslovlja pripremnih nedelja za Veliki post, molitvoslovlja samog Velikog posta i molitvoslovlja Velike sedmice,[3] iz Crkve Svetog proroka Ilije u selu Ljuberađa nalaze se imena 72 učenika strelačke škole koji su postali sveštenici širom niške i nišavske mitropolije. Poslednji sveštenik koji se školovao u ovom zdanju bio je prota Svetislav Žujović (1863-1943), paroh babušnički.[2]

Izgled[uredi | uredi izvor]

Nadgrobni spomenici u porti crkve

Hram Uspenja Presvete Bogorodice u Strelcu po svom arhitektonskom izgledu jednostavna je građevina sa apsidom, otvorenom pripratom i krovom na dve vode. Crkva je živopisana i u potpunosti završena 1838. godine.[2]

U porti crkve nalazi se groblje sa nekoliko urušenih nadgrobnih spomenika.

Posle obnove krova, fasade, poda i trema crkve izgrađen je drenažni sistem. Time je prevaziđen problem vlage (koji se uočava na fotografiji hrama). Crkva je takođe omalterisana i okrečena spolja i unutra nakon što su obijani vlažni delovi starog maltera. Nakon obnove crkva je dobila izgled približno identičan starom zdanju iz 1838. godine.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Miša Rakocija, Manastiri i crkve Južne i istočne Srbije, Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš, Studije i monografije, Niš, 2013.
  2. ^ a b v g „Strelačka bogoslovija”. eparhijaniska.rs. Pristupljeno 2023-04-05. 
  3. ^ „Posni Triod, crkvenoslovenski -” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-04-07. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]