Hronologija radničkog pokreta kod južnoslovenskih naroda 1910—1918.
Appearance
|
1919—1929. ► |
---|
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/30/ICC_Logo.svg/180px-ICC_Logo.svg.png)
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za radnički i socijalistički pokret kod južnoslovenskih naroda koji su se dogodili od 1910. do 1918. godine. Hronologija se bavi događajima na području bivše Jugoslavije, a tada Austrougarske i Osmanlijskog carstva, kao i nezavisnih država Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore i opštim događajima vezanim za međunarodni radnički pokret i južnoslovenske narode.
Napomena: Za događaje koji su se odigravali na teritoriji današnjih država Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore i Makedonije, gde je do 1919. bio na snazi stari kalendar, odnosno julijanski kalendar, u zagradi se nalazi datum po starom kalendaru.
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1910. godina[uredi | uredi izvor]
7. januar (25. decembar 1909. po s.k.)[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu od 7. do 9. januara (25—27. decembar 1909. po s.k.) održana Prva socijaldemokratska balkanska konferencija na kojoj su prisustvovale socijaldemokratske partije i radnički pokreti Srbije, Hrvatske i Slavonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Turske, Bugarske i Rumunije. Konferencija je održana na inicijativu Srpske socijaldemokratske partije, a glavni Referat balkansko pitanje i socijalna demokratija podneo je Dimitrije Tucović.[1]
14. januar (1. januar po s.k.)[uredi | uredi izvor]
- u Beogradu pokrenut list Borba, polumesečni časopis Srpske socijaldemokratske partije. Urednik lista bio je Dimitrije Tucović, a sa jednogodišnjim prekidom, zbog balkanskih ratova, list je izlazio do 1. jula 1914. kada je počeo Prvi svetski rat.[2]
10. april (28. mart po s.k.)[uredi | uredi izvor]
- U Kraljevini Srbiji održani opštinski izbori na kojima je Srpska socijaldemokratska partija u sedam opština osvojila 20 odborničkih mandata.[2]
19. jun (6. jun po s.k.)[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu od 19. do 21. juna (6—8. juna po s.k.) održan Osmi kongres Srpske socijaldemokratske partije na kome su referate podneli — Pavle Pavlović, Aca Pavlović, Dušan Popović, Nedeljko Košanin, Živko Topalović i Dragiša Lapčević. Za predsednika Glavne partijske uprave izabran je Dragiša Lapčević, a za sekretara Dimitrije Tucović.[2]
1911. godina[uredi | uredi izvor]
1912. godina[uredi | uredi izvor]
1913. godina[uredi | uredi izvor]
1914. godina[uredi | uredi izvor]
1915. godina[uredi | uredi izvor]
1916. godina[uredi | uredi izvor]
1917. godina[uredi | uredi izvor]
1918. godina[uredi | uredi izvor]
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hronologija 1 1980, str. 41.
- ^ a b v Hronologija 1 1980, str. 42.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom I 1919—1941. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739342
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479